teorije zavjere o izvoru i "motivima" pandemije

5G i virus: zašto ljudi u to vjeruju?

Dok ugled naučnika i nauke nesumnjivo raste, ne miruje ni suprotni tabor
2041 pregleda 2 komentar(a)
Konspiracionizam je svojevrsna reakcija na manjak demokratije, Foto: Shutterstock
Konspiracionizam je svojevrsna reakcija na manjak demokratije, Foto: Shutterstock

Brojni regionalni i svjetski medijski komentatori već su primijetili promjenu društvenog statusa nauke u periodu razvoja pandemije. Glas epidemiologa, virusologa i infektologa zauzeo je mjesto vrhovnog autoriteta, a njihovi uputi i procjene vodilje su novog oblikovanja društvene organizacije. I ne samo to, naučnici i zdravstveni stručnjaci su postali medijske zvijezde, pa čak i političke nade, piše portal Bilten.org

Neki, kako se navodi u tekstu, u tom razvoju vide potencijalni spas od prijetnji koje predstavljaju desničarski populisti, dok drugi u naučnoj i medicinskoj autoritarnosti vide podlogu, legitimaciju i “inspiraciju” za uvođenje trajnijih diktatorskih režima.

I dok ugled naučnika i nauke nesumnjivo raste, ne miruje ni suprotni tabor, piše portal. "Već nedjeljama se u medijima i na društvenim mrežama nezaustavljivo šire raznolike teorije zavjere o izvoru i “motivima” pandemije. Pritom prednjači teorija o 5G mreži koja se predstavlja kao neka vrsta infrastrukturne podrške prenosu virusa. Iako teorije zavjere o 5G mreži kruže odavno, a pratile su i ranije inačice razvoja internetske infrastrukture, prvu poveznicu između 5G mreže i koronavirusa možemo precizno locirati. Radi se o izdanju belgijskih novina Het Laatste Nieuws od 22. januara ove godine. U tom je izdanju objavljen intervju s Krisom Van Kerkhovenom, ljekarom opšte prakse iz jednog malog grada pored Antverpena", navodi se u tekstu.

Novinar je upitao Van Kerkhovena može li se dovesti u vezu izgradnja brojnih 5G repetitora u Vuhanu od početka 2019. godine s pojavom virusa. Ljekar je svoj odgovor započeo oprezno, tvrdeći da nema činjeničnih dokaza, ali to mu nije smetalo da improvizuje: “ali može postojati poveznica s trenutnim događajima.” 

"Iako je Van Kerkhoven bio relativno oprezan, oprema članka je bila dovoljno bombastična da pokrene talas. Nije pomoglo ni što su belgijske novine nakon nekoliko sati uklonile članak sa svojih internet stranica. Nakon što se nekoliko dana “otkriće” zadržavalo u belgijskom i holandskom internetskom prostoru, vrlo brzo se raširilo i na anglofonske zemlje, što znači i na cijeli svijet. Doduše, i tamo se na početku zadržavalo na grupama, forumima i profilima standardnih promotera teorija zavjere, no, vrlo se brzo proširio u mejnstrim. Tome su pridodali algoritmi koji prepoznavaju viralne sadržaje i potiču njihovu distribuciju bez obzira na sadržaj", navodi Bilten.

Kao i kod svih popularnih teorija zavjera koje se zasnivaju na opskurnim temeljima, nije dovoljno samo naučno opovrgavanje, već i društveno razumijevanje njihove uvjerljivosti za nezanemariv broj ljudi. Ono što valja istražiti jeste društvena potreba za takvim tipom narativa i objašnjenja. Naravno, tu treba razlikovati one koji promoviraju ta objašnjenja s ciljem ubiranja političkih poena i stjecanja moći od onih kojima teorije zavjere predstavljaju svojevrsnu političku i epistemološku utjehu, dodaje portal.

Obrazac koji i danas primjećujemo u teorijama zavjera datira još od početka 19. vijeka. Bilo je, svakako, sličnih obrazaca i prije, pogotovo u religijskom obliku, ali teorije zavjere koje se zasnivaju na političkom objašnjenju svijeta i tajnim grupama koje upravljaju tim svijetom, rađaju se u sklopu velikih društvenih promjena početkom tog vijeka, ističe Bilten. "Te se promjene uglavnom tiču Francuske revolucije i postupnog prevladanja kapitalističkog načina proizvodnje. Revolucija je predstavljala šok, otvorila pukotinu u društvenom poretku. Ali cijelo naredno stoljeće obilježeno je gušenjem i sputavanjem narodne volje, tj. srednjih slojeva koji su je predstavljali. Ta stalna dinamika previranja svoj je objasnidbeni oblik dobila u romanu ili, preciznije, u novinskim feljtonima kojima je rastom pismenosti rasla i popularnost. Oni su obrađivali razne imaginarne i nešto stvarnije zavjereničke grupe kojima se pridavala moć orkestriranja društvenih odnosa i političkih prevrata. Pribjegavale su im obje strane, i rojalisti i republikanci", navodi portal u tekstu.

Izdanak kapitalističke konkurencije

Kasnije je taj obrazac zadobio globalnu popularnost. Osim književnosti, važnu ulogu je odigrao i film. "Kroz filmsku se istoriju neprestano nastojao dešifrovati svijet i ponuditi objašnjenje ko zapravo stoji iza svega. Naime, nakon uklanjanja feudalnog poretka koji se oslanjao na ličnu dominaciju i jasnu hijerarhiju, na snagu su stupili kapitalistički odnosi koji se zasnivaju na impersonalnoj dominaciji i puno kompleksnijim društvenim odnosima. Potreba za dešifrovanjem tih odnosa i za stvaranjem jasnog i uobličenog narativa koji ludilu svijeta daje neki smisao leži u podlozi atraktivnosti teorija zavjera. Nekad te potrebe rezultiraju društveno opasnim posljedicama i demonizovanjem žrtvenih jaraca, a nekad se transformišu u političke pokrete koji se bore protiv izvlaštenja i dominacije", piše Bilten.

Drugim riječima, konspiracionizam je svojevrsna reakcija na manjak demokratije, pogotovo u ekonomskoj sferi. "Netransparentnost ekonomskih odnosa i sistemsko onemogućavanje širih slojeva da o tim odnosima odlučuju – upravo je to temelj neoliberalizma, a ne strah od države – za svoj simptom ima teorije zavjere. One mogu biti različito ideološki obojane i sklepane, ali društvena pozadina i potreba koju nastoje zadovoljiti su im isti. Naizgled, priča s koronavirusom izgleda drugačije. Posrijedi je, čini se, pojava koja više liči na neka srednjovjekovna vremena i pandemiju kuge, kao i da su društvena pozadina i potreba koje generišu trenutne teorije zavjere lišene netransparentnosti kapitalističkih odnosa. To je, svakako, djelimično tačno. Međutim, širenje pandemije i pokušaji suzbijanja odvijaju se unutar kapitalističke ekonomije. A od opstanka te ekonomije zavise oni koji moraju prodavati svoju radnu snagu da bi preživjeli. I rasplet same krize biće presudno određen odnosima moći u toj ekonomiji", piše Bilten.

Ova situacija, ističe se, u konspiracionističkim smislu u sebi nosi još jednu specifičnost.

"Kao što smo napomenuli na početku, pandemiju je obilježio uspon naučnog autoriteta, ali taj autoritet u ovom konkretnom slučaju ne barata konačnim saznanjima. Ne znamo sve o virusu, nemamo još vakcinu, razna naučna istraživanja čak pokazuju i protivrječne rezultate. Zapravo svjedočimo naučnom savladavanju problema uživo, s manje ili više uspjeha, što dodatno otvara prostor ne-naučnim tumačenjima. Tome pridonosi i “svjetsko prvenstvo” u broju zaraženih i mrtvih te takmičenje različitih epidemioloških pristupa u broju testiranja, nivou izolacije i drugim mjerama. Razlike u statističkim pristupima i metodološki nacionalizmi dodatno raspiruju teorije da tu neko nešto skriva. Na primjer, i to da se virus širi 5G mrežom. Naravno, glavni sumnjivci su Kinezi. Ne samo zato što je virus tamo otkriven već i zbog tzv. ekonomskog rata Kine i SAD-a oko 5G mreže koji je prethodio izbijanju pandemije. Kao što je poznato, Kinezi su najdalje odmakli u razvoju tehnologije koja je nužna kao infrastrukturna podrška razvoju interneta. I to ne samo zbog povećanog prometa, sve većeg broja uređaja i razvoja “interneta stvari”, već prvenstveno zbog industrijske proizvodnje. Razvoj 5G mreže, smatra se, uticaće na razvoj “industrijskog interneta stvari” i proizvodnje u čitavim sektorima", navodi se u tekstu.

Ko uspije prije razviti 5G mrežu - imaće značajnu konkurentsku prednost, ali i priliku da širi svoj političko-ekonomski uticaj kroz učešće u razvoju mreže u drugim državama, piše Bilten. 

"Dakle, radi se o možda ključnom kapitalističkom okršaju našeg vremena čiji je ishod pandemija samo usporila. Ali i dodala nove slojeve tumačenja tog okršaja i metoda. Jer ga se ne sagledava kao sasvim uobičajen izdanak kapitalističke konkurencije, već kao plan nekog tajnog ovladavanja svijetom. Dakle, ne samo što je nastanak virusa postao predmet teorija zavjere, već se unutar teorija zavjere počeo tretirati i kao alat za sticanje globalne političke dominacije. Pogrešan korak u političkoj borbi protiv teorija zavjere, pored infantilizacije ljudi, nalazi se u pripisivanju razloga uspješnosti tih teorija demokratizaciji komunikacije i razvoju interneta koji su otkrili “pravu” ljudsku narav. Društvene mreže jesu pridonijele brzini širenja “informacija”, ali uvjerljivost i uspješnost teorije zavjere prvenstveno duguju nekim drugim procesima. U prvom redu sve slabijem uticaju masa na političke odluke, pogotovo na ekonomskom planu. Što je, vidljivo, na primjer i na sve slabijim izlaznostima na izboru i raspadu nekad stožernih stranaka širom Evrope. Ako vam stručnjaci stalno tvrde da će slobodno tržište riješiti sve probleme, pa i vaše, a ne rješava ih, onda, u nedostatku ozbiljnijih političkih projekata, i teorije zavjere zvuče uvjerljivo", zaključuje se u tekstu portala Bilten.