Britiš petroleum tužio partnere zbog ekološke katastrofe u SAD

BP od kompanije Transoušn, vlasnika platoforme, traži odštetu od 40,9 milijardi dolara.
58 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 21.04.2011. 07:30h

Kompanija Britiš petroleum (BP) podnijela je tužbu protiv vlasnika naftne platforme Dipvoter horajzon u Meksičkom zalivu, gdje je prije tačno godinu dana došlo do eksplozije, koja je pokrenula najveću ekološku katastrofu u istoriji SAD.

BP od kompanije Transoušn, vlasnika platoforme, traži odštetu od 40,9 milijardi dolara, tvrdeći da su svi bezbjednosni sistemi i uređaji, kao i procedura kontrole bušotine na morskom dnu, bili neuspješni, što je dovelo do velikog isticanja nafte.

Britanska kompanija takođe tuži Kameron internešenel, koji je isporučio masivni uređaj za zaustavljanje isticanja nafte, čiji je pogrešni dizajn doprinio katastrofi.

BP nastoji da dođe do tog novca da bi lakše isplatio desetine milijardi dolara naknada koje mora da plati za štetu načinjenu privredi duž obala Meksičkog zaliva, poslije isticanja nafte iz izvorišta Makondo, koje je u vlasništvu BP-a.

Istovremeno, Transoušn je tužio BP, tražeći 12,9 miliona dolara, a ostale firme za još 20 miliona dolara. Među njima je i Holibarton, koja je obezbijedila cementnu smjesu za obezbjeđenje izvora nafte, koja se pokazala nestabilnom.

Kako se navodi u tužbi, to su troškovi koje je Transoušn imao kada je naftna platforma potonula u more.

Tužbe su podnijete posljednjeg dana roka kada su partneri u tom poslu podmorske eksploatacije nafte imali pravo da jedni od drugih podnesu takve zahtjeve.

Katastrofa u Meksičkom zalivu započela je 20. aprila prošle godine eksplozijom na naftnoj platformi Dipvoter horajzon, 80 kilometara ispred obala Luizijane, u kojoj je poginulo 11 radnika.

Iz izvora Makondo tada je počelo nekontrolisano isticanje nafte koje je, poslije nekoliko bezuspješnih pokušaja, djelimično stavljeno pod kontrolu tek 4. juna.

BP je tek 15. jula uspio da na otvor postavi efikasan poklopac koji je uspio da u potpunosti zaustavi isticanje nafte.

Vladine najgrublje procjene su da je iz Makonda za tri mjeseca isteklo više od 200 miliona galona nafte, što je tu krizu učinilo najvećom ekološkom katastrofom u istoriji SAD.

Galerija

Bonus video: