SLANJE LJEKARA U INOSTRANSTVO

Kuba nadmašila sebe u medicinskoj diplomatiji

Dok je virus opteretio zdravstvene sisteme širom svijeta, komunističko karpisko ostrvo se hvalilo rijetkim resursom: viškom ljekara obučenih da se u inostranstvu bore protiv zaraznih bolesti

6395 pregleda 26 reakcija 0 komentar(a)
Kubanski ljekari u Havani uoči polaska za Kuvaj 4. juna, Foto: Reuters
Kubanski ljekari u Havani uoči polaska za Kuvaj 4. juna, Foto: Reuters

Na početku izbijanja epidemije koronavirusa u Togu, ova mala zapadnoafrička država je dočekala tim od 12 zdravstvenih kubanskih zdravstvenih radnika da brinu o oboljelim od virusa, unaprijede njihove laboratorije i pomognu u uspostavljanju bolničkih protokola.

Dok je virus opteretio zdravstvene sisteme širom svijeta, komunističko karpisko ostrvo se hvalilo rijetkim resursom: viškom ljekara obučenih da se u inostranstvu bore protiv zaraznih bolesti.

I Kuba je bila spremna da ih pošalje širom svijeta u države koje su tražile pomoć.

„Dok su naučni i medicinski krugovi tapkali u mraku, kubanska medicina zahvaljujući ranijim iskustvima dala je adekvatne odgovore“, kazao je za Rojters šef odsjeka za saradnju ministarstva inostranih poslova države Togo Čarls Azilan.

Skoro 40 država širom pet kontinenata primilo je kubanske ljekare tokom pandemije, dok je ova ostrvska država - gdje živi svega 11 miliona stanovnika - još jednom nadmašila samu sebe u medicinskoj diplomatiji.

Od ljevičarske revolucije 1959, Kuba je slala svoju „armiju bijelih mantila“ na lokacije pogođene prirodnim katastrofama ili i žarišta epidemije širom svijeta u ime solidarnosti.

U posljednjih deset godina oni su se borili protiv kolere na Haitiju i ebole u zapadnoj Africi, podsjeća Rojters.

Britanska agencija navodi da misija tih brigada nije isključivo altruistična. Kuba je proteklih decenija redovno izvozila ljekare u zamjenu za novac ili robu, usljed čega su oni postali glavni izvor gotovine.

Mada je Kuba tokom pandemije svoje ljekarske timove u pojedine države poslala besplatno, bilo je i onih koji su plaćali što je značajno pomoglo posrnuloj kubanskoj ekonomiji pogođenoj i kolapsom turizma zbog koronavirusa.

Vlada Toga, poput mnogih drugih u prošlosti, pohvalila je medicinske brigade kao primjer saradnje, nazivajući to „prekretnicom“ u odnosima dvije zemlje.

Čak i bogatije zapadne države poput Andore i Italije primile su kubanske ljekare kako bi im pomogli u borbi protiv pandemije, kao i države koje nijesu politički povezane sa Kubom, poput Perua.

Uspjeh medicinara nervirao je administraciju predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je zadnjih godina krenuo u do sada nezabilježenu kampanju protiv kubaksih medicinskih misija, tvrdeći da oni rade u nehumanim uslovima. Havana odbacuje ovakve napade tvrdeći da su ideološki motivisani.

Kubanski eksperti kažu da mada su neke američke kritike legitimne, njihov krajnji cilj je da uguše ekonomiju ostrva kako bi izdejstvovali promjenu i uoči novembarskih izbora i pridobili glasove birača na Floridi koji se protive Kastru.

Međutim Vašington je „skoro potpuno usamljen“ u svojoj politici prema Kubi, kazao je za Rojters Pol Hare bivši britanski ambasador u Havani koji sada predaje na Univerzitetu u Bostonu.

On je takođe dodao da strategija „Amerika na prvom mjestu“ ne izgleda lijepo ukoliko se uporedi sa kubanskom medicinskom diplomatijom.

Nekoliko karipskih država se, na primjer, u aprilu požalilo da američka carina blokira pošiljke medicinskih zaliha dok region dočekuje stotine kubanskih ljekara.

Trampova administracija kritikuje Havanu zbog toga što tamošnje vlasti zadrže oko 75 odsto ili čak i više od onoga što zemlje domaćini plaćaju za njihove ljekare - poredeći brigade sa trgovinom ljudima.

Kubanska vlada sa druge strane tvrdi da je to u ravni poreza koji ide na finansiranje jedinstvenog zdravstvenog sistema.

Agencija Hjuman rajts voč takođe kritikuje Havanu zbog, kako tvrdi represivnih uslova za rad, uključujući i činjenicu da je kubanskim ljekarima zabranjeno da se vrate u zemlju na osam godina ukoliko prebjegnu.

Konzervativne vlade u Brazilu, Boliviji i Ekvadoru su okončale angažmane sa Kubom zadnjih godina iznijevši tvrdnje da su ljekari uplitali u unutrašnju politiku, što Havana negira.

Portparol američkog Stejt departmenta kazao je za Rojters da pozdravlja poteze tih država kao i onih, poput Barbadosa, koje žele da kubanski ljekari direktno primaju novac i da imaju zagarantovana prava dok borave na teritoriji njihove zemlje.

Kubanski ljekari kazali su za Rojters da mada bi voljeli da imaju bolje uslove rada, odlasci u misije im omogućavaju da zarade znatno više od mjesečne plate kod kuće koja iznosi između 70 i 100 dolara.

Vraćanje kubanskih ljekara u domovinu, posebno onih koji su u inostranstvu radili u udaljenim siromašnim regionima koji imaju problema da privuku lokalne medicinske radnike, ima svoju cijenu.

Brazil, koji je teško pogođen pandemijom koronavirusa, ponovo je angažovao 1.012 kubanskih ljekara koji su odlučili da ostanu u toj zemlji, omogućivši im da rade u opštoj praksi dvije godine.

Međutim, svega njih četvoro je ponovo angažovano u Braziliji, gdje ih je bilo 70.

Tanja Ribeiro, medicinska sestra u siromašnoj četvrti prijestonice, kazala je da će im kubanski ljekari itekako nedostajati.

„Bili su pristupačni i harizmatični. Pacijenti su ih voljeli“, kazala je ona.

Karlos Dorado, direktor bolnice u sjevernom bolivijskom gradu Guajaramerin, kazao je da njima najviše nedostaje kubanski ljekar koji je bio jedini specijalista za pružanje intenzivne njege.

„Sada nemamo nikoga, a to je ono što vam je najpotrebnije kod kovida“, kazao je on.

Preko 30.000 kubanskih ljekara raspoređeno širom svijeta

Uz finansijsku pomoć bivšeg saveznika Sovjetskog Saveza, Kuba je za vrijeme vladavine Fidela Kastra izgradila zdravstveni sistem na kojem bi mogli da joj u razvijenom svijetu.

Dio napretka je izgubljen nakon propasti SSSR-a, mnoge bolnice su oronule, ljekova nema dovoljno a Kubanci se žele da je opao kvalitet medicinske obuke.

Ipak, Kuba ima jedan od najvećih procenata ljekara po glavi stanovnika na svijetu, a čak i prije izbijanja pandemije oko 28.000 kubanskih doktora bilo je raspoređeno u svijetu. Od izbijanja pandemije Kuba je u svijet poslala još 4000 ljekara, navodi Rojters.

Vlasti u državama u koje su stigli kubanski medicinski timovi saopštile su da su od njih naučili kako da izoluju slučajeve, tragaju za kontaktima i o metodama liječenja zaraženih.

Kuba je do sada prijavila 4.684 slučaja oboljelih od kovida-19 i 108 žrtava.

Mnogi ljekari koji se nalaze na prvim linijama fronta u borbi protiv koronavirusa u južnim djelovima svijeta diplomirali su na Kubanskoj međunarodnoj školi medicine u Havani, gdje je studiralo oko 30.000 stranaca.