Jedan muškarac je nestao na ponoćnom ronjenju. Drugog je napala ajkula. Još dvojica su se udavila, jedan u opremi za ronjenje za koju nije bio kvalifikovan da koristi. Sva četvorica, koji su nastradali u posljednjih nekoliko mjeseci, žrtve su ilegalne trgovine: lova na biserne školjke, morski delikates koji se po nevjerovatno visokim cijenama prodaje u Aziji.
Školjka koja je nekada prekrivala grebene u Južnoj Africi, postala je rijetka vrsta zbog neumjerenog vađenja, zbog čega neobučeni ronioci odlaze u dublje i opasnije vode.
“Stari grebeni su previše pogođeni i nisu imali vremena da se oporave”, kaže ronilac iz Hangberga, osiromašene ribarske zajednice u Kejp Taunu, koji je insistirao na tome da ostane anoniman jer ne želi da policija sazna da učestvuje u krivolovu.
Kako zalihe ove školjke nestaju u Južnoj Africi, legalne kvote izronjavanja se strogo poštuju. Ali u Hangbergu, stotine porodica su se okrenule crnom tržištu kako bi preživjele pošto je fabrika zatvorena, a komercijalni ribolov u padu.
Kineska srednja klasa, koja je u usponu, podstakla je izvoz ovog mekušca. Više od 2.000 godina biserna školjka se služila na specijalnim događajima i u čast nekih gostiju uz druge luksuzne sastojke poput ajkulinih peraja i morskog krastavca. Školjka ima bogat, puterast ukus i kada se pravino pripremi meko meso.
Jedna od najskupljih vrsta ove školjke, Haliotis midae, živi samo na južnim i zapadnim obalama Južne Afrike gdje je njena cijena podstakla epidemiju krivolova još od kraja aparthejda početkom1990-ih.
Kada je školjke bilo više i bliže obali, najveća prijetnja lovokradicama bilo je hapšenje i parole policije obilazile su mjesta gdje je ova školjka mogla da se nađe. Uprkos hapšenjima i kaznama, krijumčarenje je postalo važan dio ilegalne ekonomije u mnogim ribrskim zajednicama.
Dok oni koji su prvi put uhapšeni mogu da budu kažnjeni sa 10 dolara, kazne za glavne zvjerke idu i do 10.000 dolara i 15 godina zatvora. Ali, zatvor rijetko kad potraje duže od godinu dana, a i presude su rijetke.
U blizini grada Gansbaija, neiskusni ronioci sada plivaju tri kilometra do Dajeroovog ostrva, mjesta gdje se roni sa akjulama, kako bi lovili školjke kojih tamo ima prilično. Prošlog septembra jednog ronioca je pred drugim lovokradicama ubila velika bijela ajkula.
Formalno zaposlenje teško se dobija u Hangergu, naselju malih državnih kuća i straćara na kraju zemljanog puta, i mnogi muškarci su počeli da love školjke, kažu lokalci.
“Posao je opasan, ali ga ljudi rade zbog novca”, rekao je lokalni sveštenik Džonatan Kasama. “Molimo se u crkvi za njihovu bezbjednost. Ovo nije dobar posao ni za koga”.
U februaru, jedan muškarac je nastradao u lovu u blizini Kejp Tauna. Njegova udovica kaže da je pokušao da zaradi nešto kako im socijalni radnici ne bi odveli djecu.
Ronioci u dnu lanca zarade oko 33 dolara. Pristojna žetva od 16 kilograma može da donese 525 dolara, gotovo dvostruko više od prosječne minimalne plate u Južnoj Africi. Kada školjki ima više, ronioci pokupe i po 70 kilograma po jednom zaronu. Za komercijalne ronioce koji rade za ilegalne ribarnice, posao je nešto bezbjedniji, ali je i plata niža.
Školjke potom idu u ruke mreže kupaca i šalju se za Hong Kong, gdje osušena školjka vrijedi više od 440 dolara po kilogramu, što znači veliki profit onima koji su više na snabdjevačkom lancu.
Markus Burgener, zvaničnik Trafika, neprofitne organizacije koja nadgleda krijumčarenje divljači, kaže da su od 2000. godine lovokradice pokupile više od 36.000 metričkih tona biserne školjke. Samo 3000 metričkih tona je pokupljeno 2016, kaže on i dodaje da je to 30 puta više od legalno dozvoljenog. “Krivolov stalno raste”, kaže.
Kvote za legalno vađenje školljki spuštene su gotovo 85 procenata od sredine 1990-ih, a tri nekada produktivne zone su potpuno zatvorene.
U Kejp Taunu su nedavno četvorica ilegalnih ronilaca iz Hangberga ušla u vodu u blitini Kliftona, popularne plaže među izletnicima.
Trojica su navukla odijela za ronjenje, dok je četvrti čuvao stražu; nekoliko minuta kasnije, uronili su u ledene vode “naoružani” disaljkama i počeli da trgaju za “perlemoen”, što je afrikans za bisernu školjku.
Kažu da školjki ovih dana ima sve manje i da jedva zarade 120 dolara svaki, što gotovo da nije ni vrijedno rizika. Kažu da je prije njih previše ronilaca već zaronilo. Idući put moraće da odu mnogo dalje.
The New York Times
Galerija
Bonus video:
