Uslijed sve većeg političkog pritiska Pekinga frustriranog prošlogodišnjim masovnim demonstracijama, vlasti u Hong Kongu najavljuju oštrije reforme zakonodavstva i obrazovnog sistema što je natjeralo prodemokratske aktiviste da s prvim popuštanjima mjera ograničenja uvedenih zbog pandemije COVID-19, svoje nezadovoljstvo iskažu uličnim protestima najavljujući veća okupljanja u narednim mjesecima, pišu svjetski mediji.
Niz godišnjica masovnih protesta
Iako Peking pokušava iskoristiti pažnju svijeta usmjerenu na borbu protiv pandemije kako bi pojačao kontrolu nad Hongkongom, čini se da su novi protesti neizbježni, ukazuje Volstrit žurnal (The Wall Street Journal) ističući da bi razlozi za pokretanje mogli biti zakon o državnoj himni i zakon o državnoj sigurnosti na kojem Peking odavno insistira.
Kineski ured za pitanja Hongkonga i Makaa nazvao je prošle sedmice protestni pokret "političkim virusom u Hongkongu" upozorivši da Peking neće mirno posmatrati "te bezumne snage". Potom je, ističe list, u petak, 8. maja u zgradi Zakonodavnog vijeća došlo do fizičkog obračuna prodemokratskih i propekinških zastupnika oko toga ko će predvoditi zakonodavni odbor koji treba da razmotri prijedlog zakona kojim bi se kriminizovalo nepoštivanje kineske državne himne. Na kraju su, dodaje Volstrit žurnal, iz zgrade izbačeni prodemokratski parlamentarci, a jedan od njih je iznesen na nosilima.
Uzbunu da su stanovnici Hongkonga pod većom pravnom opasnošću povećala su prošlomjesečna hapšenja nekoliko desetina aktivista, među kojima je i Martin Li, vođa hongkonškog demokratskog pokreta. Preliminarno saslušanje uhapšenih zakazano je za 18. maj, a suočavaju se s optužbama za organizovanje i učestvovanje u prošlogodišnjim protestima i mogu biti osuđeni na godinu dana zatvora.
Peking nastavlja kriviti stanovnike Hongkonga za političku nestabilnost i ekonomsku štetu ali, zaključuje Volstrit žurnal, kineski nepromišljeni napad na slobodu i pravnu autonomiju Hongkonga garantuje da će se otpor nastaviti. Policija može koristiti koronavirus kao izgovor da stanovnicima Hongkonga uskrati dozvole za održavanje njihovog godišnjeg skupa sjećanja na masakr na trgu Tijenanmen 4. juna, a počevši od 10. juna demonstranti će obilježiti niz značajnih godišnjica nekoliko velikih protesta.
Prednost zakonu o kineskoj himni
Nekoliko dana nakon što je propekinška poslanica Steri Li preotela kontrolu nad zakonodavnim odborom gradskog parlamenta, vlada Hongkonga je odlučila dati "prednost" spornom prijedlogu zakona kojim se želi kazniti zloupotreba kineske državne himne, javila je agencija Asošijetid pres (The Associated Press).
Prema nacrtu zakonu, oni koji himnu koriste u komercijalne svrhe ili javno i namjerno vrijeđaju himnu, poput negodovanja tokom fudbalskih utakmica, mogli bi se suočiti s novčanim kaznama do 50.000 hongkonških dolara (6.450 dolara) i do tri godine zatvora.
Šefica uprave Hongkonga Keri Lam (Carrie Lam) je izjavila da su glavni sekretar i drugi zvaničnici pisali Steri Li, koja predsjedava odborom Zakonodavnog vijeća koji pregleda nacrte zakona i odlučuje kada će biti poslati na finalno glasanje, kako bi se konsultovali s njom o nastavku drugog čitanja. "Dva zakona - zakon o himni i zakon o patentima se već dugo odlažu. Očekujemo da im bude dat prioritet u nastavku drugog čitanja u Zakonodavnom vijeću", rekla je Lam novinarima.
AP napominje da je zakon o himni prvi put predložen u januaru prošle godine nakon što je, 2015., na nekoliko međunarodnih fudbalskih utakmica visokog ranga publika u Hongkongu negodovala na izvođenje kineske državne himne.
Antikineska osjećanja u Hongkongu su u porastu od "kišobran revolucije" 2014. kada se kineska vlada umiješala u izbor kandidata za rukovodeću funkciju u gradu, što je protumačeno kao ograničavanje demokratije Hongkonga i kršenje okvira "jedna zemlja, dva sistema".
Politika podjela
Odlukom o davanju prednosti kontroverznom zakonu o kineskoj himni u gradskom zakonodavnom tijelu i najavom reformi školskih programa kojim bi se potaknuo "nacionalni identitet", šefica uprave Hongkonga doprinosi povećanju političkih podjela koje bi mogle potaknuti nove proteste protiv uticaja Kine na grad, ocjenjue Blumberg (Bloomberg).
Keri Lam, čija je vlada kaznila učitelje zbog učešća na prošlogodišnjim protestima, kazala je da čeka izvještaj radne grupe o reformama obrazovanja. "Vrijeme je za sveobuhvatni pregled", rekla je Lam uoči sastanka svog savjetodavnog Izvršnog vijeća. Blumberg napominje da su prethodne izjave političara o tome da hongkonški studenti nisu dovoljno patriote potaknuli zabrinutost među aktivistima da bi vlada mogla preurediti školski program u više prokineski.
Istorijski protestni pokret u Hongkongu pokrenut je prošlog juna nakon objave prijedloga zakona koji bi omogućio izručenje osumnjičenih kontinentalnoj Kini. Sada se mnogi demokratski aktivisti ljute na nedavne izjave šefice uprave ove poluautonomne kineske teritorije o potrebi donošenja zakona koji bi kaznio vrijeđanje kineske himne, kao i kontroverznog zakona o državnoj sigurnosti koji je izazvao prethodni krug masovnih protesta 2003. godine.
Istovremeno, vlada Hongkonga pokušava vratiti grad u normalnost jer se bori s dubokom recesijom uzrokovanom šestomjesečnim protestima prije pandemije. Krajem prošle sedmice ublažene su mjere ograničenja za javna okupljanja uvedene u januaru - dozvoljen broj ljudi koji se mogu okupiti povećan je s četiri na osam.
Već su za vikend primijećene gužve u centralnim područjima grada, no demonstranti - čiji prošlogodišnji zahtjevi za opštim izborima nikada nisu ispunjeni - obnavljaju svoj pokret, te su prvi protesti počeli proteklog vikenda, naglašava Blumberg dodajući da je u nedjelju uhapšeno 230 ljudi zbog nezakonitog okupljanja - najviše pritvorenih u jednom danu od prošlogodišnjih protesta.
Kritike obrazovnom sistemu
Keri Lam najavila je reforme obrazovnog sistema, rekavši da je školski program liberalnih studija pomogao u poticanju prošlogodišnjih protesta, napisao je britanski Gardijan (The Guardian) ističući da Lam kao liderka ima rekordno nisku podršku i da je pod sve većim pritiskom vlasti u Pekingu.
Njena najava uslijedila je nakon oštrih intervencija policije na nekoliko raštrkanih protesta u gradu početkom maja, u kojima je najmanje 18 osoba ozlijeđeno, preko 200 ljudi uhapšeno, dok su novinari pretresani i napadani, među kojima i dva maloljetna studenta novinarstva.
Lam je trenutni program srednje škole opisala kao "kokošinjac bez krova" rekavši da će njena vlada uskoro otkriti planove o reformi. Navodno je, ističe Gardijan, rekla kako je učenicima potrebna zaštita od "trovanja" i davanja "lažnih i pristrasnih podataka". U Intervjuu za provladinu novinu Ta Kung Pao, Lam je kazala da će se pitanje liberalnih studija "definitivno razjasniti u ovoj godini".
Gardijan dodaje da su protesti tokom vikenda organizovani nakon što se sastanak odbora u zakonodavnom vijeću Hongkonga u petak pretvorio u nasilje, privlačeći grupe uglavnom u trgovačke centre kako bi skandirali parole i pjevali. Demonstrante je dočekao veliki policijski kontingent, a snimci demonstracija koji su uživo prenošeni putem društvenih mreža pokazali su policijsku brutalnost u prepunom tržnom centru u kojem je bilo i djece.
Zakoni o prevenciji pandemije također su korišteni za izdavanje novčanih kazni zbog okupljanja, napisao je Gardijan naglasivši da, otkako su protesti započeli prošlog juna, raste zabrinutost zbog policijske brutalnosti i kršenja pravila koja se dešavaju bez posljedica, uključujući i ciljanje novinara.
Oživljavanje pokreta
Prodemokratski protesti se vraćaju u Hongkong, ističe Rojters (Reuters) dodajući da su hapšenja i sukobi s demonstrantima u prvoj polovini maja evocirali uspomene na ponekad nasilne nemire koji su potresli svjetski finansijski centar prošle godine.
Vlasti su u ponedjeljak, 11. maja saopštile da je policija u nedjelju uhapsila 230 ljudi zbog ilegalnog okupljanja i kršenja mjera ograničenja uvedenih u borbi protiv pandemije te da su uhapšene osobe starosti između 12 i 65 godina.
Pandemija novog koronavirusa i stroga pravila za suzbijanje njegovog širenja donijeli su relativno zatišje u antivladinim protestima ove godine, no nedavno hapšenje demokratskih aktivista i ponovna zabrinutost zbog zaoštrenja vlasti u Pekingu oživjeli su pokret.
Rojters dodaje da se Hongkong priprema za proteste tokom sljedećih nekoliko mjeseci, a aktivisti su pozvali dva miliona ljudi da se okupe na maršu 1. jula kojim se obilježava godišnjica prelaska grada s britanske na kinesku vlast 1997. godine.
Bonus video:
