Sve više dokaza koji ukazuju da je stečeni imunitet na kovid-19 kratkotrajan, značajno otežava farmaceutskim kompanijama da razviju vakcine koje će u budućnosti moći u potpunosti da zaštite ljude od novih talasa zaraze, kazali su naučnici.
Preliminarne studije u Kini, Njemačkoj, Britaniji i drugim državama utvrdile su da pacijenti zaraženi novim koronavirusom razvijaju zaštitna antitijela kao odbranu imunog sistema, međutim izgleda da ona traju svega nekoliko mjeseci.
„Većina ljudi ih razvije (antitijela), ali ona često veoma brzo iščeznu, što znači da je imunitet slab“, kazao je za Rojters Danijel Altman, imunolog sa Kraljevskog koledža u Londonu.
To otvara velike probleme za potencijalne vakcine za kovid-19, kazali su eksperti - kao i za medicinske vlasti koje pokušavaju da na taj način zaštite populacije od budućih talasa pandemije.
„To znači da pretjerano oslanjanje na vakcine (za kontrolu pandemije) nije pametno“, kazao je za britansku agenciju Stiven Grifin, profesor za Univerziteta u Lidsu.
„Kako bi bile u potpunosni efikasne, vakcine za kovid-19 će „ili morati da stvore snažniju i dugotrajniju zaštitu... ili će morati da ih daju na redovnoj bazi“, kazao je on za britansku agenciju. „A to nijesu trivijalne stvari“.
Više od 100 istraživačkih timova i kompanija širom svijeta pokušavaju da razviju vakcine za kovid-19, a makar njih 17 je u fazi kliničkog testiranja.
Pretklinička testiranja na svinjama koja sprovodi kompanija “Astra Zeneka” pokazala su da dvije doze vakcine stvaraju snažniju reakciju antitijela od jedne doze.
Do sada, međutim, nema podataka o tome hoće li imunološka reakcija ljudi biti dovoljno snažna i dugotrajna, navodi Rojters.
Džefri Arnold, gostujući profesor mikrobiologije na Oksford univerzitetu, kazao je da je razlog za nedostatak podataka zapravo činjenica da nije bilo dovoljno vremena da se prikupe.
Ubrzani razvoj i testiranje potencijalnih vakcina za koronavirus traje tek svega šest mjeseci - što nije dovoljno da pruži uvid u trajnost zaštite.
Arnold i drugi eksperti za imunologiju i vakcine međutim smatraju da ne znači da će slabi imunitet koji se razvija u prirodnim slučajevima zaraze kovidom-19 biti isti kao i za imunološku reakciju nakon vakcine.
„Ukoliko je moguće trudimo se da poboljšamo prirodu“, kazao je on u telefonskom razgovoru za Rojters. „Sa vakcinamna, naravno, mi ne unosimo direktno virus, već površinski protein sa drugačijim vektorom, ili proizveden u laboratoriji i ubrizgan u ruku... dakle cilj je da pobijedimo infekciju stvarajući snažniju imunološku reakciju od prirodne“.
Grifin je kazao da bi jedan od pristupa mogao biti i taj da kada vakcina bude razvijena, vlasti treba da se pomire sa tim da ih daju milionima građana na redovnoj osnovi, ili čak da kombinuju jednu ili dvije vrste vakcina kod svake osobe kako bi pružile najbolju moguću zaštitu.
U praksi, to bi predstavljalo ogroman izazov. „Dati cijelom svijetu čak i jednu dozu vakcine je zahtjevno“, kazao je on. „Zamislite samo šta znači davati više doza“.
Bonus video:
