OBLASTI HUMANITARNE KRIZE

Virus bi mogao ubiti milione u najranjivijim državama

UN i humanitarne organizacije se pripremaju za moguće kataklizmični sljedeći talas pandemije
4293 pregleda 1 komentar(a)
Sistem već preopterećen nakon višegodišnjeg sukoba: Jemen, Foto: AP/Hani Mohammed
Sistem već preopterećen nakon višegodišnjeg sukoba: Jemen, Foto: AP/Hani Mohammed

Ujedinjene nacije bi danas trebalo da upute apel za pomoć od 1,5 milijardi dolara kako bi se pripremili za epidemiju koronavirusa u oblastima sa teškom humanitarnom krizom, poput Gaze, Mjanmara, Sirije, Južnog Sudana i Jemena.

„Iako sve zemlje moraju da odgovore na Kovid-19, one sa postojećom humanitarnom krizom su posebno ranjive i zahtijevaće od svih humanitarnih partnera da vide kako da izmijene prioritete postojećih operacija i prilagode ih“, navodi se u u Globalnom planu za humanitarni odgovor, koji će biti objavljen danas.

Dezinfekcija kampa za raseljene osobe u sirijskom selu
Dezinfekcija kampa za raseljene osobe u sirijskom selu(Foto: foreignpolicy.com)

Taj zahtjev, međutim, dolazi u vrijeme kada su vodeće svjetske ekonomije u šoku zbog pandemije. UN i agencije za pomoć očekuju da će biti veoma teško ubijediti bogate vlade da odriješe kesu.

“Neki od najvećih donatora vide da će ih pogoditi globalna recesija. Pitanje je koliko će biti velikodušni kada znaju da kriza stiže u njihovo dvorište”, rekao je za “Forin polisi” visoki zvaničnik agencije za pružanje pomoći.

Kako pandemija iz globalnih prijestonice ide ka ratnim zonama i izbjegličkim kampovima, UN i humanitarne organizacije se pripremaju za moguću kataklizmičnu drugu fazu pandemije: širenje u zbijenim kampovima gdje je smješteno više od 25 miliona izbjeglica i još 40 miliona interno raseljenih osoba u svijetu, piše američki list.

Prema podacima UNICEF-a, više od tri milijarde ljudi nema pristup objektima za pranje ruku, što ih lišava jedne od najefikasnijih prvih linija odbrane od širenja koronavirusa.

Najsiromašniji će biti najteže pogođeni
Najsiromašniji će biti najteže pogođeni(Foto: AP/Felipe Dana)

Još teže je naći dovoljno prostora za primjenu mjera za držanje socijalne distance u pretrpanim kampovima od Bangladeša i Kenije do arhipelaga izbjegličkih kampova za Avganistance, Sirijce, Palestince i druge širom Bliskog istoka.

“Suočeni smo sa globalnom zdravstvenom krizom kao nikad u 75-godišnjoj istoriji UN”, rekao je generalni sekretar svjetske organizacije Antonio Gutereš, dodavši da je globalna recesija obima bez presedana “skoro izvjesna”.

“Moramo uvidjeti da će najsiromašnije države i najranjivije - posebno žene - biti najteže pogođene. Ako dozvolimo virusu da se širi kao požar, posebno u najranjivijim državama, ubiće milione”.

Napore u pružanju međunarodne pomoći otežava nastojanje da se osoblju omoguće bezbjedni uslovi. Tu zabrinutost je pojačala objava prošle nedjelje da je i Dejvid Bisli, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu sa sjedištem u Rimu, zaražen koronavirusom. Neke međunarodne humanitarne organizacije su zbog straha od infekcije povukle visoke službenike koji su radili na terenu.

“Mnoge humanitarne operacije smanjuju fizičko prisustvo i preporučuju osoblju da se vrati kući, i zatvaraju kancelarije”, prema izvještaju Projekta za procjenu kapaciteta, norveške neprofitne organizacije koja vrši analizu velikih humanitarnih kriza. “Trenutna ograničenja putovanja, suspenzije i promjene reda letjenja će vjerovatno i dalje ometati humanitarne operacije”.

“Zbog toga smo zaokupljeni sobom”, kaže Džeremi Konidik iz Centra za globalni razvoj.

“U donatorskim prijestonicama, puno više su zaokupljeni prijetnjama po njihove domovine”, rekao je i dodao da UN i agencije za pomoć moraju balansirati zaštitu zdravlja svog osoblja sa pružanjem pomoći zajednicama u nevolji.

U državama gdje bjesne sukobi, slabi zdravstveni sistemi su već preopterećeni. Epidemija koronavirusa i njeni ekonomski efekti, mogli bi dovesti te zemlje do granice pucanja, piše “Forin polisi”.

“Zdravstveni sistem Južnog Sudana je potpuno uništen građanskim ratom u proteklih sedam godina”, kaže Sterling Karter, bivši humanitarac u toj državi.

Nakon pet godina rata, sa milionima ljudi na ivici gladi, stanovništvo Jemena je ranjivije na epidemiju koronavirusa nego ono u većini drugih država. Većina stanovnika zemlje zbog sukoba ima slab imuni sistem, rekao je jedan humanitarni radnik.

UN su dale smjernice radnicima na terenu, upravnicima izbjegličkih kampova i stručnjacima za javno zdravlje o tome kako da se bore protiv širenja virusa. One pozivaju da se za svaki kamp sastavi plan za procjenu rizika od zaraze, za obuku osoblja da otkrije, testira i nadzire širenje, kao i pronalazi zaražene i osobe koje su bile u kontaktu s njima.

“Gdje je god moguće, trebalo bi uvesti mjere za smanjenje prenatrpanosti”, prema smjernicama. Dodaje se da bi trebalo promovisati socijalnu distancu posebno kada se dijele osnovne potrepštine poput hrane i vode, da bi se spriječila velika okupljanja ljudi. Svako mjesto bi trebalo da ima pristup laboratoriji radi lakšeg testiranja.

Međutim, neke od preporuka, poput socijalne distance su neizvodljive u najvećim svjetskim kampovima. Osim toga, mnoge države u kojima se nalaze izbjeglički kampovi, poput Avganistana i Bangladeša, biće preopterećene zdravstvenim potrebama svojih građana.

U Gazi, Agencija UN za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), koja pruža osnovnu njegu za oko 70 odsto od 1,8 miliona stanovnika na toj teritoriji, priprema se za vjerovatnu epidemiju koronavirusa na jednom od najgušće naseljenih prostora na svijetu.

Pijaca u gradu Gaza
Pijaca u gradu Gaza(Foto: AP/Adel Hana)

Agencija UN, kojoj je Trampova administracija prošle godine uskratila finansije, ima oko 22 zdravstvena centra u Gazi, koji su na prvoj linijama odbrane od koronavirusa.

Kriza je među Palestincima u Gazi inspirisala crni humor. Oni primjećuju ironiju da teška ekonomska blokada Izraela nad Gazom pomaže Palestincima da ostanu bezbjedni od virusa.

Lideri velikih organizacija za pružanje pomoći vrše pritisak na donatore da im daju veću fleksibilnost za preusmjeravanje sredstava sa postojećih programa koji će pandemija stopirati na projekte obezbjeđivanja čiste vode i higijenskih uslova.

Nije poznato da li će apel UN biti povrh prethodnih poziva agencija UN za finansiranje u cilju borbe protiv virusa. Svjetska zdravstvena organizacija je objavila ranije ove godine da će tokom aprila biti potrebno više od 675 miliona dolara, uključujući 61 milion za sopstvene agencije - za međunarodnu kampanju protiv virusa. Šef SZO Tedros Adanom Gebrejsus je, međutim, rekao da će biti potrebno još novca. UNICEF je 17. februara uputio hitni zahtjev za 42,3 miliona dolara za pripremu odgovora na koronavirus. Taj novac bi bio utrošen na smanjenje prenošenja virusa promovisanjem učenja na daljinu za djecu koja ne mogu da idu u školu i na kampanju javnog informisanja u borbi protiv dezinformacija.

Generalni sekretar UN, sa koordinatorom UN za humanitarnu pomoć Markom Loukokom, šefom SZO Gebrejsusom i izvršnom direktoricom UNICEF-a Henrijetom For, uputiće danas novi apel na zajedničkoj telekonferenciji.

“Forin polisi” je prenio da će UN tražiti od donatora da se smanjuju finansiranje drugih vitalnih programa humanitarne pomoći. Cilj novog apela je da se “izađe u susret dodatnim potrebama usljed pandemije Kovida-19, a da se istovremeno nastave humanitarne operacije i programi spasavanja života koji odgovaraju potrebama prije epidemije”, prema nacrtu plana. “Ovo je od suštinskog značaja da bi se izbjegle nove žrtve i patnja, i pogoršanje nevolja pogođenih ljudi”. Gutereš je, u međuvremenu, izrazio zabrinutost da bi pandemija mogla unazaditi decenije napora ka unapređenju zdravstvenih standarda i smanjenje ekstremnih nivoa siromaštva, i oslabiti ciljeve održivog razvoja, koji bi trebalo da poboljšaju životni standard ljudi širom svijeta do 2030.

Gutereš je izvršio pritisak na vlade da pokrenu koordinisanu strategiju za globalno zdravlje, povećanjem potrošnje za zdravstvo i priticanjem u pomoć siromašnim zemljama. On je poručio da “globalna solidarnost nije samo moralni imperativ, nego je u interesu svih nas”.

“Kovid-19 ubija ljude i napada ekonomiju u njenoj srži - trgovinu, lance snabdijevanja, kompanije, radna mjesta. Radnici širom svijeta bi mogli izgubiti čak 3,4 biliona”.

Države se moraju oduprijeti izazovu da podignu protekcionističke trgovinske zidove i trebalo bi da preduzmu korake uključujući oslobađanje siromašnih zemalja od plaćanja kamate, ponudu otpisa duga i smanjenje naknada za migrante koji šalju novac rodbini u domovini, dodao je on.

“Moramo se fokusirati na ljude - najranjivije, one sa niskim platama, mala i srednja preduzeća”, istakao je Gutereš.

“To znači stabilne plate, osiguranje, socijalnu zaštitu, sprečavanje bankrota i gubitka radnih mjesta. To znači i osmišljavanje fiskalnih i monetarnih odgovora kako bi se osiguralo da teret ne padne na one koji ga mogu najmanje priuštiti. Oporavak ne smije pasti na leđa najsiromašnijih - i ne možemo stvoriti legiju nove sirotinje. Potrebno je da resursi idu direktno u ruke ljudi”.

Vrijeme da se ukinu sankcije

Međunarodna zajednica mora ponovo razmotriti prioritete finansiranja i preusmjeriti stranu pomoć na borbu protiv širenja koronavirusa, kaže Jan Egeland, bivši šef radne grupe UN za humanitarnu pomoć, sada na čelu Norveškog savjeta za izbjeglice.

On je apelovao na četrdesetak donatora da omoguće njegovoj agenciji da preusmjeri novac.

Egeland kaže i da opsežne ekonomske sankcije SAD i UN nametnute Iranu, Sjevernoj Koreji i Venecueli, otežavaju napore u cilju pružanja pomoći.

“Sada je vrijeme da se ukinu sankcije. One otežavaju rad u najgorim mjestima na planeti, gdje će virus Kovid pogoditi puno jače nego u Njujorku, Oslu i u Vuhanu”, rekao je on.

Poziv za ukidanje sankcija dolazi u trenutku kada Iran vrši pritisak na vlade da ih krše. Iranski ministar spoljnih poslova Muhamed Džavad Zarif se u ponedjeljak na Tviteru zahvalio onima koji pozivaju na ukidanje mjera i pozvao države i kompanije da se suprotstave “američkom masovnom kažnjavanju”.

“SAD ne čuju, i koče globalnu borbu protiv Kovida-19”, napisao je.

Američki državni sekretar Majk Pompeo je stao u odbranu kaznenih mjera, rekavši da Teheran na terorističke operacije u regionu traći novac koji bi mogao biti iskorišten za borbu protiv pandemije. On je rekao i da “iranska dokumenta pokazuju da njihove zdravstvene kompanije od januara mogu da uvoze komplete za testiranje bez prepreka od američkih sankcija”.

“Sankcije SAD ne obuhvataju uvoz hrane, ljekova i medicinske opreme, ili druge humanitarne robe”, dodao je Pompeo.

Egeland je priznao da većina režima sankcija UN, uključujući one za Iran i Sjevernu Koreju, sadrže izuzeća za uvoz humanitarne robe. Međutim, zbog sankcija, međunarodne institucije se boje da pružaju vitalne finansijske usluge humanitarnim agencijama. “Nijedna banka se ne usuđuje da izvrši transfer novca jer se boje da će ih vlada SAD tužiti”, rekao je on.