istraživanja osam agencija

Ankete predviđaju pobjedu Bajdena šest dana uoči izbora u SAD

Međutim, uočljivo je da četiri najnovija istraživanja, sprovedena nakon posljednje predsjedničke debate 22. oktobra, daju znatno manju prednost Bajdenu u odnosu na ona koja su vršena neposredno prije tog duela

5548 pregleda 9 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Predsjednički kandidat demokrata Džozef Bajden ušao je u posljednju nedjelju pred izbore u SAD sa većim šansama za pobjedu od aktuelnog predsjednika Donalda Trampa i prema podršci u anketama na nacionalnom nivou i prema situaciji u ključnim saveznim državama.

Prema istraživanjima relevantnih agencija, sprovedenim u prethodnih 11 dana, Bajden na nacionalnom nivou trenutno ima prednost koja varira od dva do 11 procentnih poena, prenosi portal "Real Clear Politics".

Uzimajući u obzir istraživanja osam agencija, portal uoči izbora 3. novembra navodi da projsečna prednost kandidata demokrata zaključno sa jučerašnjim danom iznosi 7,1 odsto, odnosno da Bajdena podržava 50,6 odsto birača, a republikanca Trampa 43,5 odsto.

Međutim, uočljivo je da četiri najnovija istraživanja, sprovedena nakon posljednje predsjedničke debate 22. oktobra, daju znatno manju prednost Bajdenu u odnosu na ona koja su vršena neposredno prije tog duela.

Najmanju prednost Bajdenu (77), bivšem potpredsjedniku SAD, daje američka agencija Rasmusen Riports, koja je u ponedjeljak čak objavila da Tramp (74) na nivou SAD ima jedan odsto prednosti nad kandidatom demokrata, 48 prema 47 odsto.

Međutim, ta agencija je već sjutradan objavila nove rezultate istraživanja, prema kojima Bajdena podržava 49 odsto birača, a Trampa 47 odsto. Prema toj projekciji, tri odsto birača podržava nekog drugog kandidata, dok je dva odsto i dalje neopredijeljeno.

Zbog specifičnog izbornog sistema SAD, od procenta glasova na nivou cijele države mnogo je važnije koliko će kandidati dobiti glasova u nekoliko ključnih država u kojima je rezultat neizvjestan.

Pobjednika izbora odlučiće "kolebljive države"

Pobjednika izbora ne odlučuje ukupan broj glasova na nivou cijele zemlje, nego broj takozvanih elektora koje kandidati dobijaju u svakoj od 50 saveznih država i u Distriktu Kolumbija. Pobjednik izbora je kandidat koji osvoji najmanje 270 od 538 elektora.

Pošto kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski, i Tramp i Bajden su pažnju usmjerili na manji broj ključnih država.

Upravo će te "kolebljive države" (swing states), nazvane tako zato što na jednim izborima glasaju za demokratu, a na drugim za republikanca, biti u centru pažnje u izbornoj noći, pošto je u ostalima pobjednik unaprijed poznat.

Iako nema potpune saglasnosti o tome koje sve države na ovogodišnjim izborima spadaju u "kolebljive", to se izvjesno može reći za Floridu, Sjevernu Karolinu, Mičigen, Viskonsin i Pensilvaniju, a neki u takve ubrajaju i Nevadu, Arizonu, Teksas, Minesotu, Ajovu, Ohajo i Džordžiju.

Portal "Real Clear Politics" trenutno predviđa da će Bajden izvjesno osvojiti 19 država koje nose 232 elektora, Tramp 20 država sa ukupno 125 elektora, a da "u igri" ostaje još 11 saveznih država u kojima se bira 181 elektor.

Među njima su Teksas (38 elektora), Florida (29), Pensilvanija (20), Ohajo (18), Džordžija (16), Sjeverna Karolina (15), Arizona (11), Viskonsin (10), Minesota (10), Nevada (6) i Ajova (6).

Tramp trenutno ima minimalnu prednost u Teksasu (2,6 odsto), Floridi (0,4 odsto), Ohaju (0,6 odsto) i Džordžiji (0,4 odsto), ali je Bajden u neuporedivo boljoj poziciji jer bi mu za osvajanje 270 elektora i ulazak u Bijelu kuću bile dovoljne pobjede u Pensilvaniji (vodi sa 3,8 odsto), Viskonsinu (5,5 odsto) i Minesoti (6,0 odsto).

Ako bi se trenutne prednosti kandidata u ključnim državama uzele kao konačne, Bajden bi imao 311 elektora, a Tramp 227.

Florida neophodna i Trampu i Bajdenu

Da bi imao šanse za pobjedu na izborima, Tramp svakako mora da zadrži Floridu, gdje je biračko tijelo tradicionalno podijeljeno gotovo ravnomjerno na demokrate i republikance, kao i Teksas.

Ali ni pobjeda u te dve države sa velikim brojem elektora Trampu ne bi mu bila dovoljna za ostanak u Bijeloj kući.

Trampu je Florida neophodna za pobjedu, ali je ona važna i Bajdenu, izjavio je potpredsjednik i direktor američke agencije za istraživanje javnog mnenja "Kvinipijak juniverziti pol" Dag Švarc.

"Ako Bajden uzme Floridu, može se reći da je pobijedio na izborima. Tramp je 2016. pobijedio na Floridi sa jednim procentom razlike i sada mu je neophodno da je zadrži", kazao je Švarc u okviru onlajn programa Centara Stejt departmenta za inostrane medije (Foreign Press Centers, FPC), posvećenog američkim izborima.

Švarc je rekao da Tramp mora da zadrži sve savezne države koje je osvojio 2016. godine ako želi pobjedu na izborima.

"To su Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin, Florida, Sjeverna Karolina i Arizona. S druge strane, Bajden mora da osvoji neke od tih država. Ljudi misle da je osvajanje tradicionalno demokratskih država kao što su Pensilvanija, Mičigen i Viskonsin možda najlakši put za Bajdena do pobjede", naveo je Švarc.

Američki profesor političkih nauka Mark Rozel rekao je u okviru programa FPC da je možda ključno pitanje predstojećih izbora da li Tramp može da zadrži države gornjeg Srednjeg Zapada u kojima je 2016. godine tijesno pobijedio.

"On je obećao obnovu proizvodnog sektora naše ekonomije, da će vratiti mnoge od tih industrija koje su nestale u mnogima od tih zajednica i ostavile ekonomsku pustoš. On nije bio uspješan u tome. Pitanje je može li da očuva podršku iako nije bio u stanju da to ispuni", naveo je Rozel, dekan Šar škole za politiku i vladu pri Univerzitetu Džordž Mejson.

Londonski Ekonomist daje prednost Bajdenu

U poređenju sa portalom "Real Clear Politics", londonski Ekonomist daje još veće šanse Bajdenu i trenutno predviđa da kandidat demokrata ima 95 odsto šanse da postane predsjednik, odnosno da dobije većinu elektora, a preko 99 odsto šanse da dobije više glasova od Trampa.

Ekonomist predviđa da će Bajden osvojiti 54,5 odsto, a Tramp 45,5 odsto glasova na nivou cijele države.

Prema modelu koji je britanski nedeljnik razvio, Bajden će osvojiti između 253 i 421 elektora, a Tramp između 117 i 285.

Najnovija, jučerašnja projekcija Ekonomista daje Bajdenu 352 a Trampu 186 elektora.

Prema tom modelu, Bajden je u prethodnih mjesec dana blago povećao prednost. Najmanju prednost u odnosu na Trampa, Bajden je imao 24. septembra, 330 prema 208 elektora.

Američki portal "FiveThirtyEight" Bajdenu daje 88 odsto šanse za pobjedu na izborima i predviđa da on može da računa na 53,3 odsto glasova, a Tramp na 45,4 odsto, dok bi kandidat demokrata osvojio 344 elektora a aktuelni šef države 194.

Sajt nazvan po ukupnom broju elektora navodi da Tramp ima svega četiri odsto šanse da osvoji više glasova od Bajdena u cijeloj zemlji, a kandidatu demokrata daje 30 odsto šanse za ubjedljivu pobjedu na izborima.

Vjerovatnoća da Bajden, kao i Klinton, osvoji više glasova a izgubi izbore

Vjerovatnoća da će Bajden osvojiti više glasova od Trampa, a izgubiti izbore, iznosi devet odsto, dok je kod Trampa manja od jedan odsto.

Prije četiri godine, Tramp je na izborima pobijedio kandidatkinju demokrata Hilari Klinton, iako je ona bila apsolutni favorit.

Portal "FiveThirtyEight" davao je sedam dana prije glasanja 75 odsto šanse Klinton za pobjedu na izborima, koliko i kladionice.

Ipak, ankete su Hilari Klinton davale od dva do četiri odsto prednosti u odnosu na Trampa, manje nego danas Bajdenu. S druge strane, ona i jeste osvojila 2,1 odsto glasova više od Trampa, ali nije dobila dovoljnu podršku elektora.

Direktor "Kvinipijak juniverziti pola" Dag Švarc navodi da postoji nekoliko razloga što su ankete 2016. godine omanule u prognozi ishoda izbora u nekoliko ključnih saveznih država.

"Glavni razlog je što su birači koji su do kraja bili neodlučni podržali Trampa. Drugi razlog je što su neki istraživači potcijenili kategoriju bijelih birača bez fakultetske diplome. To je značajno jer su ti birači podržali Trampa, a nisu bili dovoljno zastupljeni u nekim istraživanjima u važnim državama kao što su Viskonsin, Mičigen i Pensilvanija, u kojima je Tramp pobedio veoma malom razlikom", rekao je Švarc u okviru programa FPC "Virtuelna novinarska tura".

Prema kladionicama, ishod predstojećih izbora trenutno je najneizvjesniji u saveznim državama Florida i Sjeverna Karolina. Neizvjesnost je nešto manja, ali i dalje velika u Arizoni i Pensilvaniji, gdje je Bajden u relativnoj prednosti, i u Ajovi, Džordžiji i Ohaju, gde je Tramp blagi favorit.

Pobjednik se, ako je suditi po kvotama, ne može sa apsolutnom sigurnošću predvidjeti ni u Nevadi, Minesoti, Viskonsinu, Mičigenu i Nju Hempširu, gdje se očekuje pobjeda Bajdena, kao ni u Teksasu, gdje je favorit Tramp.

Kvote ukazuju da u ostalih 37 država i Distriktu Kolumbija nema neizvjesnosti i da se unaprijed zna kome će pripasti njihovi elektori.

Trampova pobjeda, prema tome, ne bi smjela da bude dovedena u pitanje u saveznim državama Aljaska, Montana, Ajdaho, Vajoming, Juta, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Nebraska, Kanzas, Oklahoma, Misuri, Arkanzas, Luizijana, Misisipi, Alabama, Tenesi, Kentaki, Indijana, Južna Karolina i Zapadna Virdžinija.

Bajden, ako je vjerovati bukmejkerima, sa sigurnošću može da računa na pobjedu u saveznim državama Havaji, Vašington, Oregon, Kalifornija, Kolorado, Nju Meksiko, Ilinois, Virdžinija, Merilend, Delaver, Nju Džersi, Njujork, Konektikat, Roud Ajlend, Masačusets, Vermont i Mejn, kao i u Distriktu Kolumbija.

Predsjednički izbori su zakazani za 3. novembar, ali je zbog pandemije koronavirusa veliki broj Amerikanaca iskoristio mogućnost glasanja unaprijed. Do danas je glasalo više od 69 miliona ljudi, što čini oko 50 odsto izašlih na izbore 2016. godine.

Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trampa ili Bajdena, već biraju 538 elektora koji se sastaju u decembru (elektorski koledž) da formalno izaberu predsjednika.

U svakoj državi bira se onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, dok Distrikt Kolumbija daje tri člana elektorskog koledža.

Ako ni Tramp ni Bajden ne osvoje 270 od 538 elektora, predsjednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine. Takva situacija moguća je jedino ako bi i Tramp i Bajden imali po 269 elektora, što je teoretski moguće, ali gotovo nezamislivo.