MALO POZNATA DOKTRINA VRHOVNOG SUDA SAD

Policajci ubice pod specijalnom zaštitom

Malo poznata doktrina Vrhovnog suda SAD omogućava da policijska brutalnost prođe nekažnjeno, a njihovim žrtvama uskraćuje ustavna prava

23321 pregleda 103 reakcija 6 komentar(a)
Rasne predrasude čvrsto ukorijenjene: Sent Pol, Foto: AP
Rasne predrasude čvrsto ukorijenjene: Sent Pol, Foto: AP

Nakon što je policajac bijelac ubio afroameričkog tinejdžera Majkla Brauna u Fergusonu u Misuriju 2014, epidemija policijskog nasilja protiv nebijelaca u SAD je privukla nacionalnu i globalnu pažnju.

Kada je Braun ubijen, riječi Erika Garnera “ne mogu da dišem” dok su ga savladavali policajci u Njujorku mjesec ranije, i dalje su odjekivale u nacionalnoj raspravi. Izbili su protesti u Fergusonu, proširila se inicijativa za rasnu pravdu u okviru pokreta “Životi crnaca su važni”, i uveliko se pričalo o sistemskoj reformi.

Ubistvo Majkla Brauna 2014. podstaklo je raspravu o reformi, ali država nije uspjela da zaustavi krvarenje.

Nakon šest godina, dok protesti zbog smrti Džordža Flojda, takođe Afroamerikanca kojeg je ubio policajac bijelac, potresaju SAD, nameću se pitanja šta je urađeno da se zaustavi krvarenje.

Ubistvo Flojda (46) uslijedilo je nakon hladnokrvnih ubistava mladog džogera Ahmeda Arberija u Džordžiji i medicinske tehničarke Breone Tejlor u njenom domu u Kentakiju.

Flojdova smrt je potpalila bijes koji odavno ključa u Mineapolisu i gradovima širom zemlje zbog upornih rasnih predrasuda u američkom sistemu krivičnog pravosuđa.

Policajci koji ubiju crnce očigledno su van domašaja pravde i rijetko se sudski gone. Nijedan od policajaca u ubistvima Garnera, Brauna ili Tejlorove nije krivični gonjen. Policajci povremeno snose odgovornost, kao što je bio slučaj sa Džejsonom van Dajkom iz Čikaga, koji je osuđen zato što je ispalio 16 hitaca u Lakana Mekdonalda u oktobru 2014.

Privođenje pravdi policajaca koji primijene prekomjernu silu otežava malo poznata pravna doktrina zvana kvalifikovani imunitet, piše Rojters.

Svrha tog 50-godišnjeg izuma Vrhovnog suda SAD je da štiti zaposlene u vladi od neozbiljnih parnica. On je, međutim, proteklih godina postao vrlo efikasna zaštita u hiljadama parnica u kojima se traži odgovornost policajaca optuženih za upotrebu prekomjerne sile.

Majka Majkla Brauna na petu godišnjicu njegovog ubistva
Majka Majkla Brauna na petu godišnjicu njegovog ubistvafoto: AP

Rojters piše da je uloga Vrhovnog suda vidljiva u tome kako savezni apelacioni sudovi tretiraju kvalifikovani imunitet. Analizom presuda apelacionih sudova, Rojters je otkrio da oni od 2005. pokazuju tendenciju da daju imunitet u slučajevima prekomjerne sile i da se taj trend ubrzao posljednjih godina. On je još izraženiji u slučajevima kada su civili nenaoružani prilikom susreta da policijom, i kada sudovi zaključe da bi činjenice mogle ubijediti porotu da policija jeste upotrijebila prekomjernu silu.

Učestalost takvih slučajeva je podstakla sve veće kritike od advokata, pravnih eksperata, grupa za zaštitu ljudskih prava, političara i čak sudija, da je kvalifikovani imunitet nepravedan. Oni kažu da ta doktrina omogućava da policijska brutalnost prođe nekažnjeno, a njihovim žrtvama uskraćuje ustavna prava.

Zagovornici doktrine kažu da je ona od suštinskog značaja jer je policajcima potrebna širina kada u trenutku donose odluke u situacijama koje mogu ugroziti živote, uključujući njihov.

Simptomi viševjekovnog virusa nadmoći bijelaca

“Ono što važi sada, i što je važilo 2014. je da su to simptomi viševjekovnog virusa nadmoći bijelaca u Americi”, kaže za “Gardijan” Britani Paknet Kaningem iz pokreta “Campaign Zero” protiv policijskog nasilja.

“Očekivanje da će crnački aktivisti i organizatori i pisci i lideri sami moći da riješe ovo za šest godina je jednako uvredljivo koliko i nerealno. Nerealno je zato što su nama bile potrebne stotine godina da uđemo u ovaj splet okolnosti, i trebaće nam više od šest godina da iz njega izađemo. A uvredljivo je zato što je zapravo posao ljudi koji nisu crnci da iskorijene anticrnačko raspoloženje, i bijelci su ti koji bi trebalo da eliminišu bjelačku supremaciju, jer to koristi direktno njima”.

“Ovo ne bi trebalo da bude normalno u Americi 2020”, rekao je bivši predsjednik Barak Obama u petak, aludirajući na još jedan nedavni incident, kada je bjelkinja u Central parku u Njujorku prijetila da će zvati policiju Afroamerikacu koji je posmatrao ptice i od nje tražio da psu stavi povodac.

Nacionalna garda Minesote angažovana u punom sastavu prvi put od II svjetskog rata
Nacionalna garda Minesote angažovana u punom sastavu prvi put od II svjetskog ratafoto: AP

To je samo jedan od slučajeva gdje bijelci zovu policiju kada naiđu na crnce u svakodnevnim aktivnostima kao što su trčanje, šetnja u parku ili na ulici, plivanje, pravljenje roštilja ili samo rad u bašti.

“Moramo imati na umu da je za milione Amerikanaca tragično i bolno normalno što ih zbog rase tretiraju drugačije - kada imaju posla sa zdravstvenim sistemom, ili sa sistemom krivičnog pravosuđa ili dok džogiraju niz ulicu, ili samo posmatraju ptice u parku”, rekao je Obama.

Korak naprijed, dva unazad

Talas aktivizma je nakon protesta u Fergusonu doveo je do reforme u nekim gradovima i nekim policijskim operacijama, pri čemu je usvojena restriktivnija politika u vezi sa upotrebom sile, piše “Gardijan”.

Svijest javnosti o policijskom nasilju nad nebijelcima širi se zahvaljujući zalaganju poznatih ličnosti poput bivše zvijezde američkog fudbala Kolina Kapernika, kojeg je NFL odbio, a predsjednik Donald Tramp napadao zato što je klečao tokom intoniranja nacionalne himne.

Rasprava o rasnoj pravdi je blago poboljšana za šest godina, kaže Paknet Kaningem.

“Poboljšana je javna rasprava i pojačana akcija od strane nekih bijelaca”, kazala je za “Gardijan”. “Broj ljudi koji preuzimaju odgovornost za svoje akcije nije dostigao kritičnu masu. Ali, prije šest godina, prosto smo pokušavali da probudimo svijest Amerike o našoj patnji”.

Ona je dodala da je nakon šest godina, puno više ljudi, iako ne dovoljno, još svjesnije i u stanju da puno brže krene u akciju. “I sve to je rezultat mukotrpnog, i ponekad smrtonosnog rada crnaca”.

Međutim, kako navodi “Gardijan”, nakon svakog koraka naprijed, idu dva koraka unazad. Nakon izbora Obame i obećanja o rasnom jedinstvu, uslijedio je mandat Donalda Trampa, koji je ze demonstrante u Mineapolisu rekao da su “razbojnici” i zaprijetio da će na njih biti otvorena vatra.

Opasnost iza svakog ugla

Čak i u pandemiji koronavirusa, kada je opala stopa kriminala i hapšenja, broj osoba koje su upucali i ubili policajci na dužnosti nije bio manji u odnosu na protekle godine.

Crnci čine samo oko 13 odsto stanovništva SAD, a više od trećine nenaoružanih žrtava policije.

S vremena na vrijeme, pojavi se video-snimak koji zapali javnost. Ali niko ne zna koliko ubistava ostane neotkriveno. U Talahasiju, na Floridi, aktivisti traže više informacija o slučaju Tonija Mekejda, transrodnog crnca kojeg je ove nedjelje ubila policija.

Protesti nastavljeni iako je policajac uhapšen i optužen za Flojdovu smrt
Protesti nastavljeni iako je policajac uhapšen i optužen za Flojdovu smrt foto: AP

“Opasnost trenutno vreba iza svakog ugla. Nesrazmjerno umiremo od kovida-19, činimo nesrazmjernan broj neophodnih radnika na prvim linijama fronta, nesrazmjerni procenat ljudi koje policija hapsi zbog mjera socijalne distance, očigledno činimo grupu koju policija nesrazmjerno više ubija, a ubijaju nas i građani koji uzimaju pravdu u svoje ruke i prijete nam bjelkinje koje šetaju pse u Central parku”, kaže Paknet Kaningem.

“To je iskustvo koje prijeti da skuči vaš cijeli svijet, jer gdje god se okrenete, postoji mogućnost za trenutnu i neočekivanu opasnost ili smrt”.

Nadoknada štete samo u rijetkim slučajevima

Koncept “kvalifikovanog imuniteta” daje veliku širinu zaposlenima u vladi kada su na službenoj dužnosti.

U većini parnica pokrenutih zbog prekomjerne upotrebe sile, on policiju i zajednice koje ih zapošljavaju uveliko štiti od obaveze da plate finansijsku nadoknadu žrtvama ili njihovim porodicama.

Policajci su zaštićeni čak i kad sudovi utvrde da su prekršili građanska prava žrtve, pokazalo je Rojtersovo istraživanje.

Izuzetak su slučajevi visokog profila koji zaokupe pažnju javnosti. Njihov ishod su obično velikodušne nagodbe, a ponekad čak i optužnice.

Slijede neki od slučajeva i njihovi ishodi:

MAJKL BRAUN

Nagodba: 1,5 miliona dolara.

Nije podignuta optužnica.

ERIK GARNER

Nagodba: 5,9 miliona dolara.

Nije podignuta optužnica.

TAMIR RAJS, 12-godišnji crnac koji je držao pištolj igračku kada ga je upucao policajac u Klivlendu 2014.

Nagodba: 6 miliona dolara.

Nije podignuta optužnica.

FREDI GREJ, crnac koji je podlegao povredama zadobijenim dok su mu i ruke i noge bile u lisicama pošto je bačen u zadnji dio policijskog kombija u Baltimoru 2015.

Nagodba: 6,4 miliona dolara.

Optužnice: Šest policajaca optuženo za Grejevu smrt, oslobođeno je ili su optužnice odbačene.

VALTER SKOT, nenaoružani crnac upucan u leđa dok je pješice bježao u Nort Čarlstonu u Južnoj Karolini 2015.

Nagodba: 6,5 miliona dolara.

Optužnica: Policajac priznao krivicu, osuđen na 20 godina zatvora.

FILANDO KASTIL, crnac ubijen prilikom saobraćajne kontrole 2016. u Sent Polu u Minesoti, nakon što je rekao policiji da ima pištolj u vozilu.

Nagodba: Blizu tri miliona dolara.

Optužnica: Porota je oslobodila policajca optužbi za ubistvo.

DŽASTIN DEJMOND - nenaoružanu bjelkinju je ubila policija Mineapolisa koja je odgovorila na njen hitni poziv zbog mogućeg silovanja 2017.

Nagodba: Njenoj porodici isplaćeno 18 miliona dolara, a dva miliona donirano za sprečavanje oružanog nasilja.

Optužnica: Porota je proglasila policajca krivim za ubistvo.

STEFAN KLARK, nenaoružni crnac kojeg je ubila policija u Sakramentu u Kaliforniji 2018.

Nagodba: Dvoje Klarkove djece dobilo je po 1,2 miliona dolara.

Nije podignuta optužnica.

ATATIANA DŽEFERSON, crnkinja koju je ubio policajac u Fort Vortu u Teksasu 2019. dok je stajala u svojoj kući sa pištoljem nakon što je ispred čula buku.

Nagodba: Još nije pokrenuta nijedna parnica.

Optužnica: Policajac, koji je dao ostavku, čeka suđenje za ubistvo.