VANREDNE MJERE KORISTE DA UČVRSTE SVOJU MOĆ

Autoritarne prakse i pandemijska prijetnja

"Pandemija, kao i rat, iziskuje vanredne mjere koje uključuju sužavanje građanskih sloboda, mnoge autokrate - kroz istoriju i širom svijeta - potajno vole vanredne situacije koje mogu iskoristiti za uzurpiranje vlasti, uklanjanje opozicije i diskretno ukidanje sloboda"
5604 pregleda 5 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock

Nakon ograničavanja građanskih sloboda u borbi protiv širenja koronavirusa, postoji bojazan da će se nivo demokratije smanjiti u mnogim zemljama kako autoritarni lideri nastoje da vanrednim mjerama u vrijeme pandemije učvrste svoju moć, pišu svjetski mediji.

Pandemija kao izgovor

U Mađarskoj i Poljskoj - kao i u Izraelu i drugdje - sloboda se odjednom čini jeftinom. Čak ni u vrijeme pandemije tako ne bi trebalo biti, napisao je u svom komentaru Andreas Klut (Kluth) jedan od urednika Blumberga (Bloomberg) istakavši da kada se pandemija završi moraju se okončati i uvedene vanredne mjere, jer "ćemo u suprotnom preživjeti jedan pakao samo da bismo ušli u drugi".

Pandemija, kao i rat, iziskuje vanredne mjere koje uključuju sužavanje građanskih sloboda, mnoge autokrate - kroz istoriju i širom svijeta - potajno vole vanredne situacije koje mogu iskoristiti za uzurpiranje vlasti, uklanjanje opozicije i diskretno ukidanje sloboda. Tako su, ukazuje Blumberg, premijeri dvije zemlje unutar Evropske unije iskoristili pandemiju Covid-19 kao izgovor da bi uspostavili diktaturu - u svemu osim u imenu.

Premijer Mađarske Viktor Orban je ove sedmice osigurao uvođenje zakona koji mu omogućuje da vlada dekretom bez ikakvog vremenskog ograničenja; da suspenduje bilo koji prethodni zakon koji mu se ne sviđa i izmijeni krivični zakon tako da vlada može zatvoriti sve koji po njenom mišljenju "iskrivljuju" činjenice. Zapravo, naglašava urednik Blumberga, to je tihi državni udar u ime borbe protiv koronavirusa.

U međuvremenu u Poljskoj, predsjedavajući vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) i de facto vladar države Jaroslav Kačinski montirao je izborni sistem tako da je kandidat njegove stranke, sadašnji Andžej Duda, siguran da će ostati predsjednik na izborima zakazanim za 10. maj. Poljski parlament, u kojem PiS ima apsolutnu većinu, iznenada je uveo 79 stranica amandmana u zakon o vanrednim situacijama, naizgled usmjeren na koronavirus. U pitanju su izmjene koje mijenjaju izborna pravila u korist PiS-a, krše parlamentarna pravila i ustav i, prema nezavisnim ekspertima, predstavljaju još jedan korak prema "diktaturi u Poljskoj".

Od Indije, Izraela, Kambodže do Rusije i Brazila, lideri izgledaju prilično oduševljeno svim vrstama drastičnih hitnih mjera koje se upravo događaju da bi se uklonile političke smetnje. Kineski predsjednik Si Điping ih naravno već ima, ali se on barem nikada nije pretvarao da je demokrata, napisao je Andreas Klut u svom komentaru za Blumberg.

Mađarski neliberalni tobogan

Dok pandemijska prijetnja zahtijeva od nacionalnih vlada da ponekad izvršavaju jedinstvene ovlasti u vanrednim situacijama, analitičari upozoravaju na rizik demagoških vođa koji će usmjeriti anksioznost javnosti u svoju korist, napisao je Vašington post (The Washington Post) fokusirajući se na promjenu zakona u Mađarskoj u tekstu "Koronavirus ubija svoju prvu demokratiju".

Viktor Orban
Orban(Foto: AP)

Uoči glasanja mađarskih parlamentaraca, vodeće ličnosti u Briselu i Strazburu upozorile su da bi "neodređeno i nekontrolisano vanredno stanje" dodatno narušilo mađarsku demokratiju. U ponedjeljak je bivši italijanski premijer, Mateo Renci (Matteo Renzi), napisao na Tviteru (Twitter) ono što mnogi liberalni Evropljani osjećaju – "da mađarski neliberalni tobogan prijeti vrijednostima Evropske unije u cjelini i da bi mogao zaslužiti izbacivanje iz bloka".

Mađarski premijer nije sam u iskorištavanju krize javnog zdravlja za svoju političku korist, ističe Vašington post navodeći primjer Poljske i izmjene izbornog zakona, te odluke izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. On je, ukazuje list, iskoristio prijetnju od pandemije onim što su kritičari označili parlamentarnim "državnim udarom", odgađajući vlastito suđenje zbog optužbi za korupciju, istovremeno osiguravajući novi politički mandat za povratak na vlast.

"U vanrednim situacijama može postojati potreba da se privremeno odstupa od određenih prava i postupaka, ali sve takve mjere moraju biti privremene, proporcionalne i apsolutno neophodne sa stanovišta javnog zdravlja", izjavila je za Vašington post Lidija Gal (Lydia Gall), istraživačica za Istočnu Evrope iz Human rajts voča (Human Rights Watch).

Da privremeno ne postane trajno

Pandemija pruža diktatorima - ali i demokratijama - mogućnost za zloupotrebu, napisao je za Forin polisi (The Foreign Policy) profesor sa Univerziteta u Gracu Florijan Biber (Florian Bieber) naglasivši da će nakon povlačenja virusa mnogo zemlje biti manje demokratske nego što su bile prije marta 2020. i da će vjerovatno određene vlade udvostručiti svoje autoritarne prakse i iskoristiti vanredno stanje za konsolidaciju vlasti.

U početku su populistički i autokratski lideri bili loše pripremljeni za pandemiju. Prezir prema nauci i stručnosti, u kombinaciji s nepotizmom i zanemarivanjem državnih institucija, uključujući zdravstvenu zaštitu, pokazivale su vlade poput administracije SAD-a Donalda Trampa (Trump), meksičkog predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora i brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara. Biber ističe primjere u Srbiji i Turskoj, gdje su prorežimski mediji dali glas takozvanim stručnjacima koji su tvrdili da je njihova populacija genetski zaštićena od infekcije.

Emanuel Makron
Makron(Foto: BETA/AP)

"U ratu smo", nedavno je izjavio francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), ponavljajući jezik koji su koristili i druge vođe. Takva dramatična retorika može pomoći u jačanju napora u borbi protiv pandemije ali, ukazuje Biber, takve poruke mogu biti opasne. Naglašava da virus nije vojska, a evociranje rata može pretvoriti zdravstvenu krizu u sigurnosnu, opravdavajući represivne mjere.

Sloboda okupljanja, temeljno pravo, strogo je ograničena gotovo svuda i daleko je od jedinog prava koje se krši. U velikom broju zemalja izbori se prolongiraju što na kraju može lišiti vlade njihovog legitimiteta i dopustiti autokratama da iskoriste odgodu da ojačaju svoju vlast i održe izbore kad im to odgovara.

Takođe, dodaje Biber, liberalne demokratije poduzele su i neviđene mjere za praćenje građana, poput praćenja njihovog kretanja putem podataka mobilnog telefona, uključujući Italiju, Njemačku i Austriju. U Crnoj Gori je vlada čak objavila imena i adrese građana koji bi trebali biti u karantinu da bi se osiguralo poštovanje propisa.

Suočavanje s krizom zbog koronavirusa iziskuje ekstremne i hitne mjere, koje moraju imati jasno definisan vremenski okvir da ne bi došlo do trajnog vanrednog stanja, zaključuje Florijan Biber u komentaru objavljenom u magazinu Forin polisi. Ključno je da liberalne demokratije pokažu samokontrolu i budnost, da zakonodavna tijela ostanu aktivna. Vlade poput Kanade i Južne Koreje do sada su pokazale kako učinkovito reagovati na pandemiju, istovremeno osiguravajući da kritična rasprava ostane živa. Ostali moraju to slijediti.

Šansa za bolji izbor

S obzirom na to da koronavirus preuređuje demokratsku politiku, nakon krize izazvane širenjem koronavirusa liberalne demokratije će imati izbor da krenu putem autoritarnog nacionalizma ili otvorenog globalnog poretka utemeljenog na saradnji država, ocjenjuje Filip Stivens (Philip Stephens), šef uredničkog tima Fajnenšel tajmsa (The Financial Times).

Gledajući kako države zatvaraju svoje granice a vlade preuzimaju drakonske ovlasti u borbi protiv Covid-19, moguće je očekivati najgore, ističe Stivens i dodaje da istovremeno kriza daje šansu povratku vrijednosti kompetencije i poštenja u demokratskoj politici.

Finansijski krah 2008. pokazao se kao izgubljena prilika za promjene. Rezultat toga je porast nezadovoljstva javnosti i širenje bijesnog populizama desnice i ljevice. Koronavirus ne ostavlja prostora za oklijevanja. Liberalna tržišta imaju dugoročnu budućnost samo ako počivaju na političkoj saglasnosti.

Iako će pandemija nametnuti velike troškove u smislu izgubljene ekonomske proizvodnje i poremećene trgovine, ona nudi otvaranje vrata rehabilitaciji vlasti, pravednijem političkom i ekonomskom rješenju, obnovi vjere u demokratsku politiku i obnovljenoj globalnoj saradnji. Pitanje je hoće li političari izabrati da pođu tim putem, zaključuje urednik Fajnenšel tajmsa.