Dok je većina putničkih aviona u svijetu i dalje prizemljena zbog koronavirusa, avioprevoznici i aerodromi najavljuju mjere zdravstvene bezbjednosti za povratak putnika koje vjerovatno očekuje sasvim drugačije iskustvo letjenja s provjerama temperature, mnogo dezinfekcionih sredstava i obaveznim maskama, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Mjerenja temperature, roboti za čišćenje i kabine za dezinfekciju uskoro bi mogli biti sinonimi za putovanje avionima, ocjenjuje CNN.
Međunarodni aerodrom u Hongkongu mogao bi ponuditi uvid u procedure na aerodromima kada ponovo krenu masovna putovanja, ističe američka televizija, navodeći da se na tom aerodromu isprobava kabina za dezinfekciju cijelog tela, dok prostore koje koriste putnici stalno dezinfikuju roboti opremljeni sterilizatorom vazduha, kao i ultraljubičastom lampom za sterilizaciju.
U naporu da se smanje rizici prenošenja koronavirusa, ali i da bi se putnici uvjerili da mogu putovati avionima, avioprevoznici uvode obavezno nošenje maski i daju sredstva za dezinfekciju ruku.
Avioprevoznik Džetblu ervejs zahtijeva od svih putnika da koriste maske ili da na drugi način prekriju lice od 4. maja, čime je, kako ukazuje Ju-Es-Ej tudej, prva američka kompanija koja je uvela takvu obavezu.
Druge američke aviokompanije, kako navodi Ju-Es-Ej tudej, još nisu uvele obavezno nošenje maski u avionima, ali su počeli da obezbjeđuju maske putnicima koji ih nemaju.
Pored toga, Ameriken erlajns je saopštila da će putnicima od početka maja nuditi maske, kao i maramice i gelove za dezinfekciju.
Dok ministri saobraćaja Evropske unije razmatraju kako da pokrenu aviosaobraćaj, pojedini avioprevoznici tvrde da je ostavljanje praznih mjesta u avionima kao mjere fizičkog distanciranja beskorisna, pa čak i "idiotska" ideja, ukazuje Politiko.
Lobistička grupa Erlajns for Jurop u pismu ministrima saobraćaja EU navela je da mjere fizičkog distanciranja u avionima nisu ni neophodne niti izvodive.
Lufthansa, koja je članica te grupe, najavila je da će srednja mjesta ostaviti prazna kao privremenu mjeru, ali sa 90 odsto prizemljenih aviona njemačke kompanije i rekordno niskom potražnjom, to je, kako ukazuje Politiko, sada relativno lako ostvariti.
Sa smanjenjem novih zaraza širom Evrope, vlade gledaju kako da otvore svoje privrede, uz mjere opreznosti uglavnom fokusirane na održavanje fizičke distance i izbjegavanje većih grupa u zatvorenim prostorima.
Ipak, ukazuje Politiko, lobi grupa avioprevoznika tvrdi da je nemoguće da članovi posade u avionima održavaju distancu od dva metara od putnika, kao i da nema finansijski održivog modele za aviokompanije u kojim bi bile popunjene samo dvije trećine mjesta u avionima.
Direktor niskobudžetnog prevoznika Rajaner je ocijenio da je ideja "idiotska" i rekao da ako mjesta u sredini treba da ostanu prazna, onda vlade treba da plate za njih, ali da i s nametanjem takvog rješenja neće biti obezbijeđeno fizičko distanciranje.
Stručnjaci, kako ukazuje Politiko, procjenjuju da bi obavezne mjere fizičkog distanciranja mogle da ukinu jeftini vazdušni saobraćaj.
Kada ljudi ponovo počnu da lete, aviosaobraćaj bi mogao izgledati sasvim drugačije, ocjenjuje Blumberg, navodeći da će promjene dotaći skoro svaki aspekt letjenje pošto se ukinu ograničenja kretanje – od cena karata preko destinacija do izgleda unutrašnjosti aviona.
Pandemija Kovida-19 najavljuje novu eru aviosaobraćaja s većim cijenama, manjim brojem ruta i zdravstvenim kontrolama prije bordinga, podvlači Blumberg uz ocjenu da je u toku seizmička promjena.
Na praznim aerodromima, nošenje maski i fizičko distanciranje već ukazuje na promjene u ponašanju kod ono malo osoblja i putnika.
Koronavirus je zaustavio višedecenijski bum u avijaciji koji je jedan od velikih kulturnih i ekonomskih fenomena svijeta poslije Drugog svjetskog rada.
Eksplozija putovanja avionima je smanjila planetu i stvorila nova radna mjesta, ali je sada, kako ističe Blumberg, sve to stalo.
Skoro dvije trećine od 26.000 putničkih aviona širom svijeta je prizemljeno, dok je ugroženo 25 miliona radnih mjesta.
Prema nekim procjenama, prevoznici se suočavaju s manjkom od 314 milijardi dolara od prodaja karata ove godine, dok pojedini šefovi u industriji kažu da bi oporavak mogao trajati dvije do tri godine.
Stručnjaci, kako ukazuje Blumberg, kažu da će konfiguracije unutrašnjosti aviona vjerovatno biti promijenjene, pošto će avioprevoznici pokušati da izvuku više novca od putnika, pa će neki unaprijediti najskuplja mjesta, što će još više istaći razlike između luksuznih dejlova i ekonomske klase.
Dio aviokompanija bi mogao završiti u djelimičnom vlasništvu država ili im makar dugovati novac, pa će vjerovatno ukinuti marginalne letove i možda povećati cijene, dok bi manje poznate kompanije prve mogle nestati, kažu stručnjaci.
S druge strane, navodi Blumberg, video konferencije su zbog virusa sada uobičajene, što bi moglo dovesti do preispitivanja da li su skupovi uživo neophodni, čime bi se takođe mogao smanjiti broj letova, posebno na kratkim destinacijama.
Bonus video:
