Virus neće nestati sam od sebe

Šta danas znamo o kovidu-19, a nismo znali na početku epidemije

Nekada su javne preporuke bile zbunjujuće, uključujući i savjete da se ne nose maske. Šest mjeseci kasnije, naučnici znaju mnogo više o tome kako se virus širi i šta bi trebalo učiniti da bi se epidemija stavila pod kontrolu

22599 pregleda 35 reakcija 35 komentar(a)
Foto: Beta/AP
Foto: Beta/AP

Bolest kovid-19 se nije promijenila, ali je znanje naučnika o njoj dramatično evoluiralo. To se vidi na primjeru iskustava iz SAD koja su se prenijela na cio svijet.

Prvi slučaj koronavirusa zabilježen je početkom godine. Tada su stručnjaci imali samo grubu ideju o tome kako bi virus mogao da se širi, ko će biti najugroženiji i koji su najbolji načini borbe protiv transmisije i protiv bolesti.

Nekada su javne preporuke bile zbunjujuće, uključujući i savjete da se ne nose maske. Šest mjeseci kasnije, naučnici znaju mnogo više o tome kako se virus širi i šta bi trebalo učiniti da bi se epidemija stavila pod kontrolu, piše Elemental.

Ovo je devet stvari koje sada znamo o kovidu-19, a nismo znali na početku epidemije.

Kako se virus prenosi

Nekad: Rani savjeti bili su često pranje ruku, dezinfekcija površina i kijanje u ruku. Pretpostavljalo se da se koronavirus uglavnom širi rukovanjem, preko kontaminiranih površina i kroz blizak kontakt za zaraženim osobama.

Sada: Poslije mjeseci naučnih diskusija i studija i nekih zbunjujućih poruka, naučnici su sada saglasni da se virus prenosi i putem malih kapljica koje se zovu aerosoli. Moguće je zaraziti se na razdaljini manjoj od dva metra, naročito u zatvorenim prostorima sa slabom ventilacijom. O tome je Svjetska zdravstvena organizacija saglasna sa naučnicima. Rizik na otvorenim površinama je manji, ali i dalje postoji.

Maske su ključne za kontrolu pandemije

Nekada: U ranim mjesecima pandemije zdravstveni zvaničnici su favorizovali pranje ruku i fizičko distanciranje, dok maske nisu bile glavna preporuka jer nije bilo dovoljno maski za zdravstvene radnike, a i primarni načini prenosa virusa nisu bili jasno određeni.

Sada: Zdravstveni zvaničnici jasno preporučuju nošenje maski za lice. Osim toga se preporučuje izbjegavanje velikih okupljanja, širok obim testiranja, praćenje kontakata...

Kovid-19 utiče na cijelo tijelo, ne samo na pluća

Nekad: U ranim nedjeljama tri glavna prepoznata simptoma koronavirusa su bila groznica, kašalj i otežano disanje. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, stalno su prepoznavani novi simptomi.

Sada: U februaru su studije pokazale da virus izaziva bolove u tijelu, mučninu i dijareju kod nekih osoba. Uslijedile su vesti o gubitku čula ukusa i mirisa. Moguće su i infekcije na mozgu, kao i neke reakcije imunog sistema koje prouzrokuju zgrušavanje krvi, srčane napade i utiču na druge organe.

Mlađe osobe i djeca takođe obolijevaju

Nekad: Od početka se znalo da je kovid-19 bolest opasnija za starije ljude. Možda se stvorio utisak da mladi i deca nisu rizične grupe.

Sada: I dalje je rizik za smrt djece mali, ali postoji. Tačno je da rizik raste s godinama, ali lekari bilježe i teške slučajeve među djecom, tinejdžerima i mlađim odraslima, piše Elemental, a prenosi RTS.

Virus ignoriše godišnja doba

Nekad: Zbog toga što je virus gripa bio manje aktivan tokom leta, spekulisalo se da će se novi koronavirus slično ponašati.

Sada: Ako toplo vrijeme ima bilo kakav uticaj na koronavirus, on je očigledno mali. Rastući broj slučajeva tokom juna i jula sugerišu da ljeto neće doprinijeti tome da virus nestane.

Kovid-19 je mnogo smrtonosniji od gripa

Nekad: U martu se sugerisalo da je kovid-19 sličan gripu. Američki predsjednik Donald Tramp je, na primjer, rekao da nema razloga za brigu. Istovremeno, epidemilog Entoni Fauči je isticao da je kovid-19 deset puta smrtonosniji nego sezonski grip.

Sada: Stopa smrtnosti od koronavirusa ostaje donekle nejasna jer se vjeruje da ima mnogo slučajeva koji nisu potvrđeni. Neki naučnici u Americi kažu da premine svaki od 200 pacijenata, a kod gripa premine jedan od 1.000. Ali kod kovida smrtnost dramatično raste u starijoj populaciji.

Virus neće nestati sam od sebe

Nekad: Dok su epidemiolozi i lekari u februaru i martu upozoravali da smo na početku pandemije, predsjednik SAD Donald Tramp je ponavljao da će koronavirus nestati.

Sada: Amerika je prva u svetu po broju smrtnih slučajeva, a Tramp je promijenio priču. "Vjerovatno će biti još gore, prije nego što postane bolje", naveo je apelujući na ljude da nose maske.

Ljudi šire virus nesvjesno

Nekad: I januaru, kada je bilo 300 poznatih slučajeva u Kini i samo jedan u SAD, zdravstveni zvaničnici su postajali svesni globalne pretnje i toga da se virus lako prenosi. Entoni Fauči je rekao: Vrijeme će pokazati kako.

Sada: Zna se da veliku ulogu u prenosu virusa imaju osobe prije nego što osjete simptome, kao i asimptomatski pacijenti. Žarišta mogu biti stvorena od strane ljudi koji imaju veoma blage simptome.

Vakcina je skoro sigurna

Nekad: Od početka krize vladao je oprezni optimizam kada je riječ o vakcini. Vjerovalo se da će ona biti razvijena, ali su stručnjaci upozoravali da su za to potrebne godine i da ne postoji garancija da će se to zaista i dogoditi.

Sada: Američka vlada je uložila ogromna sredstva u razvoj vakcine, a i nekoliko istraživačkih timova u svetu je pojačalo napore. Desetine kandidata za vakcinu su u različitim fazama testiranja. Optimizam je skoro porastao kada su timovi iz Kine, SAD i Velike Britanije objavili da su njihova testiranja bila uspešna i da je izazvan imuni odgovor kod dobrovoljaca. Potrebno je da te vakcine prođu kroz još obimnija testiranja, nakon čega slijedi proizvodnja u velikim količinama.