Pompeo u Danskoj: SAD će postati aktivnije na Akrtiku

Tokom kratke posjete Danskoj Pompeo je pozdravio ponovno otvaranje američkog konzulata u poluautonomnoj danskoj teritoriji Grenlandu i najavio novi sporazum o saradnji sa Farskim ostrvima, drugoj danskoj teritoriji u sjevernom Atlantiku, koji će uključiti održivo ribarstvo i pojačane trgovinske odonse.

1249 pregleda 1 komentar(a)
Danska šremijerka Mete Frederiksen i državni sekretar SAD Majk Pompeo, Foto: Thibault Savary/AP
Danska šremijerka Mete Frederiksen i državni sekretar SAD Majk Pompeo, Foto: Thibault Savary/AP

Državni sekretar SAD Majk Pompeo rekao je danas da će SAD postati aktivnije na Arktiku da se suprotstave rastućem ruskom uticaju i spriječe pokušaje Kine da se ubaci u region Sjevernog pola.

Tokom kratke posjete Danskoj Pompeo je pozdravio ponovno otvaranje američkog konzulata u poluautonomnoj danskoj teritoriji Grenlandu i najavio novi sporazum o saradnji sa Farskim ostrvima, drugoj danskoj teritoriji u sjevernom Atlantiku, koji će uključiti održivo ribarstvo i pojačane trgovinske odonse.

"Novi je dan za SAD na Grenlandu", rekao je Pompeo novinarima na zajedničkoj konferenciji za novinare sa danskim ministrom spoljnih poslova Jepe Kofodom.

Američki konzulat u Nuku ponovo je otvoren u junu poslije pauze od više decenija u potezu koji je privukao pažnju zbog prošlogodišnjeg pokazanog interesa predsjednika SAD Donalda Trampa za kupovinu Grenlanda.

Kofod je rekao da ideja o američkoj kupovini Grenlanda, koju su odbacili i ismijali zvaničnici iz Danske i sa Grenlanda, nije pominjana u razgovorima.

"O tome se razgovaralo prošle godine, nije bilo na dnevnom redu", rekao je on.

U razgovoru sa danskom premijerkom Mete Fredriksen kao i vođama Grenlanda i Farskih ostrva Pompeo je rekao da je naglasio značaj energetske nezavisnosti posebno od Rusije.

Trampova administracija čvrsto je protiv gasovoda Sjeverni tok dva koji ide po dnu Baltičkog mora od Rusije do Njemačke i prošle nedjelje je upozorila kompanije uključene u projekt da će biti pod američkim sankcijama ako ne obustave rad na tome.

Danska ekološka agencija, koja je kočila izgradnju posljednjeg dijela tog gasovoda, prekinula je protivljenje u oktobru što je podstaklo SAD da pojača djelovanje da zaustave izgradnju.

SAD i istočnoeveropske zemlje protive se gasovodu od 1.200 kilometara zato što će, kako kažu, povećati energetsku zavisnost zapada Evrope od Rusije.

Bonus video: