Bijela kuća: Tramp i Netanjahu razgovarali o prijetnji Irana

Iako su Netanjahu i Tramp nekada bili bliski saveznici i isticali svoje prijateljstvo odnosi između njih su zahladnjeli u posljednjim mjesecima otkako se premijer Izraela bori da ostane na vlasti, konstatuju izraelski mediji
914 pregleda 0 komentar(a)
Netanjahu  i Tramp, Foto: Manuel Balce Ceneta/AP
Netanjahu i Tramp, Foto: Manuel Balce Ceneta/AP

Predsjednik SAD Donald Tramp razgovarao je kasno sinoć sa premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom "o prijetji Irana", saopštila je Bijela kuća.

"Lideri su diskutovali o prijetnji Irana kao i o drugim ključnim bilateralnim i regionalnim pitanjima", navedeno je u kratkom saopštenju, prenose izraelski mediji.

Prethodno su Tramp i Netanjahu razgovarali telefonom 19. novembra, kada se izraelski premijer zahvalio američkom predsjedniku na odluci Vašingtona da izmijeni stav o jevrejskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali i ne smatra ih više "protivrječnim međunarodnom pravu".

Iako su Netanjahu i Tramp nekada bili bliski saveznici i isticali svoje prijateljstvo odnosi između njih su zahladnjeli u posljednjim mjesecima otkako se premijer Izraela bori da ostane na vlasti, konstatuju izraelski mediji.

Uz to Netnjahuu navodno smeta ono što smatra Trampovom nespremnošću da se usprotivi agresiji Irana.

Dvojica lidera će kasnije ove nedjelje prisustvovati samitu NATO u Londonu ali nema dogovora o sastanku.

Netanjahu i Tramp su razgovarali telefonom nakon što je izraelski lider kritikovao evropske zemlje za pridruživanje tijelu koje će omogućiti djelimičnu trgovinu s Iranom uprkos sankcijama SAD.

Izraelski premijer je u video poruci u nedjelju naveo da bi te evropske države "trebalo da se stide sebe" jer teže da trguju s Iranom, dodavši da omogućuju toj zemlji da razvije nuklearno oružje, prenio je AP.

Prošle nedjelje su Belgija, Danska, Finska, Holandija, Norveška i Švedska saopštile da ulaze u INSTEX koji omogućuje evropsku trgovinu s Iranom.

INSTEX su obrazovale Njemačka, Francuska i Velika Britanija da koordiniraju uvoz i izvozna plaćanja kako bi evropske zemlje mogle da posluju s Iranom, uprkos pritisku SAD i tako ubijede Teheran da se drži sporazuma sa velikim silama iz 2015. godine koji ograničava iranska nuklearna nastojanja.

Iran je to hladno primio, između ostalog, zato što ne obuhvata ključnu trgovinu naftom.

Bonus video: