Zašto CIA ne špijunira Emirate?

Uprkos tome što rapidno širi uticaj i interveniše širom Bliskog istoka i Afrike, vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata nije na meti agenata američke obavještajne službe
5466 pregleda 4 komentar(a)
Državni sekretar SAD Majk Pompeo sa princom Bin Zajidom u junu ove godine u Abu Dabiju, Foto: Reuters
Državni sekretar SAD Majk Pompeo sa princom Bin Zajidom u junu ove godine u Abu Dabiju, Foto: Reuters

Ujedinjeni Arapski Emirati finansiraju vojnog lidera koji pokušava da zbaci vladu u Libiji koju su priznale Ujedinjene nacije. Pomažu koaliciji država koje su uvele ekonomsku blokadu Kataru, uprkos američkim pozivima da se spor riješi. Angažovali su bivše zaposlene u američkoj Agenciji za nacionalnu bezbjednost (NSA) kao elitne hakere u programu špijunaže čija su meta bili i Amerikanci, pokazala je Rojtersova istraga ranije ove godine.

Međutim ipak, u krajnje neuobičajenoj praksi, američka Centralna obavještajna agencija (CIA) ne špijunira vladu UAE, kazala su za Rojters tri upućena zvaničnika, usljed čega se po mišljenju kritičara stvara opasna slijepa tačka u američkoj obavještajnoj mreži.

Pozicija CIA nije ništa novo. Ono što se zapravo promijenilo je priroda intervencija male ali uticajne članice OPEK-a širom Bliskog istoka i Afrike. UAE učestvuju u ratovima, sprovode tajne operacije i koriste finansijsku moć kako bi oblikovale regionalnu politiku na načine koji su često suprotstavljeni interesima SAD, smatraju izvori britanske agencije i spoljnopolitički eksperti.

Propust CIA da se prilagodi rastućim vojnim i političkim ambicijama UAE predstavlja „zanemarivanje dužnosti“ kazao je jedan obavještajni zvaničnik.

Američka obavještajna zajednica ne ignoriše u potpunosti UAE. NSA sprovodi elektronski nadzor - manje rizično prikupljanje podataka - unutar UAE, navode Rojtersovi izvori. CIA takođe sarađuje sa UAE obavještajnom službom u okviru razmjene podataka o zajedničkim neprijateljima, poput Irana i Al Kaide.

Međutim CIA ne prikuplja obavještajne podatke o ljudima - što su najvrednije informacije do kojih je najteže doći - od doušnika UAE o tamošnjoj autokratskoj vladi, kazali su bivši zvaničnici CIA-e za britansku agenciju. Oni takođe dodaju da takva praksa stavlja UAE na izuzetno kratku listu zemalja prema kojima američka obavještajna agencija ima takav pristup. Na toj listi su još četiri članice obavještajne koalicije nazvane „petoro očiju“: Australija, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada.

Špijuni CIA prikupljaju podatke o skoro svakoj drugoj zemlji gdje SAD imaju značajne interese, uključujući i neke ključne saveznike, navode bivši špijuni.

Za razliku od UAE Saudijska Arabija - još jedan uticajni američki saveznik na Bliskom istoku koji proizvodi naftu i kupuje američko oružje - često je na meti agenata CIA, kazali su zvaničnici. Saudijski obavještajni agenti su uhvatili nekoliko špijuna CIA-e koji su pokušavali da regrutuju saudijske zvaničnike kao doušnike, kazali su Rojtersovi izvori.

Saudijske obavještajne agencije javno se ne žale zbog špijunskih aktivnosti CIA, ali su se privatno sastali sa šefom agencije u Rijadu kako bi tiho zatražili izbacivanje američkih špijuna iz zemlje, kazao je bivši obavještajni zvaničnik za ovu zalivsku zemlju.

Robert Bir, bivši agent CIA i pisac, kazao je da je nedostatak obavještajnih podataka o UAE „propust“, jer smatra da su američkim donosiocima odluka neophodne informacije o untrašnjoj politici i porodičnim svađama unutar bliskoistočnih monarhija.

„Ukoliko se ponosite time da ste svjetska služba, onda je to propust“, kazao je on. „Kraljevske porodice su ključne“.

Bivši zvaničnik admionistracije predsjednika Donalda Trampa kazao je da je nedostatak obavještajnih podataka o UAE uznemiravajući jer ova monarhija sada djeluje u strateškim zemljama poput Libije i Katara, kao i u Africi.

U Sudanu UAE je provela godine i potrošila milione dolara podržavajući predsjednika Omara Hasana al Bašira, da bi ga zatim napustila i podržala vojne lidere koji su ga zbacili u aprilu. Bezbjednosne snage nove vlade u junu su ubile desetine demonstranata koji su se zalagali za građansku upravu i izbore. UAE je takođe izgradila vojne baze u Eritreji i samoproglašenoj Republici Somalilend.

„Okrenite svaki kamen na Rogu Afrike i tamo ćete naći UAE“, kazao je za Rojters bivši zvaničnik Trampove administracije. UAE se nametnula kao finansijska i vojna sila u oblastima „daleko šire od njenog neposrednog susjedstva“, kazala je Sara Li Vitson, direktorica odsjeka za Bliski istok i sjevernu Afriku Hjuman rajts voča.

„Bilo da se radi o Somaliji, Eritreji ili Džibutiju, UAE ne traže dozvolu“, kazala je ona.

U Jemenu, UAE i Saudijska Arabija su predvodile koaliciju država koje su se borile protiv hutskih pobunbjenika povezanih sa Iranom, ali su UAE nedavno počeli da povlače trupe usljed međunarodnih kritika zbog vazdušnih napada u kojima su stradale hiljade civila i humanitarne krize koja je dovela milione ljudi do ivice gladi. Kongres SAD je nedavno usvojio rezolucije za obustavljanje prodaje oružja UAE i Saudijskoj Arabiji, ali je Tramp na te rezolucije stavio veto.

Rojters, pozivajući se na podatke Centra za odgovornu politiku, navodi da su UAE od 2017. godine potrošili 46,8 miliona dolara na američke lobiste.

Jedan od zvaničnika CIA-e tvrdi da su obavještajni podaci o vladi UAE neophodni i iz razloga koji se ne tiču samo regionalnih intervencija. UAE se zbližava sa Rusijom - sa kojom su prošle godine sklopili strateško partnerstvo u cilju saradnje u oblasti bezbjednosti, trgovine i nafte - i sa Kinom, gdje je šeik Muhamed bin Zajid, princ prijestolonasljednik Abu Dabija i vladar UAE, prošlog mjeseca boravio u trodnevnoj posjeti kako bi prisustvovao ekonomskom forumu UAE-Kina.

Pojedini eksperti smatraju da postoji dovoljno snažna veza između interesa SAD i UAE koja objašnjava nedostatak špijunaže. „Njihovi naprijatelji su naši neprijatelji“, kazao je Norman Rule, zvaničnik CIA u penziji. „Aktivnosti Abu Dabija su doprinijele brobi protiv terorizma, naročito protiv Al Kaide u Jemenu“.

Džodi Vitori, iz Karnegi fondacije, priznaje da postoje zajednički ciljevi vlada SAD i UAE ali i da ti ciljevi počinu da se mimoilaze dok se monarhija fokusira na samoočuvanje.

„Kada je cilj opstanak režima po svaku cijenu, onda to nije nešto što odgovara SAD“, kazala je Vitori.

Strah od demokratije i političkog islama

Princ prijestolonasljednik Abu Dabija kontroliše spoljnu politiku UAE, federaciju pustinjskih emirata, zajedno sa malom grupom savjetnika. On je imenovao brata šeika Tanuna bin Zajida, ljubitelja borilačkih vještina koji se obrazovao u SAD i posjeduje ergelu arapskih rasnih konja, sa savjetnika za nacionalnu bezbjednost. Njegov sin šeik Kalid bin Muhamed, upravlja rasprostranjenom unutrašnjom obavještajnom mrežom. Porast intervencionizma UAE datira iz 2011. godine. Masovni protesti čiji su učesnici zahtijevali demokratiju širom regiona za vrijeme „arapskog proljeća“ izazvali su bojazni među plemićkom elitom u UAE.

Poput mnogih zalivskih plemića, lideri UAE su demonstracije smatrali prijetnjom monarhiji. Od tada se oni bore protiv uspona političkog islama i Muslimanskog bratstva, međunarodne islamističke partije koja je kratko bila na vlasti u Egiptu nakon protesta na kojima je zbačen predsjednik Hosni Mubarak. UAE su ukinule finansijsku pomoć Egiptu kada je kandidat bratstva Mohamed Mursi izabran za predsjednika 2012, a zatim su ponovo počele da šalju milijarde pomoći kada je egipatska vojska zbacila Mursija godinu kasnije.

Bonus video: