Minimalni uticaj globalnog dogovora o rekordnom smanjenju proizvodnje nafte na cijene tog energenta pokazao je juče da je pred naftnim proizvođačima dugačak put ukoliko žele da povrate tržišni balans zbog pandemije koronavirusa.
Dan nakon što su najveći svjetski proizvođači nafte postigli istorijski dogovor za smanjenje globalne naftne proizvodnje za skoro 10 odsto kako bi zaštitili tržište od pogubnog uticaja pandemije koronavirusa, cijene nafte jedva da su se pomjerile, oscilirajući u negativnoj teritoriji i izvan nje.
Naime, članice naftnog kartela OPEK i njihovi saveznici dogovorili su se da zadrže skoro 10 miliona barela dnevno počev od sljedećeg mjeseca nakon što je pandemija kovida-19 smanjila potražnju za fosilnim gorivima i izazvala globalni kolaps cijena nafte, navodi britanski „Gardijan“.
Globalna potražnja za naftom je prema procjenama pala za oko 30 miliona barela dnevno dok je preko tri milijarde ljudi pod nekom vrstom ograničenja kretanja zbog pandemije.
Najveći dogovor o smanjenju proizvodnje nafte u istoriji podrazumijeva četiri puta veće rezove od smanjenja koja su dogovorena nakon globalne finansijske krize 2008. godine i predstavlja primirje u naftnom ratu između sa jedne strane Saudijske Arabije, koja je de fakto lider OPEK-a, i Rusije sa druge strane.
Prema dogovoru, postignutom kasno u nedjelju, proizvođači će polako popuštati smanjenja nakon juna, mada će redukcija proizvodnje ostati na snazi do aprila 2022.
Naime, smanjenje od 9,7 miliona barela odnosi se na maj i jun, što je potez koji prema mišljenju analitičara podrazumijeva prilično optimističan stav o tome koliko brzo će se zemlje buditi iz ekonomske hibernacije.
Malo je vjerovatno da će bilo koja zapadna država ukinuti ograničenja kretanja ljudi i socijalne interakcije tako brzo kao što je to učinila Kina, imajući u vidu da se druga po veličini svjetska ekonomija trenutno suočava sa ponovnim pojavljivanjem virusa.
Pored početnog smanjenja od 9,7 miliona barela dnevno, OPEK plus se dogovorio o smanjenju od 7,7 miliona barela dnevno od jula do decembra, 5,8 tokom 16 mjeseci, od januara 2021. do kraja aprila 2022.
Analitičari smatraju da smanjenja na duže staze imaju veće šanse da daju rezultat, pod pretpostavkom da se svjetska ekonomija makar donekle vrati u normalu početkom 2021.
Štetne emisije gasova od fosilnih goriva bi kao rezultat ovog dogovora mogle pasti za 2,5 milijarde tona u 2020. godini.
Savez, poznat kao OPEK plus, dogovorio se o smanjenju proizvodnje nakon više od nedjelju dana napetih pregovora između najvećih svjetskih proizvođača nafte kako bi pomogao posrnulom globalnom naftnom tržištu.
OPEK plus je takođe pozvao u pomoć i velike nafne proizvođače izvan saveza – uključujući Brazil, Kanadi, Norvešku i SAD – što bi moglo udvostručiti razmjere do istorijskog dogovora na 20 miliona barela dnevno.
Izvori su za Rojters kazali da će države koje nijesu članice saveza OPEK plus, poput Brazila, Kanade, Indonezije, Norveške i SAD doprinijeti smanjenju četiri do pet miliona barela dnevno.
Najavljeni dogovor o saradnji uslijedio je svega nekoliko nedjelja nakon što su Rijad i Moskva obećale da će proizvesti rekordne količine sirovine, uprkos ekonomskoj krizi koju je izazvao kovid-19, u naporima da osvoje veći dio tržišta.
Usljed toga, cijena nafte je pala na najniži nivo u posljednjih 18 godina na manje od 28 dolara po barelu dok su strahovi od globalne ekonomske recesije i ozbiljne restrikcije putnog i vazdušnog saobraćaja izazvale pad potražnje nafte na prosjek od 27 miliona barela dnevno u aprilu.
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Država, na Tviteru je zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i kralju Salmanu iz Saudijske Arabije na „velikom naftnom dogovoru“, koji bi mogao spasti „stotine hiljada poslova u energetskoj industriji u Sjedinjenim Državama“.
SAD očekuju da njihova naftna proizvodnja opadne ove godine zbog zastoja u industriji uljnih škriljaca, koja zahtijeva veće cijene nafte od mnogih drugih sektora naftne proizvodnje. Naftne platforme su već počele da se zatvaraju u nekim oblastima Sjedinjenih Država nakon što su cijene pale ispod troškova transporta barela kupcima, usljed čega je američka proizvodnja smanjena za skoro milion barela dnevno.
Irački ministar nafte pozdravio je dogovor rekavši da će pomoći u smanjenju naftnog inventara i povećanju cijena.
Kanada - četvrti svjetski proizvođač nafte - takođe je pozdravila dogovor, rekavši da je posvećena postizanju sigurnosti cijena i ekonomskoj stabilnosti.
„Ovo je dobro. Pozdravljamo svaku vijest koja donosi stabilnost globalnom naftnom tržištu“, kazao je kanadski ministar prirodnih resursa Šejmus O Regan.
Cijene nafte porasle su na 31 dolar po barelu usljed reakcije na dogovor, ali industrijski eksperti nijesu sigurni da OPEK plus može sam da učini dovoljno kako bi suzbio pretrpavanje naftnog tržišta, i upozoravaju da je dogovor uslijedio prekasno i da ne može umiriti naftna tržišta.
Per Magnus Nisven iz norveške analitičke firme „Rystad Energy” kazao je da je dogovor „makar privremeno olakšanje za energetsku industriju i za globalnu ekonomiju“ i da je „najgore makar zasada izbjegnuto“. Međutim, on je upozorio da su smanjenja proizvodnje manje od onih koja su tržištu potrebna i da samo odlažu problem prevelike snabdjevenosti naftnih tržišta.
Tokom dužeg perioda ovaj dogovor bi mogao da pomogne naftnom tržištu da se oporavi od uticaja pandemije, koja bi prema očekivanjima mogla da izazove pad potražnje u prosjeku od 11 miliona barela dnevno tokom cijele godine.
Prethodni dogovori unutar saveza OPEK plus za smanjenje poroizvodnje ranije ove godine nijesu uspjeli zbog spora između Moskve i Rijada, što je izazvalo rat oko cijena, usljed čega je tržište preplavljeno naftom upravo u trenutku kada je potražnja kolabirala zbog pandemije koronavirusa.
Bonus video:
