Kineski papiri: Centri za ispiranje mozga i indoktrinaciju

Tajna dokumenta koja je anonimni izvor dostavio Međunarodnom konzorcijumu istraživačkih novinara otkrivaju kako funkcionišu kineski centri za masovni pritvor
5402 pregleda 0 komentar(a)
Jedan od centara za prevaspitavanje u Sinđijangu, Foto: Beta/AP
Jedan od centara za prevaspitavanje u Sinđijangu, Foto: Beta/AP

Povjerljiva dokumenta kineske vlade koje je u nedjelju objavila međunarodna grupa novinara opisuju represiju unutar pritvornih centara u Sinđijangu, što je drugo curenje tajnih podataka u vezi sa problematičnim zapadnim kineskim regionom u zadnjih nedjelju dana.

Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) objavio je tajna dokumenta, nakon što je to prethodno učinio „Njujork tajms” 16. novembra, u kojima se navode detalji o kineskoj ofanzivi protiv etničkih Ujgura i drugih muslimana u regionu.

Kina, pritvorni centri
Dokumenta je ICIJ-u dostavio anonimni izvor(Foto: Beta/AP)

Eksperti Ujedinjenih nacija i aktivisti tvrde da se najmanje milion Ujgura i pripadnika drugih uglavnom muslimanskih manjinskih grupa nalazi u centrima u Sinđijangu, gdje su prisiljeni da se odreknu svog jezika i vjere i izloženi političkoj indoktrinaciji, kroz učenje „pravilnog ponašanja”.

Kineska vlada tvrdi da se radi o dobrovoljnim profesionalnim radnim obukama, međutim dokumenta pokazuju da je riječ o tajnim centrima za prisilno ideološko prevaspitavanje.

Kina se decenijama borila da uspostavi kontrolu u Sinđijangu, gdje su se često dešavali teroristički napadi, odmazde i rasni neredi. Kineski predsjednik Si Đinping je 2014. godine počeo takozvani „narodni rat protiv terorizma” odgovarajući na terorističke napade koje su sproveli radikalni ujgurski ekstremisti.

Krajem 2016. godine, ofanziva se dramatično pojačala kada je Si imenovao Čena Kuanguoa, trvodolinijaškog zvaničnika koji je iz Tibeta premješten da upravlja Sinđijangom. Većina procurjelih dokumenata je izdata 2017. godine.

Dokumenta, koja potiču iz anonimnog izvora, sastoje se od smjernica za upravljanje centrima, upotrebu tehnologije za nadzor, a naveden je i slučaj u kojem je zvaničnik lokalne ujgurske partije osuđen na deset godina zatvora zbog toga što je rekao kolegama da poštuju vjeru i ne govore vulgarnosti, gledaju pornografiju ili jedu a da se prethodno nijesu pomolili.

U jednom izvještaju iz 2017. godine lokalnog ogranka Ministarstva pravde u Sinđijangu navodi se da je cilj centara da „isperu mozgove, očiste srca, podrže ispravno i uklone pogrešno”.

Dokumenta potvrđuju „da se radi o jednoj vrsti kulturnog genocida” kazao je Adrijan Zenc, vodeći bezbjednosni ekspert u zapadnom regionu Sinđijanga. „Ovo zaista dokazuje da je kineska vlada od početka imala plan”.

Erzan Kurban, Kazahstanac porijeklom a rođen u Kini, proveo je devet mjeseci u jednom od centara zbog toga što je bio u Kazahstanu. Kurban je kazao da je bio zatvoren u ćeliji sa još deset ljudi gdje su bili primorani da satima sjede u jednom položaju i da im je bilo zabranjeno da se mole pa čak i da razgovaraju.

„To nije bila edukacija, to je bila kazna”, kazao je Kurban. „Tretirali su me kao životinju”. Drugi zatvorenici su kazali da je bilo mučenja i i slovanja, navodi agencija Asošijetid pres.

Procurjela dokumenta takođe pokazuju da Peking prednjači u primjeni novog oblika društvene kontrole oslanjajući se na tehnološko prikupljanje podataka. Naime, uz pomoć tehnologije za masovni nadzor, kompjuteri u roku od samo nedjelju dana objavljuju imena desetina hiljada ljudi koje treba ispitati ili pritvoriti, uključujući studente i partijske zvaničnike.

Portparol ministartva inostranih poslova Geng Šuang kazao je juče da su dešavanja u Sinđijangu unutrašnja stvar Kine i da je stabilni i prosperitetni Sinđijang najbolji odgovor na ono što je nazvao klevetom. Kineska ambasada u Velikoj Britaniji saopštila je juče da dokumenta koja su dostavljeni ICIJ-u predstavljaju „izmišljotine i lažne vijesti”.

Njemačka je saopštila da Kina treba da omogući zvaničnicima UN neometan pristup kampovima, a portparolka njemačkog ministarstva spoljnih poslova Marija Adebar kazala je da Berlin „sa velikom zabrinutošću prati” medijske izvještaje o kampovima.

Bonus video: