Američki embargo na venecuelsku naftu stupa na snagu u nedjelju, a cilj mu je primorati predsjednika Nikolasa Madura na ostavku dodatnim slabljenjem ionako oslabljene venecuelanske privrede.
Embargo zabranjuje američkim kompanijama da kupuju naftu od državne naftne kompanije PDVSA i njenih podružnica i svim pravnim licima u inostranstvu da koriste američki bankovni sistem za nabavu venecuelskog "crnog zlata".
To je jedna od mjera koje je najavio predsjednik Donald Tramp radi rušenja venecuelske vlade i dovođenja na vlast Huana Gvaida, samoproglašenog privremenog predsjednika kojeg je priznalo pedesetak zemalja, većinom latinskoameričkih.
Vašington je u petak isključio venecuelskog ministra vanjskih poslova Horhea Areacu iz međunarodnog finansijskog sistema (u dolarima). Njegovu je eventualnu imovinu u SAD-u zamrznulo američko ministarstvo finansija koje je uvrstilo diplomatu na svoju crnu listu finansijskih sankcija.
Venecuela je krajem 2018. izvozila pola miliona barela na dan u SAD a tri četvrtine naftnih prihoda su dolazile od američkih kupaca.
Vašington je zamrznuo imovinu Citga u SAD-u i njenu kontrolu povjerio Huanu Gvaidu. Posljednji je imenovao novu upravu te američke podružnice koja tako može nastaviti rad.
Nakon SAD-a i Kine, Indija je bila treći uvoznik venecuelske nafte u 2017. Indijske kompanije su se već počele povlačiti nakon najave sankcija pa su Kina i Rusija ostale glavni podržavaoci Madurovog režima.
U studiji objavljenoj u junu dvojica liberalnih američkih ekonomista Mark Veisbrot i Džefri Saks upozoravaju da će embargo najviše pogoditi obične građane.
"Američke sankcije su svjesno zamišljene kako bi uništile venecuelsku privredu", napisao je Saks u studiji. "Ta je uzaludna, okrutna i nezakonita politika osuđena na neuspjeh i ozbiljno šteti venecuelskom narodu", zaključio je.
Bonus video:
