NE POMAŽE ŠTEDNJA

Stiglic: Kapitalizam koristi samo uskom krugu ljudi

"Povjerenje u kapitalizam koje se temelji na finansijskim tržištima se rasulo", rekao je američki ekonomista i nobelovac Džozef Stiglic
62 pregleda 0 komentar(a)
Džozef Stiglic, Foto: Wikipedia
Džozef Stiglic, Foto: Wikipedia
Ažurirano: 20.04.2012. 17:08h

"Političari su se fokusirali na to kako da južnu Evropu natjeraju na štednju i reforme. Ali, demokratija podnosi samo ograničenu mjeru rezova i to je premalo za uspjeh", rekao je u intervjuu za slovenački list Mladina američki ekonomista Džozef Stiglic (Joseph Stiglitz), predavač na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku.

"Svjetskoj ekonomiji prijeti čitav niz opasnosti. Najviše me brine Evropa, kojoj u kratkom periodu prijeti druga recesija. Idućih nekoliko godina biće zaista teške", predviđa Stiglitc i upozorava da će se okolnosti zbog mjera štednje dodatno pogoršati.

Ugledni ekonomista je dodao da ne vidi svijetlo na izlazu iz tunela. Bijes i nezadovoljstvo u državama pogođenim krizom nastavljaju da rastu.

"Zbog privrednog nazadovanja prihodi od poreza su manji od planiranih, a socijalna davanja rastu. Posljedica svega je da nije moguće uštedjeti koliko se planira", smatra Stiglitc i dodaje da briselski metod pojačane štednje neće uroditi plodom jer na svijetu ne postoji primjer da se bolesna država oporavila smanjivanjem plata, penzija i socijalnih transfera.

"Mogućnost da se teškoće riješe s dodatnom štednjom su skoro nikakve", tvrdi Stiglitc, bivši glavni ekonomista Svjetske banke.

Države bi, po njegovu mišljenju, morale da povećaju, a ne da smanjuju potrošnju.

U SAD-u su se sumnje pojavile već prije krize, jer tamo razlike između bogatih i siromašnih već dugo rastu. Prosječni prihodi radnika danas su niži nego 1968. godine.

Stiglitc smatra da je prilikom uvođenja eura prevladalo uvjerenje da je za njegov opstanak dovoljna finansijska disciplina, iako "nije tako". Prije krize Španija i Irska imale su budžetski višak, a zaduženost obije države bila je niska. "Nedostaje oruđe kojim bi se nosili s krizom", kaže Stiglitc.

"Povjerenje u kapitalizam, koje se temelji na finansijskim tržištima, se rasulo. Finansijska kriza dokazala je da taj model ne djeluje. U SAD-u su se sumnje pojavile već prije krize, jer tamo razlike između bogatih i siromašnih već dugo rastu. Prosječni prihodi radnika danas su niži nego 1968. godine. To nije prihvatljivo i dopušta samo jedan zaključak: kapitalizam koristi samo uskom krugu ljudi", rekao je Stiglitc za slovenačku Mladinu.