Bivši turski premijer osnovao novu stranku

Odmetnik izaziva Erdogana

„Stranka za budućnost“ bi vladajuću Stranku pravde i razvoja (AKP) mogla da košta mnogo glasova. Da li je to znak raspada Erdoganove baze moći?
3594 pregleda 0 komentar(a)
Ahmet Davutoglu, Foto: AP
Ahmet Davutoglu, Foto: AP

Već osamnaest godina predsjednik Redžep Tajip Erdogan kroji politiku Turske. Ali u posljednje vrijeme njegov režim se suočava sa problemima: ekonomska kriza, ojačana opozicija i poraz na komunalnim izborima krajem marta, izazvali su trzavice u vrhu vladajuće AKP.

Bivši premijer Ahmet Davutoglu se zalaže za slabljenje moći predsjednika i njegove stranke. Medijski uspješno, Davutoglu se u septembru povukao iz islamsko-konzervativne AKP. Mjesecima su kružile glasine da planira da osnuje novu stranku, kako bi se suprotstavio AKP. Od četvrtka je to i zvanično: Ministarstvu unutrašnjih poslova predao je zahtjev za osnivanje „Gelecek Partisi" - Stranke za budućnost. Nova stranka putem Tvitera najavljuje: želimo da donesemo zemlji mir, pravdu i prosperitet.

Davutoglu hoće revanš

Erdogan i Davutoglu su dugo vremena bili bliski saradnici. Od početka velikog uspona AKP 2002. godine Davutoglu je stajao čvrsto na strani turskog predsjednika: kao savjetnik, ministar spoljnih poslova, premijer i čak predsjednik AKP. Ali 2016. godine je svom političkom ocu postao previše svojeglav: po kratkom postupku Erdogan ga je povukao sa obje funkcije. Osnivanjem Stranke za budućnost bivši premijer se sveti. Njegova stranka bi mogla da preotme vladajućoj AKP važne glasove iz konzervativnog tabora.

Jedan drugi moćan bivši saradnik Erdogana je takođe pijretnja za bazu moći vladajuće stranke: turski mediji pišu da bi i bivši ministar privrede, jedan od osnivača AKP, Ali Babadžan, mogao da osnuje novu stranku. U pripremama za to Babadžan ima podršku bivšeg predsjednika Abdulaha Gula.

"Nadmoć AKP će se rastopiti“

Bivši ministar spoljnih poslova Turske, Jašar Jakiš, za Dojče vele kaže da bi osnivanje tih novih partija moglo da nanese veliku štetu Erdoganovoj stranci. „I Babadžan i Davutoglu će sakupiti glasove pristalica AKP. Babadžan je uz to na dobrom glasu u međunarodnom finansijskom svijetu. Njegova ekonomska stručnost će mu pomoći da dobije glasove i od biračkog tijela opozicionih stranaka CHP (Republikanska narodna partija), MHP (Partija nacionalnog pokreta) i "Iyi Parti” (Dobra stranka).” Davutoglu je opet dobra opcija za konzervativne birače, smatra jedan od osnivača AKP, Jakiš.

„Sada počinje raspad AKP. Osamnaestogodišnja vladavina se privodi kraju. I Babadžan i Davutoglu će preoteti glasove AKP. Njihov glavni cilj je da Erdoganu podmetnu nogu", ocjenjuje politikolog Baškin Oran sa Univerziteta u Ankari.

Ali u turskoj javnosti postoje velike sumnje da će bivše AKP-veličine sa svojim novim strankama biti alternativa vladajućoj AKP. Davutogluu zamjeraju da je predugo ćutao i da je takođe odgovoran za eroziju turske demokratije. Sličnih kritika ima i na račun Babadžana. Ipak, vjeruju mu da će osnovati liberalno-konzervativnu stranku koja želi da se nadoveže na reforme iz prvih godina AKP. „Moglo bi se reći da Babadžan ima bolje šanse protiv AKP od Davutoglua. Birači se sjećaju da je Davutoglu bio premijer. To je veliki hendikep“, smatra Jakiš.

Prljave tajne izlaze u javnost?

Predsjednik Turske je više puta napao Davutoglua da je izdajnik: „Zbog toga će odgovarati, kada dođe vrijeme.“ Erdogan ne reaguje tako samo zbog mogućeg gubitka glasova. Bivši saradnici su AKP-insajderi i veoma dobro poznaju Erdoganov sistem. Kritičari i opozicionari optužuju vladajući stranku zbog nepotizma, korupcije i osnivanje sumnjivih porodičnih fondacija, preko kojih je pronevjeren poreski novac. Oni smatraju da je AKP svoju moć učvrstila uz pomoć ilegalnih mahinacija. Davutoglu i Babadžan bi to mogli da iskoriste protiv vladajuće stranke.

Ali i Erdogan je nagovijestio da u šaci ima kompromitujuće informacije o njegovim izazivačima. Babadžana i Davutoglua je optužio da su prevarili državnu banku Halkbank kada su joj naložili da odobri kredit od 65 miliona eura istanbulskom Šehir univerzitetu. Kredit nije vraćen. Na to dolaze i optužbe da je Babadžan Univerzitetu pribavio zemljišno vlasništvo uz pomoć sumnjivog naloga. Davutoglu odbacije optužbe i traži da Erdogan i njegova porodica otkriju podatke o svojoj imovini – što bi trebalo da ukaže da podmitljivost turskog predsjednika.

AKP gubi članove

Prljava borba je počela i pre nego što su dvije nove stranke uopšte počele sa radom. Optužbe će se nastaviti svom silinom, smatra politolog Oran: “Nakon što je Erdogan otvorio poglavlje "Halkbank”, otvoriće i mnoga druga. Na taj način bi mogli da isplivaju i detalji o ulozi islamskog propovjednika Fetulaha Gulena.” Gulenov pokret koji Erdogan optužuje za pokušaj puča 2016. godine, turska vlada danas vidi kao terorističku organizaciju – iako je Gulen dugo vremena bio Erdoganov saveznik.

Davutogluovo osnivanje stranke je simbol erozije u vrhu AKP: posljednjih mjeseci stranku je napustilo blizu milion članova, među njima i važni funkcioneri koji već neko vrijeme neuobičajeno kritički govore o vođstvu AKP. Do predsjedničkih izbora 18. juna 2023. osipanje stranke bi moglo da se nastavi. Ali stručnjaci polaze od toga da će Erdogan posegnuti za provjerenom taktikom – prijevremeni izbori koji bi trebalo da spriječe trend slabljenja stranke.