SVIJET IDE KA SCENARIJU "KLIMATSKOG APARTHEJDA

Samo će bogati moći da se spasu od smrtonosnih vrućina

Bagdad nudi zabrinjavajući uvid u budućnost u kojoj će samo bogati biti opremljeni da se zaštite od posljedica klimatskih promjena
35601 pregleda 12 komentar(a)
Građani na jednom od jezera u Iraku, Foto: Reuters
Građani na jednom od jezera u Iraku, Foto: Reuters

”To je smrt”, kaže 17-godišnji Muhamed, znojeći se za kasom u prodavnici alata u centru Bagdada.

Temperatura iznosi 48 stepeni i nemoguće je pobjeći. U njegovom naselju nema struje, a ne može priuštiti generator za klima uređaj. Gotovo ista situacija je kod kuće.

“Budim se tokom noći obliven znojem. To je iscrpljujuće. Zbog vrućine se osjećaš užasno”, ispričao je reporteru “Indipendenta”.

Irak je navikao na zagušujuće ljetnje žege, ali malobrojni načini koje stanovništvo ima na raspolaganju da se rashladi postaju nedostupni siromašnima.

U vrijeme kada evropske države trpe najviše temperature koje su ikad zabilježene, dok ekstremni vremenski uslovi postaju uobijačeni, Bagdad nudi zabrinjavajući uvid u budućnost gdje će samo bogati imati načina da izbjegnu efekte klimatskih promjena, piše britanski dnevnik.

U izvještaju koji su Ujedinjene nacije objavile prošlog mjeseca upozorava se da svijet ide ka scenariju “klimatskog aparthejda”, “gdje će bogati plaćati da izbjegnu pregrijavanje, glad i sukobe, dok će ostatak svijeta biti ostavljen da pati”.

“Indipendent” piše da se to već dešava u Bagdadu. U danima kada temperatura iznosi 48 stepeni, rashladni uređaji su najefikasniji način borbe protiv vrućine. Ali, zbog krize sa električnom energijom, ni to osnovno sredstvo nije dostupno porodicama sa niskim primanjima.

Kriza, izazvana kombinacijom korupcije, lošeg upravljanja i oronule elektromreže, dovela je do velikog jaza između ponude i potražnje električne energije, posebno ljeti. Generator na dizel se može upotrijebiti da se donekle premoste nestašice, ali je funkcionisanje rashladnog uređaja uz pomoć agregata luksuz koji malobrojni mogu da priušte, navodi “Indipendent”.

“Struja je potpuno nepredvidiva”, kaže Abu Ahmed, vlasnik prodavnice metala nedaleko od Muhameda. “Nekad dođe u 10 ujutro i traje čitav dan, nekad samo sat. Klima uređaj ne dolazi u obzir ako nema struje”.

Abu Ahmed plaća oko 50 eura mjesečno za agregat koji mu obezbjeđuje četiri ampera. To je sve što može da priušti. Ako pređe preko dodijeljenih ampera, napajanje se isključuje.

“Mogu da koristim frižider i svjetlo, to je sve. Ne mogu da spavam uveče, stalno se znojim”.

“Indipendent” u izvještaju piše da je iračka kriza sa električnom energijom možda lokalni problem, ali da je nejednakost kada je rashlađivanje u pitanju globalni problem koji će vjerovatno biti sve važniji kako temperature rastu.

Skoro 2,8 milijardi ljudi živi u državama gdje je prosječna dnevna temperatura iznad 25 stepeni Celzijusa, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), a manje od deset odsto njih ima klima uređaj. Ta agencija procjenjuje da će do 2050. 1,9 milijardi ljudi koji žive u državama sa velikim vrućinama biti bez pristupa rashladnom uređaju.

Profesor Filip Alston, koji je sastavio izvještaj UN, kaže da će životi najsiromašnijih biti izloženi riziku.

“Sve veće temperature će izložiti riziku ogroman broj ranjivih osoba. Djeca, stariji, oni koji su već bolesni ili nisi tako jaki, biće izloženi riziku od umiranja od pretjerane vrućine”, kazao je.

Irački gradovi imaju neke prednosti u odnosu na Evropu kada je u pitanju borba sa ekstremnim temperaturama. Prilikom dizajniranja naselja i zgrada, vodilo se računa o klimatskim uslovima, piše “Indipendent”. Vjetar iz uskih ulica prolazi kroz visoke prozore, a hladni vazduh struji iz podruma u starijim kućama.

Kao što su pokazali nedavni vreli talasi u Parizu, Londonu i Berlinu, evropske države su znatno manje opremljene za borbu protiv visokih temperatura.

Visoke temperature u Evropi su obično praćene porastom broja smrtnih slučajeva, posebno među starijima i osobama sa srčanim i plućnim oboljenjima. Vreli talas je 2003. izazvao dodatnih 70.000 smrtnih slučajeva širom kontinenta. Komitet za životnu sredinu britanskog parlamanta je upozorio da je Britanija suočena sa sedam hiljada žrtava povezanih sa vrućinom svake godine do 2050. ako se nešto ne preduzme.

Holandska agencija za statistiku je objavila ove nedjelje da je skoro 400 osoba više umrlo u toj zemlji tokom nedavnog vrelog talasa koji je oborio rekorde nego tokom regularne ljetnje sedmice.

U Holandiji su umrle ukupno 2964 osobe tokom nedjelje koja je počela 22. jula, što je oko 15 odsto više nego tokom prosječne ljetnje sedmice, prenio je Rojters.

U toj državi je 25. jula temperatura premašila 40 stepeni prvi put otkad se vrši mjerenje.

IEA procjenjuje da manje od pet odsto evropskih domaćinstava ima klima uređaj, ali i da bi klimatizovanje moglo postati jedan od glavnih pokretača globalne potražnje za strujom u narednih nekoliko decenija.

Porast temperature će uticati i na način na koji radimo, ističe britanski list. Prema procjeni Međunarodne organizacije za rad, zagrijavanje će u najboljem slučaju rezultovati smanjenjem radnih sati od 2,2 odsto do 2030, što odgovara brojci od 80 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom.

Dok evropske države možda imaju makar vremena i sredstava da se prilagode, Irak se brzo primiče ekološkoj katastrofi, dodaje “Indipendent”.

U izvještaju koji su 2018. sastavili Institut EastWest i Stokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI), Irak se opisuje kao “jedna od klimatski najosjetljivijih država na Bliskom istoku”.

“Klimatske promjene se trenutno manifestuju u produženim vrelim talasima, nestalnim padavinama, temperaturama iznad prosjeka i povećanim intenzitetom katastrofa”, kaže se u izvještaju, i dodaje da se predviđa da će se prosječna godišnja temperatura u zemlji povećavati za dva stepena Celzijusa do 2050.

Mahmud Abdul Latif Hamed, irački meteorolog, kaže da ekstremne temperatire pogađaju njegovu državu sve ranije.

“Godine 2011, temperatura u Bagdadu je dostigla 50 stepeni u avgustu. Ove godine je u junu već bilo 49 stepeni”, kazao je.

Hamed kaže da postoje rješenja na kojima bi vlada mogla da radi kako bi se izborila sa ekstremnom vrućinom.

“Idealno rješenje je da se obezbijedi više vegetacije, koja može oboriti temperature. I moramo ukloniti sve fabrike i staru tehnologiju”, rekao je.

Međutim, kako navodi “Indipendent”, uprkos ogromnom naftnom bogatstvu Iraka, korupcija koči reforme i Iračani su bijesni. Prošlog ljeta su izbili smrtonosni protesti u južnom gradu Basra zato što vlada nije obezbijedila pouzdanu struju i vodu. Vlada je obećala da će investirati milijarde u poboljšanje nacionalne elektromreže, ali malo ko primjećuje da se išta promijenilo. Demonstranti su se vratili na ulice ove godine očekujući još jedno vrelo ljeto.

“Očekujemo opasne klimatske uslove u Iraku u budućnosti”, kazao je meteorolog Hamed. “Očekujem da će to pitanje, ako se ne riješi, srušiti vladu”.

Ekspert UN: Ugrožena i ljudska prava

Filip Alston, specijalni izvjestilac UN za ekstremno siromaštvo i ljudska prava, kazao je da posljedice globalnog zagrijavanja neće podriti samo osnovna prava na život, vodu, hranu i smještaj za stotine miliona ljudi, nego i demokratiju i ljudska prava.

“Klimatske promjene prijete da ponište 50 godina napretka u oblasti zdravlja i smanjenja siromaštva, naveo je Alston u izvještaju. Zemlje u razvoju će snositi 75 odsto troškova klimatske krize, iako najsiromašnija polovina svjetske populacije izaziva samo 10 odsto emisija ugljen-dioksida, navedeno je u izvještaju. Alston kritikuje korake koje preduzimaju same UN, države, NVO i kompanije, rekavši da su “potpuno nesrazmjerni urgentnosti i veličini prijetnje”. U njegovom izvještaju savjetu se zaključuje: “Ljudska prava možda neće preživjeti nadolazeća previranja”.

Riziku su izložene demokratija i vladavina prava, kao i širok spektar građanskih i političkih prava, ocijenio je Alston.

“Rizik od nezadovoljstva zajednica, porasta nejednakosti i čak većeg nivoa siromaštva među nekim grupama vjerovatno će stimulisati nacionalističke, ksenofobične, rasističke i druge odgovore. Biće krajnje složeno održati balansiran pristup građanskim i političkim pravima”.

Preporučujemo za Vas