KORONAVIRUS

U bolnicama sve više mladih ljudi

Svjetska zdravstvena organizacija zabrinuta zbog porasta broja hospitalizacija teško oboljelih od kovida-19 u nekoliko država među kojima je i Crna Gora i upozorava na predstojeću sezonu gripa

8638 pregleda 1 komentar(a)
Među oboljelima od kovida-19 koji razviju tešku kliničku sliku sve je više mladih ljudi, Foto: Beta/AP
Među oboljelima od kovida-19 koji razviju tešku kliničku sliku sve je više mladih ljudi, Foto: Beta/AP

Prosječna starosna dob osoba zaraženih kovidom-19 „pada“, a povećava se broj hospitalizacija osoba između 15 i 49 godina, saopšteno je juče iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare SZO je upozorila da se kovid-19 širi zabrinjavajućom brzinom u nekim djelovima sjeverne hemisfere, par mjeseci uoči početka zimske sezone gripa.

„Bilježimo zabrinjavajuće trendove u nekim zemljama“, kazala je Marija Fon Kerkov, tehnička šefica SZO za kovid-19. „Bilježimo rast broja hospitalizacija, na odjeljenjima intenzivne njege, naročito u Španiji, Francuskoj, Crnoj Gori, Ukrajini i nekim državama u SAD. To je zabrinjavajuće jer još nije stigla sezona gripa”. Fon Kerkov je takođe kazala da u nekoliko država raste broj hospitalizovanih osoba između 15 i 43 godine.

Doktor Majk Rajan, eskpert za vanredne situacije u SZO, savjetovao je osobe koje pripadaju rizičnim grupama kada je u pitanju kovid-19 da se vakcinišu protiv gripa. Rajan je takođe kazao da je sezona gripa u južnoj hemisferi bila relativno slaba i da to „možda pruža nadu i za sjever“, ali da ne postoje garancije. „Virus i dalje uzima veliki broj života i mi još uvijek ne znamo sve posljedice“, kazao je on.

Ranije juče objavljeno je da neželjeni simptomi zbog kojih su Oksford univerzitet i njegov partner kompanija Astra Zeneka privremeno obustavili ispitivanje svoje eksperimentalne vakcine za koronavirus vjerovatno nijesu povezani sa samom vakcinom. Učesnicima ispitivanja su poslata dokumenta u kojima se navodi da su sprovedene bezbjednosne provjere nakon što su učesnici studije razvili neobjašnjive medicinske simptome neurološke prirode.

„Nakon nezavisne provjere, smatra se da je malo vjerovatno da su ova stanja povezana sa vakcinom ili da nema dovoljno dokaza koji bi jasno pokazali da su povezani sa vakcinom“, navodi se u dokumentima.

Dok se čeka da Oksford nastavi sa kliničkim testiranjem vakcine, u koju naučnici imaju najviše povjerenja, Rusija ubrzava planove da distribuira svoju vakcinu Sputnjik-V. Nadležne vlasti u Moskvi juče su saopštile da će dostaviti 100 miliona doze vakcine jednoj indijskoj farmaceutskoj kompaniji. Nakon ovog dogovora ukupni broj vakcina koje će Rusija poslati u inostranstvo dostigao je 200 miliona - od čega pola za Latinsku Ameriku a pola za Indiju. Moskva tvrdi da je primila zahtjeve za ukupno milijardu doza.

Treća faza kliničkog ispitivanja ruske vakcine, u kojoj učestvuje najmanje 40 000 ljudi, trenutno je u toku u Rusiji. Početni rezultati se očekuju u oktobru ili novembru.

Dok broj zaraženih raste širom svijeta i prema podacima Rojtersa bliži se cifri od 30 miliona, ljekari mijenjaju pristup kada je u pitanju liječenje teže oboljelih. U Francuskoj se broj oboljelih od kovida-19 na intenzivnoj njezi više nego udvostručio i dostigao cifru od 752 tokom prošlog mjeseca. U Marselju, epicentru drugog talasa, ljekari kažu da su njihove jedinice blizu zagušenja. Doktor Aleksandar Avenel iz državne bolnice na sjeveru Pariza rekao je da su tamošnji ljekari koji rade na intenzivnoj njezi naučili lakcije u ranoj fazi epidemije što je dovelo do promjene terapije. Avenel kaže da trenutno na odjeljenju intenzivne njege ima četvoro pacijenata, i da oni svi imaju smanjen nivo kiseonika u krvi, ali da niko nije intubiran. To ne bi bio slučaj prije šest mjeseci.

Avenel i njegove kolege odlažu mehaničku ventilaciju i smanjuju doze terapije kortikosteroidima.

„Vremenom smo naučili da ne moramo da intubiramo sve vrijeme, i sada se trudimo da to odložimo“, kazao je Avenel za Rojters. „Bila su nam potrebna iskustva iz prvog talasa u martu i aprilu da bismo shvatili da ljudi mogu da se izbore i da treba da odložimo intubaciju“.

Respiratori su od ključne važnosti i pomogli su u spasavanju života, međutim ljekari naglašavaju rizike upotrebe invazivnih, mehaničkih respiratora prerano ili prečesto.

Avenel kaže da u njihovoj bolnici na odjeljenju za intenzivnu njegu ima 18 kreveta. Šest je opredijeljeno za kovid pacijente, a četiri su već zauzeta. Na vrhuncu epidemije na proljeće od medicniskih radnika samo se jedan razbolio. Samo prošle nedjelje šest ih bilo pozitivno. Na pitanje o fizičkom i mentalnom zdravlju bolničkog osoblja dok broj hospitalizovanih pacijenata raste, Frančesko Santoli načelnik intenzivne njege gdje radi Avenel kaže: „Umorni smo i donekle obeshrabreni“.

U snažnom pokazatelju da je zdravstveni sistem u Francuskoj preopterećen, jedan od najvećih sindikata saopštio je juče da će veliki broj zaposlenih u privatnim laboratorijama koje rade testove na kovid danas stupiti u šrajk zbog uslova rada koje je jedan zaposleni uporedio sa radom u ratnoj zoni.

Planirani jednodnevni štrajk rizikuje da poremeti sistem testiranja na kovid-19 koji je u Francuskoj - kao i u mnogim drugim djelovima Evrope - već pred kolapsom.

„Uslovi za rad su kao u Staljingradu tokom Drugog svjetskog rata“, kazao je Paskal Bodu, laboratorijski tehničar iz predgrađa Pariza. „Pacijenti su agresivni, na ivici živaca. Žele rezultate odmah, ali mi imamo ograničene kapacitete. Pojedini ljudi se tuku dok čekaju u redu“, kazao je on za Rojters.

U međuvremenu, Donald Tramp, predsjednik najteže pogođene zemlje na svijetu u smislu broja oboljelih i umrlih, kazao je juče da će kovid-19 nestati i bez vakcine.

„To će se dogoditi zbog ‘mentaliteta krda’“, kazao je Tramp. „Gardijan” navodi da je ostalo nejasno da li je predsjednik SAD mislio na imunitet krda, jer je frazu ponovio nekoliko puta.

„Nestaće bez vakcine, Džordže“, kazao je on, obraćajući se novinaru ABC-a. „Vremenom će nestati. Nastaće mentalitet krda. Razviće se u krdu i to će se dogoditi“, kazao je Tramp.