Danski vojnici iz UN, stacionirani u Hrvatskoj za vrijeme Oluje, nisu reagovali kad je veći broj ljudi u maskirnim uniformama, pred njihovim očima 1995. ubio devet hendikepiranih osoba srpske nacionalnosti, koji su se sakrili od rata u školi u Dvoru na Uni, izvjestila je danska televizija BT, a prenosi hrvatski internet portal indeks.hr
Danski mediji nazivaju taj slučaj mračnim poglavljem u danskoj istoriji ratovanja, hororom koji je ostao nerazjašnjen, a koga danska televizija poteže nakon haške presude hrvatskim generalima za zločine počinjene nakon Oluje.
Vojnici su, kako se navodi, vidjeli da su počinioci poređali devet psihički i fizički hendikepiranih ljudi jednog do drugog, i potom ih poubijali.
BT je izvjestila da su egzekucije obavljane u vidokrugu 200 danskih vojnika pod punom opremom, koji su imali nekoliko prilika da intervenišu protiv 12 počinilaca, koji su ubijali ručnim bombama i pištoljima pred pasivnim Dancima kojima je jednostavno naređeno da samo posmatraju.
Ni u tekstu, ni u video prilogu danske televizije ne govori se o tome ko su počinioci.
Likvidacije su se dogodile 8. avgusta 1995. u Dvoru na Uni, dakle odmah nakon završetka Oluje.
Oko 14.25 sati vod od 30 danskih vojnika vidio je 12 ljudi koji su išli putem kraj škole u napuštenom gradu. Dva danska vojnika bila su smještena i na krovu škole, još dvojica u bunkeru u blizini, a 30 vojnika bilo je zapadno od škole.
Vojnici su, kako se navodi, vidjeli da su počinioci poređali devet psihički i fizički hendikepiranih ljudi jednog do drugog, i potom ih poubijali.
Pokolj je, kako se navodi, trajao manje od 15 minuta.
Vojnici mogli da reaguju
BT je u rekonstrukciji pokazala da su danski vojnici imali nekoliko prilika za intervenciju. Prema riječima Jana Vela Dorfa (Jan Well Dorff), tada višeg narednika, Danci su mogli i da ubiju počinioce.
Vojnici su o masakru informisali komandanta obližnjeg logora za pripadnike UN, generala Jorgena Kolda, ali umjesto naređenja da intervenišu, dobili su naređenje da posmatraju.
Kold je za BT izjavio da 16 godina kasnije ne želi da učestvuje u raspravi o tome da li je nešto moglo biti spriječeno ili nije, dok je bivši narednik u logoru Dipon Sorensen izjavio da su ljudi iz logora nakon tog događaja bili jako iznervirani zbog onog šta se desilo.
"Mnogi su bili ljuti, jer ništa nije preduzeto", rekao je Sorensen.
Penzionisani general Poul Borhum, koji je ubrzo nakon masakra preuzeo komandu u Dvoru na Uni, kazao je da ne razumije postupak Danaca.
"Da sam ja bio tamo, naredio bih vojnicima da ispale metke upozorenja kroz prozore, kako bi natjerali počinioce da prestanu", rekao je Borhum.
Indeks.hr ističe da su se na prostoru Banije u to vrijeme nalazili pripadnici sve tri vojske - srpske, hrvatske i bošnjačke.
Nesumnjivo su počinjeni zločini najgore vrste, ali je bivši predsednik HHO Žarko Puhovski za Indeks.hr izjavio da su u vrijeme pokretanja istrage oko zločina nakon Oluje na tom području postojale ozbiljne sumnje da su zločin nad srpskim civilima u Dvoru počinili pripadnici Srpske Vojske Krajine, ali i srpske vojske koja im je u tome pomagala.
Kolone srpskih izbjeglica koje su napuštale područje Banije napadale su jedinice Armije BiH "Hamze" i jedinice u sastavu Druge gardijske brigade Hrvatske vojske, odnosno "Crne mambe", ali i pripadnici Korpusa specijalnih jedinica SVK, koji su u paničnom povlačenju oklopnim vozilima prema delu BiH koga kontrolišu Srbi, upravo na tom području doslovno pregazili dio kolone kojim su u zbjeg išli civili, njihovi sunarodnici, piše indeks.hr i zaključuje da zločini u Dvoru na Uni nikad nisu istraženi ni procesuirani.
Bonus video:
