Mjere za prevenciju širenja koronavirusa, kao što su zatvaranje fabrika, ulica, gradova i regija, uticale su na znatno poboljšanje vazduha u Kini i Italiji, što bi moglo podstaći ljude da mijenjaju svoje navike ali i vlade da ubrzaju klimatske reforme, posebno jer preliminarna naučna istraživanja ukazuju da su osobe izložene zagađenom vazduhu znatno ugroženije u borbi protiv infekcija koronavirusa, pišu svjetski mediji.
Zagađenje vazduha i povećana smrtnost
Zdravstvena šteta nanesena ljudima izloženim dugogodišnjim zagađenjem vazduha u gradovima vjerovatno će povećati smrtnost od infekcija novim koronavirusom, napisao je Gardijan (The Guardian).
"Pacijenti sa hroničnim plućnim i srčanim stanjima uzrokovanim ili pogoršanim dugotrajnim izlaganjem zagađenom vazduhu manje su sposobni da se bore protiv plućnih infekcija i prije će umrijeti. To je vjerovatno slučaj i sa Covid-19", rekla je Sara De Mateis (Matteis) sa italijanskog Univerziteta u Kaljariju (Cagliari) i članica Odbora za zaštitu životne sredine Evropskog respiratornog društva. "Snižavanjem nivoa zagađenja vazduha možemo pomoći najugroženijim u njihovoj borbi protiv ove i svih mogućih budućih pandemija", kazala je.
Gardijan ističe da postoje dokazi iz prethodnih izbijanja koronavirusa (SARS i MERS) da su ljudi koji su bili izloženi nečistom vazduhu podložniji većoj opasnosti od umiranja. Naučnici koji su analizirali izbijanje SARS-a u Kini 2003. godine otkrili su da su zaraženi ljudi koji žive u područjima s većim zagađenjem vazduha dvostruko ugroženiji od onih u manje zagađenim mjestima.
Takođe, dodaje list, istraživanje epidemije MERS-a, koja je prvi put zapažena u Saudijskoj Arabiji 2012. godine, pokazalo je da su pušači duvana vjerovatnije dobili bolest i da će prije umrijeti. Rana istraživanja Covid-19 sugerišu da su pušači i bivši pušači osjetljiviji na koronavirus, dodaje Gardijan.
"Jednom kada se ova kriza okonča, kreatori politika trebali bi ubrzati mjere kako bi se vozila koja zagađuju sklonila s naših ulica. Nauka nam govori kako će se epidemije poput Covid-19 pojavljivati sve češće. Stoga je čišćenje ulica osnovna investicija za zdraviju budućnost", izjavio je Saša Maršang (Sascha Marschang), vršilac dužnosti generalnog sekretara Evropske asocijacije za javno zdravstvo.
Plavo nebo
Čini se da je potpuno zatvaranje gradova i regija kao prevencija širenja koronavirusa u kineskoj provinciji Hubei, gdje se virus pojavio, imalo nenamjernu korist – plavo nebo, napisao je CNN.
Prema kineskom Ministarstvu ekologije i zaštite životne sredine, prosječni broj "dana kvalitetnog vazduha" porastao je u februaru za 21,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Satelitski snimci koje su objavile NASA i Evropska svemirska agencija pokazuju dramatično smanjenje emisije azot dioksida (NO2) - koje ispuštaju vozila, elektrane i industrijski objekti - u glavnim kineskim gradovima između januara i februara. Vidljivi oblak otrovnog plina koji je visio nad industrijskim centralama gotovo je nestao, dodaje CNN.
Sličan se obrazac pojavio s karbon dioksidom (CO2) koji se oslobađa izgaranjem fosilnih goriva poput uglja. Od 3. februara do 1. marta, emisija CO2 smanjena je za najmanje 25 odsto zbog mjera za obuzdavanje koronavirusa, podaci su Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA), istraživačke organizacije za zagađenje vazduha.
Kina kao najveći zagađivač na svijetu doprinosi 30 odsto svjetske emisije CO2 godišnje, tako da je uticaj pada ove vrste ogroman, čak i u kratkom periodu, napominje CNN. No, iako su mjere zatvaranja namijenjene zaustavljanju širenja virusa na kratko pomogle u borbi protiv zagađenja u Kini, stručnjaci upozoravaju da bi, kada država počne ponovno pokretati svoju privredu, toksične hemikalije mogle doseći i više nivoe nego prije epidemije.
Klimatski aktivisti kažu da bi trenutna kriza mogla podstaći ljude da promijene svoje navike, ali i vlade da ubrzaju klimatske reforme. "Veoma bismo se zalagali za Kinu kako bi potaknula ovu priliku da transformiše svoju ekonomiju i odvoji se od starih načina", rekao je Li Šuo, viši savjetnik za klimatsku politiku za istočnu Aziju u Grinpisu (Greenpeace).
Italija - primjer uticaja ljudi na okolinu
Analize podataka satelitskih snimaka Evropske svemirske agencije koji mogu mjeriti koncentracije gasova staklene bašte i drugih zagađivača u donjoj atmosferi su pokazale da su između 1. januara i 12. marta koncentracije azot dioksida (NO2) drastično pale, posebno nad teško pogođenom sjevernom Italijom koja se takođe bori s pandemojom koronavirusa te je zatvorena zbog sprječavanja njegova širenja, napisao je Vašington post (Washington post) dodajući kako poboljšanje kvalitete vazduha u Kini i Italiji ipak ne daje razloga za slavlje.
Nekoliko stručnjaka reklo je da promjenjive koncentracije vjerovatno odražavaju smanjenje vožnje posebno u zemlji u kojoj više od polovine automobila koristi dizel gorivo. "Očekujem da će se zagađenje još smanjiti. Za nekoliko dana, uživat će u najčišćem vazduhu ikada u sjevernoj Italiji", rekao je Emanuel Maseti (Emanuele Massetti), stručnjak za italijanski klimatsku politiku.
Naravno, naglašava Vašington post, taj pomak donosi malo utjehe za regiju koja se bori se s prenapučenim zdravstvenim sistemom zbog smrtonosne pandemije i razumljivo je fokusirana na trenutnu krizu a ne dugoročne posljedice klimatskih promjena.
Istovremeno, velike promjene nude još jedan primjer uticaja koji ljudi imaju na životnu sredinu - i kako štetne emisije mogu brzo nestati kada ljudi drastično smanje sagorijevanje fosilnih goriva.
Zagovornici borbe protiv klimatskih promjena slažu se da trenutna katastrofa nije način koji bi razumna osoba zamislila da svijet smanji svoj karbonski otisak. Pored toga, ističe Vašington post, pandemija je zaustavila sastanke i proteste klimatskih aktivista kao i globalni napor da se države natjeraju da donesu ambicioznije planove za smanjenje emisije na ključnom UN samitu zakazanom na jesen 2020.
Izazovi aktivista
Iako su štetne emisije u vazduhu smanjene, "zahvaljujući koronavirusu", to ipak ne znači da je pred ekološkim aktivistima i zagovornicima zelenih politika lagan put već će se suočiti s političkom, finansijskom i ekonomskom olujom, ocjenjuje Politiko (Politico).
Prije mjesec dana, izvršni direktori nisu mogli prestati razgovarati o svojim planovima održivosti i zelenim investicijama, a aktivisti su se zalagali za Zelene dogovore. Danas, dodaje briselski portal, Evropska unija odgađa sve rasprave o klimatskim zakonima, protesti ‘Petkom za budućnost’ održavaju se na društvenim mrežama, a industrije s velikim procentom emisija karbon dioksida - od vazduhoplovstva do nafte - traže spas.
Vjerovatno je da će se politički i finansijski kapital preusmjeriti – vlade će dati prioritet javnom zdravstvu i lancima snabdijevanja, a banke mogu mijenjati kriterije za kreditiranje i koristiti krizu za reviziju svojih zelenih ciljeva. No, nakon što se najgori dio krize završi, ekološki aktivisti mogu zagovarati temeljno mijenjanje ponašanja, naglašava Politiko.
Potrebno je obratiti pažnju na pitanje kako bolji vazduh spašava više ljudi nego što koronavirus ubija. Istraživač s Univerziteta Stanford, Maršal Burk (Marshall Burke), izračunao je da su poboljšanja kvalitete vzdzabilježena u Kini mogla spasiti živote 4.000 djece mlađe od pet godina i 73.000 odraslih iznad 70 godina.
Bonus video:
