Istraživanje sprovedeno u šest zemalja prije pandemije i tokom karantina

Pandemija koronavirusa uzrokovala jačanje nacionalizma

"To je snažan trend. U normalnim okolnostima takve biste promjene vidjeli kroz više godina”, rekao je jedan od autora istraživanja

415 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Pandemija koronavirusa podstiče duh zajedništva, ali i nacionalizam, uzrokujući promjene za koje bi inače trebale godine, pokazuje istraživanje čiji su rezultati objavljeni u četvrtak, piše agencija Hina.

Istraživanje sprovedeno u šest zemalja širom svijeta pokazuje da zbog pandemije covida-19 ljudi više žele raditi za organizacije koje su posvećene poboljšanju situacije u društvu, ističu njegovi autori.

"Ljudi su sve svjesniji onoga što se događa u njihovim zajednicama i to takođe sve više kritikuju”, rekao je Martin Lampert, suosnivač Holandske istraživačke agencije Glokalitis.

"Sada ima puno prilika za promjene jer u kriznim vremenima stvari postaju fluidnije i promjene mogu biti brže”, rekao je.

Istraživanje na uzorku od 4.271 osobe u šest zemalja

Izvještaj o trendovima u doba korone temelji se na dva ispitivanja stanovišta 4.271 osobe u šest zemalja, od kojih je prvo sprovedeno prije krize, a drugo dok je veći dio svijeta bio u karantinu.

Broj ljudi koji su kazali da su jako uključeni u život svojih zajednica porastao je za 10 odsto u Italiji, 9 odsto u SAD-u, Britaniji i Holandiji te 6 odsto u Južnoj Koreji, dok je u Brazilu ostao nepromijenjen.

"To je snažan trend. U normalnim okolnostima takve biste promjene vidjeli kroz više godina”, rekao je.

Suočeni sa zajedničkom zdravstvenom prijetnjom i odvojeni od društva globalnim karantinom, ljudi se više fokusiraju na svoje najbliže mreže i one koji su im blizu, rekao je.

"Ljudi žele doprinijeti i više ih zanima poboljšanje društva. Postaju malo manje sebični”, dodao je.

Pandemija dovela do "zatvaranja" života i porasta trenda prema nacionalizmu

Međutim, ispitivanje je pokazalo i da je pandemija dovela do "zatvaranja" života i povećanog fokusa prema unutra, pogoršavajući trend nacionalizma koji je bio očit prije krize.

Povećalo se nepovjerenje prema drugima i smanjila tolerancija prema drugim svjetonazorima.

Povjerenje u nacionalne vlade je poraslo, a ljudi su izgubili vjeru u međunarodne organizacije.

No Lampert je rekao da su smanjenje otvorenosti i internacionalizma izazvali otpor onih koji su više globalno ili egalitarno orijentisani, stvorivši plodno tlo za aktivističke pokrete kao što je Black Lives Matter.

"S jedne strane imate smanjenje tolerancije i svijet koji se zatvara, a s druge reakciju protiv toga”, rekao je.

Poraslo i povjerenje u nauku

Istraživanje je sprovedeno prije eksplozije protesta protiv rasizma i policijske brutalnosti u svijetu, podstaknutih smrću Džordža Flojda u Mineapolisu.

Istraživanje je pokazalo i da je poraslo povjerenje u nauku.

"Nakon podužeg razdoblja javnih kritika stručnjaka i promicanja "alternativnih činjenica", nauka i opšte obrazovanje vraćaju se u modu jer nam od toga zavise životi", rekao je. "Nalazimo se u dobu koje traži veću transparentnost i istinitost", dodao je.

Dvije petine ispitanika u Brazilu i trećina u SAD-u smatraju da njihove vlade nisu govorile istinu o pandemiji.