Medicina mora biti ljudsko pravo: Frenk Snouden, Foto: Spiegel.de

"NAUKA SE NE KORISTI KONSTRUKTIVNO"

Mogli smo se pripremiti za pandemiju, ali nije bilo profitabilno

Istoričar medicine Frenk Snouden kaže da su mnogi upozoravali da nam prijeti ovakva epidemija. On upoređuje aktuelnu krizu sa prošlim i tvrdi da se mogao napraviti plan koji bi omogućio da se vakcina za koronavirus sada proizvede veoma brzo
16760 pregleda 3 komentar(a)
Medicina mora biti ljudsko pravo: Frenk Snouden, Foto: Spiegel.de
Medicina mora biti ljudsko pravo: Frenk Snouden, Foto: Spiegel.de

Frenk Snouden (73) je profesor istorije medicine na Univerzitetu Jejl i autor knjige “Epidemije i društvo: Od Crne smrti do danas”. Prije skoro 50 godina, bavio se istraživanjem u Rimu tokom epidemije kolere, i sada je ponovo u prijestonici Italije zbog kovida-19, istim povodom. I Snouden se zarazio koronavirusom, ali se osjeća dobro.

Američki profesor je prije nekoliko godina upozorio da su SARS, ptičji grip i svinjski grip samo najava veće pandemije. Na pitanje da li je razmišljao o patogenu poput novog koronavirusa, Snouden u razgovoru za “Špigl” odgovara potvrdno.

“I nisam samo ja očekivao pandemiju takvog plućnog virusa. Virolozi i epidemiolozi širom svijeta su stalno upozoravali. Zaista se pitam: Kako je moguće biti tako slijep? Kada se Donald Tramp sada pita ‘ko je mogao znati’, moj odgovor je: Svako!”

Snouden je rekao da je američki epidemiolog Entoni Fauči dobro opisao tu situaciju 2006: Ako živite na Karibima, stručnjaci za klimu će vam reći da će uragan neizbježno nastupiti. Ne mogu vam reći datum niti koliko će biti snažan, ali je važno da se pripremite za njega. Isto je sa pandemijom, ističe Snouden.

“Ali, šta smo mi uradili? Nakon kratkog perioda strepnje poslije SARS-a i ptičje gripa, zaboravili smo sve u vezi sa prijetnjom pandemije! Tako da sada nemamo zajedničku politiku pandemije u Evropskoj uniji, Svjetska zdravstvena organizacija nema dovoljno finansija i nemamo bolničke kapacitete za zbrinjavanje velikog broja pacijenata”, kaže Snouden u intervjuu za njemački list.

Neki su uporedili koronavirus sa bubonskom kugom, koja je vjekovima sijala smrt Evropom.

Profesor Snouden kaže da kuga koja je ubila oko sto miliona ljudi u Evropi između 1347. i 1743, kada su cijele oblasti opustošene, izazvala teror koji se ne može upoređivati sa posljedicama koronavirusa.

Dok padamo u očaj čekajući vakcinu, stanovnici Firence bi vjerovatno skakali od sreće da im je neko rekao da će za 18 mjeseci imati vakcinu protiv kuge, kaže Snouden.

Kako su epidemije rušile svjetske sile

Uticaj novih bolesti koje se pojave iznenada, kao koronavirus, je posebno veliki - bolesti koje su medicinski promjenljive, kao kovid-19, navodi profesor. On podsjeća da su velike boginje bile užasna bolest od kojih je umiralo više od polovine zaraženih i da su je se ljudi plašili. “Međutim, na početku 18. vijeka, ljudi su se nekako pomirili sa tim i prihvatili to kao sudbinu.”

Snouden kaže da su oboljeli od bubonske kuge ili kolere padali mrtvi na javnim mjestima i da su ljekari bili bespomoćni. “Slične slike su stizale iz Vuhana preko televizije. Mogu veoma dobro da zamislim da takve vanredne okolnosti izazovu političku promjenu ili ekonomsku krizu, čak i u slučaju da je stopa smrtnosti relativno niska, kao što je slučaj sa kovidom-19.”

Istorijska ilustracija antiimigrantskih stavova u doba kolere
Istorijska ilustracija antiimigrantskih stavova u doba kolere(Foto: spiegel.de)

Na konstataciju da neki misle da bi Kina mogla dobiti status supersile zbog koronavirusa, Snouden kaže da se to desilo SAD zahvaljujući žutoj groznici.

“Oko 1800, francuska kolonija Haiti je bila jedna od najbogatijih u svijetu zbog plantaža šećera koje su obrađivali robovi. Međutim, robovi su započeli revoluciju. Napoleon, koji je imao ambicije da proširi moć Francuske na Novi svijet, poslao je više od 60.000 vojnika da uguše revoluciju. Međutim, većina njih je umrla od žute groznice. Napoleon je morao da odustane od prekomorskih ambicija i 1803. je i Luizijanu prodao Sjedinjenim Državama. To je značilo udvostručavanje nacionalne teritorije SAD - što je bio važan korak u pravcu da postane supersila”, ispričao je profesor.

Snouden kaže da su mnoge sile nestale zbog zaraznih bolesti i da je, na primjer, atinska kuga doprinijela padu antičke Grčke.

“Što se tiče pada drevnog Rima, ulogu je, pored mnogih drugih faktora, igrala malarija. Zbog promjene klime, malarija je počela da se širi u južnoj Evropi u 5. vijeku. Preživjeli su redovno dobijali groznicu tokom ostatka života i nisu mogli da rade kao prije, što je dovelo do pada poljoprivrede. U Velikoj Britaniji, velike boginje su okončale vladavinu dinastije Stjuart, a Napoleonovu vojsku u Rusiji nisu uništili protivnici na bojnom polju, nego tifus i dizenterija”.

Karantin skraćen, umrlo pola stanovništa Marseja

Profesor je povukao istorijske paralele i povodom mjera koje parališu javni život i etičkoj dilemi koja se svodi na odluku da li spasavati živote ili ekonomiju.

Zbog kolere, redovne međunarodne konferencije su održavane između 1851. do oko 1910. kako bi se raspravljalo o sprečavanju širenja bolesti, karantinima ili zabranom putovanja. “Razmatrani su i ekonomski problemi izazvani tim mjerama - poput toga da bi zbog petodnevnog karantina upotreba Sueckog kanala izgubila vrijednost”.

On je podsjetio i na primjer iz 1720, kada je brod sa dragocjenom tkaninom iz Izmira i Tripolija stigao u luku Marsej na jugu Francuske. 

“Dok je još bio na moru, osam mornara, jedan putnik i ljekar na brodu su bili već umrli od kuge. Karantin je obično trajao 40 dana, ali u ovom slučaju, pod pritiskom lokalnih trgovaca, skraćen je na deset dana i dragocjena tkanina nije spaljena. Kao rezultat toga, više od polovine od 100.000 stanovnika Marseja je umrlo. Skraćeni karantin je tada ublažen pojmom ‘mali karantin’. To podsjeća na Donalda Trampa, koji je umanjivao prijetnju od kovida-19 i u početku ga opisivao kao ‘uobičajenu prehladu’ i ‘grip’”.

Jedna od sličnosti između pandemije koronavirusa i kuge je ta što superbogati sada bježe u udaljena mjesta kao što je deset mladih ljudi pobjeglo od bubonske kuge u vilu kod Firence, u čuvenoj knjizi “Dekameron” Đovanija Bokača, kaže američki istoričar.

“I činjenica da Kina i SAD sada pokušavaju da optuže jedna drugu za pandemiju podsjeća me na kugu: Tokom bubonske kuge, žrtvovane su prostitutke i Jevreji, što je dovelo do jezivih pogroma. A u istorijskom romanu “Vjerenici” Alesandra Manconija, govori se o četvoro Španaca koji su okrutno pogubljeni jer su optuženi da su namjerno širili kugu. Sa kolerom je bilo isto: Jedna istorijska ilustracija pokazuje kako su ljutiti američki građani pokušali da odbrane svoju zemlju od imigranata koju su možda zaraženi tom bolešću. Sada, sa koronavirusom, Kinezi su u mnogim državama žrtve verbalnih ili fizičkih napada”.

Stvorili smo idealne uslove za bolest

“Špigl” navodi da je bubonska kuga poprimila takve razmjere da su mnogi ljudi čak izgubili vjeru u boga.

Na pitanje kako koronavirus utiče na vjerovanja koja imamo u sekularnom društvu, profesor Snouden kaže:

“Mislim da to dovodi u pitanje naše vJerovanje u globalizaciju. Sada shvatamo kako smo postali ranjivi kroz globalizaciju. Mislim da ova pandemija zaista dira u najveće bojazni naše psihe, najveće brige koje imamo kao ljudska bića. Međutim, globalizacija nije djelo boga. Stvarajući mit da možemo razvijati ekonomije eksponencijalno i beskonačno, sa skoro osam miliona ljudi na planeti, prekomjernim putovanjem, zagađenjem okoline, potiskivanjem prirode sve više i više, stvorili smo skoro idealne uslove za to da se koronavirus pojavi, raširi i pogodi nas izuzetno jako”.

Snouden vjeruje da iz pandemije može proizaći nešto pozitivno i da smo sada na raskršću.

“Ako zapadnemo u nacionalizam, kao što se trenutno dešava, gubimo šansu da zaista promovišemo promjene. Od ptičjeg gripa do SARS-a, preko ebole do koronavirusa, sve te bolesti su prenošene sa životinja. Imamo kontakt sa životinjama u mjeri koja nije viđena u ljudskoj istororiji. Zar nam nije bilo dosta primjera? Koliko puta moramo da patimo prije nego što kažemo: Čekaj, ovdje postoji neki obrazac? Da moramo da prestanemo da širimo naše stanište sve i više?”

Ističući da zaštita životne sredine i javno zdravlje moraju ići ruku pod ruku, Snouden kaže da to podrazumijeva da ne razmišljamo kao nacije jer mikrobi ne poznaju nacionalne granice.

“Ako zapadnemo u nacionalizam, gubimo šansu da podstičemo promjene”
“Ako zapadnemo u nacionalizam, gubimo šansu da podstičemo promjene”(Foto: AP)

“Moramo razmišljati kao vrsta - kao vrsta koja živi u svijetu mikroba.”

Nauka se ne koristi konstruktivno

Na pitanje da li nas nauka može zaštititi od epidemija, istoričar kaže da je na tom polju napravljen veliki napredak i da to vidimo svakodnevno tokom pandemije koronavirusa. On podsjeća da su tokom kuge ljudi mislili da je bolest kazna od boga, što je izazivalo pravi teror.

“A 1973, kada sam bio u Rimu zbog epidemije kolere, jedan italijanski ministar zdravlja je bio toliko sujevjeran da se tokom posjete bolnici nije oslanjao samo na mjere higijene nego je i pravio znak rukom iza leđa, da odagna zlo. To vrijeme je odavno prošlo, i čak u poređenju sa SARS-om prije 17 godina, nauka je ostvarila veliki napredak”.

Frenk Snouden kaže da je veliki problem to što ne koristimo nauku na konstruktivan način. Prema njegovom mišljenju, nakon epidemije SARS-a, mogao se napraviti plan koji bi omogućio da se vakcina za koronavirus sada proizvede veoma brzo.

“Ali, to nije učinjeno zašto što nije bilo profitabilno. U farmaceutskoj industriji, sve se svodi na pravljenje profita. A to je problem i zdravstvenog sektora. Priprema za pandemiju ne donosi profit kao invazivne procedure. Stoga pripremu niko ne uzima za ozbiljno. A u mnogim državama, i u SAD, milioni ljudi nemaju pristup najboljem standardu medicinske njege. Sada vidimo užasne posljedice. Jedna lekcija iz ove pandemije glasi: Medicina mora biti ljudsko pravo!”

“Špigl” je pitao američkog profesora i da li se slaže sa Lujom Pasterom, pionirom istraživanja zaraznih bolesti, da će mikrobi imati posljednju riječ.

“Mislim da će to zavisiti od toga da li smo voljni da učimo na greškama. Znamo da su naše ranjivosti ono što utire put pandemijama poput ove kroz koju prolazimo. Imamo kapacitet da sarađujemo i instrumente da spriječimo buduće pandemije, ili makar smanjimo vjerovatnoću da će se desiti. Ali, da li ćemo djelovati? Nadam se da hoćemo, ali nisam siguran. Pogledajte samo kako sporo napreduje zaštita klime!”

S obzirom na to da se koronavirus ne može tako lako ignorisati, ljudi će možda odlučiti da se promijene sada kada su tako direktno pogođeni.

“Zar to nije suština grčke drame, da ljudska bića mogu da uče, ali da to obično zahtijeva patnju?” zaključuje Snouden.