Koronavirus i vjera: Neki i dalje negiraju da je moguća zaraza tokom grupne molitve

Borba za prilagođavanje religioznog ponašanja pandemiji koja ne pravi razliku između vjeroispovijesti ili državnih i drugih granica, bila je naročito hitna u najranijim nedjeljama, prije no što su se mnoge zemlje potpuno zatvorile
2892 pregleda 0 komentar(a)
Jedna od crkava u američkoj državi kaliforniji koja je odlučila da drži svoja vrata otvorena tokom pandemije koronavirusa, Foto: AP
Jedna od crkava u američkoj državi kaliforniji koja je odlučila da drži svoja vrata otvorena tokom pandemije koronavirusa, Foto: AP

Većina vođa velikih religija širom sveta podržala je napore država u borbi protiv pandemije koronavirusa ograničavanjem skupova, ali dio vjernika i to i u vjerskim i u sekularnim institucijama - nije.

Predsjednik Tanzanije je tako tvrdio da koronavirus "ne može sjedjeti u Hristovom tijelu", a izraelski ministar zdravlja odbacio uvođenje "policijskog časa" rekavši da će "Mesija doći i spasiti nas".

Neki su insistirali da prisustvovanje grupnom bogosluženju treba nastaviti zbog olakšanja koje pruža.

Drugi su sugerisali da je vjera autoritet iznad nauke, da i sama vjera može preokrenuti - infekciju.

Borba za prilagođavanje religioznog ponašanja pandemiji koja ne pravi razliku između vjeroispovijesti ili državnih i drugih granica, bila je naročito hitna u najranijim nedjeljama, prije no što su se mnoge zemlje potpuno zatvorile.

Kako sve više zvaničnika utvrđuje da su vjerski skupovi žarišta virusa, glasniji su i pozivi pobožnima da najprije zaštite svoje fizičko blagostanje.

Većina religija naglašava brigu o najugroženijima u zajednici, o spasavanju tuđih života, rekao je Gregori Džons, dekan Fakulteta religije američkog Univerziteta Djuk.

Ali za neke vjernike - posebno tamo gdje su crkve, sinagoge i džamije važni društveni centri, izgleda da je taj fokus u sukobu sa samim tkivom njihovog života.

U većinski hrišćanskoj Tanzaniji, predsjednik Džon Magufuli rekao je na crkvenom saboru prošlog mjeseca da se "ne boji što je došao" u masu vjernika, jer "vjera može savladati virus".

Izraelski ministar zdravlja Jakov Licman insistirao je da se sinagoge i druge vjerske ustanove izuzmu od ograničenja javnog okupljanja, ali je i njega virus oborio ovog mjeseca, očigledno jer nije poštovao druge mjere predostrožnosti koje je javno propovijedao.

Licmana danas široko smatraju simbolom labavih stavova koji su doveli do nesrazmjerno velikog broja oboljelih u ultra-ortodoksnoj jevrejskoj zajednici kojoj on pripada, a ona čini nešto više od 10 odsto stanovništva Izraela.

Iako je ministar prošlog mjeseca odbacio mogućnost "policijskog časa" za Pashu, Izrael je kraju proglasio baš to.

U Indiji, muslimanski misionarski pokret "Tablig Džamat" dospio je pod kritiku zbog objavljivanja audio-snimka za koji se navodi da je djelo njegovog šefa Molane Saada, kojim poziva vjernike da se okupljaju u džamijama.

"Kažu da će se zaraza proširiti ako se okupite u džamiji, ali to je laž", rekao je Saad sljedbenicima. "Ako umrete od dolaska u džamiju, onda je to najbolje mjesto za umiranje".

Portparol pokreta Džamata, Madžib ur Rehman, rekao je da je snimak "izvučen iz konteksta" i da je njegov šef "tokom iste propovijedi, tražio od sljedbenika da se pridržavaju državnih smjernica za borbu protiv širenja virusa" što su činili mnogi muslimanski sveštenici i vjerske vlasti širom svijeta.

Vlada Pakistana, optužena da presporo ograničava okupljanje, odbila je da naredi zatvaranje džamija. Umjesto toga, ograničila je skupove na do pet ljudi.

Ipak, neki radikalni vjernici su odbacili ostajanje kod kuće čak i pošto je to preporučio Savjet za islamsku ideologiju.

Maulana Abdul Aziz, sveštenik u Crvenoj džamiji u Islamabadu, pozvao je vjernike da odbace ograničenja, tvrdeći da je grijeh držati džamije praznim.

U Indiji su vlasti rekle da su povezale stotine infekcija sa aktivnostima "Tablig Džamata" i optužile rukovodstvo tog pokreta za nemar. Ta vijest je rasplamsala međuvjersku napetost i izazvala mržnju prema muslimanskoj manjini.

Portparol tog pokreta Rehman je priznao da je "Džamat bio neoprezan, ali i Vlada je kriva: Prvo nisu uspjeli da zaustave oboljevanje, a sada pandemiju pretvaraju u društveno pitanje".

Većina vjerskih službi u SAD je obustavljena ili je na internetu jer savezna vlada odvraća od skupova da bi pomogla obuzdavanje virusa. Ali, nekolicina vjerskih vođa i kongregacija u Americi, gdje je vjerska sloboda već političko minsko polje, pobunili su se protiv tih ograničenja i tvrde da im se krše prava.

Drugi su preduzeli manje agresivne korake da potvrde snagu zajedničkog bogosluženja, ukazujući da sposobnost vjerovanja liječi duhovni bol zbog pandemije.

Penzionisana katolička teološkinja, specijalizovana za moral, Dženet Smit, među onima je u svojoj vjeroispovijesti koji pozivaju biskupe da podrže izmjenu procedure davanja svetih sakramenata, tako što će se oni vjernicima davati lično, pojedinačno i na način koji uvažava sanitarne naredbe.

Smit je predlagala da se vjernici sa sveštenicima sastaju napolju ili da sakramente primaju iz automobila, jer, kako je rekla "mi vjerujemo da je Bog i tamo".

Suzan Hešel, profesorka Jevrejskih studija na Koledžu Dartmut, istakla je da neki vjeruju da "mi nekako upravljamo Bogom, te ako se u velikom broju molimo u crkvi ili džamiji ili sinagogi, time će se epidemija okončati". ​​

Tražeći utjehu u duhovnosti ili se oslanjajući na vjerske rituale radi "olakšanja u duši" i zaštite, neki vjernici širom svijeta i dalje negiraju rizik od koronavirusa dok se mole.

Prošlog mjeseca u Iraku su neki kršili "policijski čas" na godišnjicu smrti poštovanog šiitskog imama Muse al-Kadime. Jedan od posjetilaca hrama tog imama sa zlatnim kupolama, Ajub al-Musavi, rekao je da je tokom godina bilo i većih opasnosti u Iraku.

"Uvijek je toga bilo - od granata do bombi, ali Bog nas je štitio", rekao je al-Musavi. "Ovog puta nas šititi od pandemije korona jvirusa".

Rekao je da on ipak preduzima mjere predostrožnosti - nosi maske kada je u gužvi i dezinfikuje ruke.

Požalio se, međutim, da je ove godine bilo manje hodočasnika, a mnogi su godišnjicu smrti imama obilježili s krovova svojih kuća, rekao je on.

Al-Musavi je pristalica iračkog muslimanskog šiitskog sveštenika Muktada al-Sadra koji je apelovao na posjetioce jednog šiitskog svetilišta da se "ne zadržavaju i da poštuju red i medicinska i zdravstvena pravila kako ne bi bili izvor zaraze za druge".

Neki Iračani, takođe šiiti, kritikovali su al-Sadra zbog toga, priznajući da on ipak nije obeshrabrio vjernike da posjećuju sveta mjesta.

S druge strane, Al-Sadr je odbacio tvrdnje da je napore u borbi protiv pandemije potcijenio time što je širenje korona virusa objasnio - legalizacijom istopolnih brakova. Njegov "tvit" o tome je pročitao milion njegovih sljedbenika.

Bonus video: