Foklandska kriza?

Čavez: Ako izbije sukob između Argentine i Britanije, naše trupe će se umiješati

Trenutne tenzije oko Foklandskih ostrva najveće su u posljednjih 30 godina, još od kraja konflikta između Argentine i Velike Britanije.
0 komentar(a)
Ugo Čaves, Foto: Rojters
Ugo Čaves, Foto: Rojters
Ažurirano: 25.02.2019. 01:24h

Predstavnici britanske vojske najavili su nove aktivnosti na ostrvima, a HMS "Dauntless" - najmoderniji britanski ratni brod - trebao bi vrlo brzo da stigne u ovo područje, najavile su prošle nedjelje britanske vlasti.

Ipak, u ovoj novonastaloj situaciji, Argentina nije sama - tzv. "Bolivarski blok" (ALBA) koji je sastavljen od 8 država Latinske Amerike, već je reagovao.

Članice Bolivarskog bloka najavile su da će zabraniti uplovljavanje u svoje luke svakom brodu koji nosi zastavu Foklandskih ostrva.

Na sastanku najglasniji i najborbeniji je bio predsjednik Venecuele Ugo Čavez koji je izjavio: "Govorim sada samo u ime Venecuele, ali ako bi se slučajno dogodilo da britanska imperija napadne Argentinu, u tom slučaju Argentina ne bi bila sama."

Rafael Korea, predsjednik Ekvadora, rekao je da bolivarske članice moraju preduzeti žešće mjere protiv Britanije. "Trebali bi da počnemo da razgovaramo o sankcijama", naveo je predsjednik Korea.

Pozadina sukoba

Foklandska ostrva ("Islas Malvinas" na španskom jeziku) nalaze se oko 250 nautičkih milja od argentinske obale. Arhipelag je sastavljen od preko 700 ostrva. Glavni, i jedini veći grad, je grad Stenli.

Ostrvima upravlja Velika Britanija u sklopu svojih "prekomorskih teritorija". Tzv. "prekomorske teritorije" su, u stvari, ostaci nekadašnjeg britanskog kolonijalnog carstva.

Argentina tvrdi da Foklandska ostrva pripadaju njima, 1982. pokrenuli su vojnu invaziju na ostrva.

Argentinska vojska 2.4.1982. brzo je zauzela ovu teritoriju, a britanske trupe koje su se nalazile na ostrvima bile su prisiljene na predaju.

Međutim, Velika Britanija je uskoro poslala pojačanje i izbija Foklandski rat koji će trajati malo duže od 2 mjeseca (do 14.6.1982.)

Uz znatak gubitak vojne opreme, za vrijeme sukoba stradalo je i 258 britanskih vojnika i 649 argentinskih.

Na kraju je Velika Britanija u potpunosti povratila kontrolu nad Foklandskim ostrvima, a vlast u Argentini - koju je predvodila vojna hunta na čelu s Leopoldom Galtierijem, je pala.

U Britaniji je u to vrijeme na vlasti bila premijerka Margaret Tatčer.

Mnogi se danas slažu da je žestoki vojni konflikt pokrenut primarno zbog njene potrebe da učvrsti političku moć svoje konzervativne stranke.

Foklandska ostrva su i danas na mnogim mjestima minirana, uprkos činjenici da su brojna minska polja uklonjena tokom godina.

Dugi niz godina na Foklandima je trajao relativan Status Quo. Na ostrvima živi oko 3,000 stanovnika. Tenzije nisu eskalirale prije svega zbog činjenica da se Britanija ipak distancirala od demonstracije sile nad Foklandima. U jednom periodu čak se odustalo i od traženje nafte u tom području, zbog činjenice da bi takav potez izazvao burne reakcije u Argentini.

Taj prividni mir poprilično je narušen prošle nedjelje nakon što je britanska vojska počela intenzivnije operisati na samim ostrvima.

Argentinska predsjednica Kristina Fernandez najavila je juče da će se formalno žaliti UN-u zbog - kako navodi - "opasne sigurnosne krize" koja je nastala slanjem britanskih ratnih brodova na Fokland.

Optužila je britanskog premijera Dejvida Kamerona za "militarizaciju" oko spornog arhipelaga.

Podsjetimo, Argentina ne priznaje britansku vlast nad Foklandom i tvrdi da su ostrva oteta Argentini još prije 180 godina.

Napetu situaciju nije propustio da komentariše ni dugogodišnji vođa kubanske revolucije, Fidel Kastro, koji je juče izjavio: "Negdje sada plovi engleski brod prema Foklandima, ali Englezi imaju samo male brodiće. Jedini koji danas imaju veliku silu, nosače aviona, su "Jenkiji".