Pandemija koronavirusa pogoršaće dugoročne fiskalne izglede Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u narednim decenijama, tako da bi javni dug 2050. mogao dostići 195 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavio je nezavisni institut CBO.
Javni dug bi do 2050. godine mogao biti dvostruko veći od BDP-a, ukoliko ne budu izmijenjeni zakoni o porezima i potrošnji, objavio je u dugoročnim prognozama za budžet institut u kojem rade bivši zvničnici centralne banke, ministarstva financija i Kongresa.
Time bi se približio nivoima koje sada bilježe Japan i Grčka, prenosi SEEbiz.
Izgledi su se znatno pogoršali u odnosu na prošlogodišnje, prema kojima je javni dug 2049. trebao dostići 144 odsto BDP-a.
Do kraja ove godine javni dug će dostići, prema CBO-u, 98 odsto BDP-a, dok je u prošloj godini iznosio 79 odsto. Još 2007. godine, netom prije izbijanja velike finansijske krize, bio u visini svega 35 odsto BDP-a.
Dug povećavaju viši budžetski manjkovi, povezani sa sporim oporavkom od pandemijske krize, višim troškovima kamata za njihovo finansiranje te s očekivanim rastom potrošnje na programe zdravstvenog osiguranja i socijalne sigurnosti, koje donosi starenje stanovništva.
Deficit bi, prema procjenama instituta, ove godine trebalo da dostigne 16 odsto BDP-a, što bi bio njegov najveći nivo od završetka Drugog svjetskog rata 1945. Iako će njegov udio narednih nekoliko godina padati, ponovo će početi naglo da raste prema 2028. godini.
Za 2050. u CBO-u predviđaju budžetski deficit od 12,6 odsto BDP-a budući da će rast prihoda uveliko zaostajati za rastom potrošnje, navodi se u izvještaju.
Dug će značajno rasti nakon 2030. jer će značajno porasti kamatne stope, objasnili su u CBO-u. Tako bi prema njihovoj pretpostavci prosječna realna kamatna stopa na referentne desetogodišnje državne obveznice trebalo da poraste s 0,9 odsto u 2030. na 2,5 odsto u 2050.
Direktor CBO-a, Philip Swagel, kazao je da je dugoročna fiskalna putanja neodrživa i ugrožava dugoročno povjerenje u dolar.
„Ne postoji prelomna tačka na kojoj fiskalna kriza postaje vjerovatna ili neizbježna, niti postoji prepoznatljiva tačka na kojoj troškovi kamata mjereni udjelom u BDP-u postaju neodrživi”, rekao je Swagel u saopštenju.
On je dodao da rast duga znači i veće rizike.
Bonus video:
