Čileanci ubjedljivom većinom glasali za promjenu ustava iz doba Pinočea

Čileanci su ubjedljivom većinom glasali za novi ustav koji će zamijeniti ustav iz vremena vojne diktature Augusta Pinočea, na referendumu organizovanom godinu dana poslije velikih protesta protiv društvene nejednakosti.

Konzervativna vlada dogovorila se sa opozicijom desnog centra da dozvoli održavanje referenduma poslije velikih uličnih protesta koji su izbili prije godinu dana zbog nezadovoljstva oko nejednakosti u penzijama, zdravstvu i obrazovanju u jednoj od najrazvijenijih zemalja Južne Amerike.

Izborna služba saopštila je sinoć da sa pristiglim podacima sa skoro svih glasačkih mjesta, oko 78 odsto od 7,4 miliona prebrojanih glasova bilo je za pravljenje novog ustava, dok je nešto ispod 22 odsto bilo protiv.

Oko 79 odsto glasača podržalo je da ustav izradi konvencija od 155 izabranih građana, a ne tijelo sastavljeno pola od izabranih građana i pola od članova Kongresa.

U obraćanju naciji predsjednik desnog centra Sebastijan Pinjera rekao je da priznaje pobjedu onih koji traže novi ustav ali je upozorio da je to tek početak dugog procesa.

"To je početak puta koji ćemo zajedno morati da pređemo, da se dogovorimo o novom ustavu za Čile", rekao je predsjednik koji je bio protiv novog ustava ali je potvrdio ranije juče da će vjerovatno glasači podržati opciju za promjenu.

Specijalna konvencija će početi da radi na ustavu koji treba da bude podnijet na glasanje sredinom 2022. godine.

Dok je predsjednik Pinjera govorio, hiljade ljudi slavilo je na centralnom trgu u glavnom gradu koji se koristi za slavlja i proteste.

Slična okupljanja održana su i u predgrađima Santjaga.

Sadašnji ustav zemlje izrađen je za vrijeme diktature generala Augusta Pinočea i poslat je na glasanje u vrijeme kada su političke partije bile zabranjene i kada je vladala jaka cenzura u zemlji.

Odobren je sa 66 odsto prema 33 odsto na referendumu 1980, ali kritičari kažu da su glasači tada glasali iz straha u vrijeme kada je režim hapsio, mučio i ubio hiljade osumnjičenih ljevičarskih protivnika poslije rušenja izabrane socijalističke vlade.