Naučnici Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) izjavili su danas da su pronašli naznake, mada ne i nepobitne dokaze, o postojanju Higsovog bozona.
Higsov bozon (božja čestica) je elementarna čestica koja predstavlja kariku koja nedostaje u Standardnom modelu fizike, javlja agencija Rojters.
Fabjola Ðanoti, vođa eksperimenta ATLAS u Velikom hadronskom sudaraču, nedaleko od Ženeve, kazala je da je signal centriran na oko 126 GeV (Giga elektron volti).
"Mislim da bi bilo veoma lijepo od Higsovog bozona da bude tu", rekla je Ðanoti na seminaru na kojem su predstavljeni rezultati dosadašnje potrage za "božjom česticom".
"Još uvijek je prerano za donošenje definitivnih zaključaka", istakla je ona, navodeći da je potrebno sprovesti još istraživanja i prikupiti još podataka.
"Sljedećih nekoliko mjeseci će biti veoma uzbudljivo... Ne znam kakvi će biti rezultati", dodala je naučnica.
Higsov bozon je, u teoriji, čestica koja daje masu svim ostalim fundamentalnim česticama. Njegovo otkriće bi definitivno potvrdilo sadašnja znanja o česticama kao štu su elektroni i protoni, mada bi eksperimenti u CERN-u mogli, takođe, da dokažu da on zapravo uopšte i ne postoji što bi primoralo fizičare da redefinišu Standardni model.
U žargonu fizičara nazvan "ciglom od koje je sagrađen svemir" ili "božjom česticom", Higsov bozon je, u teoriji, nastao iz Velikog praska prije 13,7 milijardi godina i zajedno sa letećim otpadom stvorio galaksije, zvezde i planete.
On predstavlja ključnu komponentu Standardnog modela - sveobuhvatne teorije o načinu na koji kosmos funkcioniše na nivou čestica i sila.
Do sada, međutim, u poslednje četiri decenije od kada je prvi put formulisan, Higsov bozon nije niko nikada vidio, a još manje dokazao njegovo postojanje
Galerija
Bonus video:
