Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden je u prvom obraćanju nakon proglašenja pobjede obećao da će odmah početi da radi na prevazilaženju podjela u američkom društvu, vratiti osjećaj normalnosti u Bijelu kuću poslije mandata u kojem je republikanac Donald Tramp hvalio autoritarne strane lidere, prezreo dugogodišnje globalne saveze, odbio da se ogradi od rasista i na kraju doveo u sumnju legitimitet američkog izbornog sistema.
Brojni svjetski lideri su, ignorišući Trampovo odbijanje da prizna poraz, pozdravili Bajdenovu pobjedu koju vide kao signal da će SAD ponovo preuzeti ulogu globalnog lidera.
Evropa je, kako piše portal „Politiko“, najviše slavila, a taj kontinet će nakon četiri godine upornih sporenja, kritika i otvorenog neprijateljstva u Bijeloj kući imati saveznika. Uoči izbora mnogi su strahovali da bi još jedan Trampov mandat mogao izazvati kolaps transatlantskog odnosa, na koji se od Drugog svjetskog rata oslanjaju evropski prosperitet i stabilnost.
Evropski saveznici koji su se redovno sporili sa Trampom oko potrošnje na odbranu i trgovine i njegove spoljnopolitičke agende su među prvima čestitali demokratskom kandidatu. Francuski predsjednik Emanuel Makron - čiji je u početku bliski odnos sa Trampom veoma brzo postao napet, pozvao je na zajedničku saradnju u prevazilaženje izazova, dok je njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala na novi početak.
Pojedini lideri koji su smatrani Trampovim saveznicima takođe su uputili čestitke novoizabranom predsjedniku. Britanski predsjednik Boris Džonson, kojeg je Bajden u jednom navratu nazvao Trampovim „fizičkim i emotivnim klonom“, a čija će vlada morati da o novom trgovinskom sporazumu pregovara sa administracijom novog predsjednika, uputio je čestitke preko Tvitera i naveo klimatske promjene, trgovinu i bezbjednost kao ključne prioritete.
Poljski predsjednik Andžej Duda, koji je na meti kritika zbog novih političkih ograničena za koje se smatra da guraju državu u autokratiju, kazao je da je odlučan da „zadrži kvalitetne odnose na visokom nivou“. Trampova administracija je potpisala sporazume za premještanje hiljada američkih vojnika u Poljsku nakon što je najavila povlačenje tih snaga iz Njemačke, u odluci koju bi Bajden mogao preinačiti.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel pozdravio je priliku sa „snažno transatlantsko partnerstvo sa Bajdenom“, navodeći multilateralizam, klimatske promjene i trgovinu kao ključne prioritete.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg takođe je pozdravio izbor Bajdena kao „snažnog pristalice NATO-a i transatlantskog odnosa“. U Vašingtonu, Rojtersov novinar je fotografisao Bajdenovog pristalicu kako obmotan NATO zastavom slavi ispred Bijele kuće.
Previše optimistična očekivanja Evrope
Nakon traumatičnog i nepredvidivog Trampovog mandata, mnogi evropski zvaničnici sada vjerovatno vide zlatnu priliku ne samo da poprave transatlantske odnose, već i da ih obnove i redefinušu za naredne godine. Međutim, u svijetu koji pokušava da izađe na kraj sa pandemijom, potencijalnom ekološkom katastrofom i širenjem autoritarizma takva očekivanja su možda previše optimistična, navodi portal „Politiko“ i dodaje da Bajden neće biti lak partner.
Neovisno od njegovih simpatija prema Evropi, Bajden će kao i Barak Obama, jasno tražiti od Evropljana da manje pričaju, a više rade, ukoliko žele ravnopravno partnerstvo sa SAD i kako bi izbjegli povratak trampizma za četiri godine.
U oblasti odbrane dva procenta BDP-a, koliko se od država očekuje da izdvajaju iz budžeta, će ostati i Bajdenov zahtjev - mada će on vjerovatnije umjerenije podsjećati Evropljane da mnoge države (najviše Njemačka) ne izdvajaju dovoljno.
Očekuje se i da Bajden jasno stavi do znanja da u trenutku kada SAD usmjeravaju pažnju na Kinu, Evropa treba da predvodi napore za suprotstavljanje širenja uticaja Kine i Rusije na tom kontinentu. Mada je Bajden glasno naglašavao neophodnost suprotstavljanja ruskoj agresiji, on Kinu takođe smatra dugoročnom prijetnjom.
Uporkos tome što se Evropska komisija pridružila Vašingtonu proglasivši Kinu „sistemskim rivalom“, taj stav ne dijeli svaka evropska prijestonica. Najveća prepreka je Njemačka, država da najsnažnijim vezama sa Kinom. „Politiko“ piše da će Bajden tražiti od Berlina i drugih uzdržanih prijestonica da se pridruže koaliciji demokratija na čelu sa SAD kako bi zaustavili rast uticaja Kine. Veliko pitanje je hoće li Evropljani poslušati SAD i između ostalog isključiti Huavej iz postavljanja 5G mreže.
Kada je u pitanju trgovina, pregovori sa Bajdenovom adminstracijom će vjerovatno biti prijatniji, ali to ne znači da će biti laki naročito ako se ima u vidu da je američki trgovinski deficit sa Evropom porastao na preko 170 milijardi dolara. „Politiko“ navodi da bi Bajden međutim mogao otvoriti vrata za sporazum o slobodnoj trgovini. Posljednji pokušaji u tom pravcu, za vrijeme Obamine administracije, zamrli su zbog nesuglasica sa obje strane Atlantika. Evropski lideri su, međutim, spremni da ponovo pokušaju, naročito u trenutku kada njihove ekonomije posrću zbog pandemije.
Ukoliko postoji jedna oblast u kojoj je zagrantovan napredak u odnosima Evrope i SAD, onda su to klimatske promjene. „Vašington post“ je juče objavio da Bajden planira da odmah po ulasku u Bijelu kuću potpiše niz dekreta među kojima je ponovno priključivanje SAD Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama kao i poništavanje Trampove odluke o povlačenju iz Svjetske zdravstvene organizacije i zabrane ulaska u SAD stanovnicima nekoliko većinski muslimanskih država.
Povratak SAD u Pariski sporazum bi za Evropu bio značajan korak dobre volje, a Bajden je tokom kampanje naglasio i da smatra da SAD treba da smanje oslanjanje na naftu i gas tokom dugoročnog perioda.
Turska može najviše da izgubi
Turska je juče prilično uzdržano reagovala na Bajdenovu pobjedu, a potpredsjednik Fuat Oktaj je kazao da to neće promijeniti odnose između starih saveznika, mada se većina analitičara ne slaže sa tom tvrdnjom.
Rojters piše da bi Turska mogla izgubiti više nego bilo koja druga zemlja, pošto se očekuje da će Bajden pooštriti stav SAD prema stranim vojnim intervencijama predsjednika Tajipa Erdogana i prema njegovoj bliskoj saradnji sa Rusijom. Još jedan krupan kamen spoticanja između dvije zemlje je i odbijanje Vašiongtona da izruči muslimanskog sveštenika Fetulaha Gilena, kojeg ankara optužuje za organizovanje propalog puča 2016.
Sporna tema između saveznika jeste i turska kupovina ruskog sistema raketne odbrane, zbog čega se Ankara suočava sa američkim sankcijama. Do sada je Trampova administracija izbjegavala da uvede sankcije, a Oktaj je juče kazao da se nada da će se i Bajdenova administracija uzdržavati od jednostranih koraka. On je takođe kazao da će Ankara tražiti od buduće administracije da prekine podršku kurdskim grupama u Siriji i da izruči Gilena.
Rusi se nadaju predvidivijoj politici
Iz Rusije ni juče nije zvanično komentarisana pobjeda demokratskog kandidata, a uoči izbora predsjednik Vladimir Putin, mada odbacujući Bajdenovu antirusku retoriku, pozdravio je komentare o kontroli nuklearnog naoružanja. Putin je takođe stao u odbranu Bajdenovog sina Hantera pred Trampovim optužbama za poslovne malverzacije.
BBC piše da Bajden i Putin ni najmanje nijesu idealan spoj na geopolitičkoj sceni, i da bi se Kremlj mogao suočiti sa snažnijim pritiskom i dodatnim sankcijama Vašingtona. Moguće je da će i SAD sa demokratom u Bijeloj kući pokušati da se osvete za navodno rusko uplitanje u izbore 2016.
Ruski komentatori ipak, kako prenosi BBC, smatraju da će Bajdenova administracija makar biti predvidljivija od Trampovog tima i da će sa njom biti lakše postići dogovor oko ključnog sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja, Novi start, koji ističe sljedećeg februara.
Odluke o Jerusalimu i ambasadi ostaju?
Palestinski predsjednik Mahmud Abas juče je čestitao Bajdenu u saopštenju koje je nagovijestilo da bi mogao prekinuti trogodišnji bojkot Bijele kuće, Abas je prekinuo sve političke kontakte sa Trampovom administracijom nakon što je američki lider 2017. godine odlučio da prizna Jerusalim kao prijestonicu Izraela i tamo premjesti ambasadu.
„Radujem se saradnji sa novoizabranim predsjednikom i njegovom administracijom u cilju jačanja palestinsko-američkih odnosa za ostvarivanje slobode, nezavisnosti, pravde i dostojanstva našeg naroda“, naveo je Abas.
Abasov bojkot je bio popularan među Palestincima koji su juče slavili Trampov poraz.
Bajden je u više navrata kazao da će obnoviti finansiranje Zapadne obale i Gaze, koje je Tramp prekinuo, uključujući i pomoć preko US AID-a i UN agencija. Rojters podsjeća da se on u prošlosti protivio izgradnji izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i izrazio je podršku dvodržavnom rješenju konflikta.
Međutim, britanska agencija navodi da je malo vjerovatno da će on preinačiti odluku o Jerusalimu i ambasadi, a Bajden je takođe i pozdravio poboljšanje odnosa Izraela sa arapskim susjedima, iako su Palestinci osudili te poteze.
Politički analitičar iz Gaze Hani Habib je kazao da će Bajden podsticati Abasa da obnovi pregovore sa Izraelom, ali da se tom temom neće baviti u skorije vrijeme.
„Kada je u pitanju spoljna politika, Bajden ima mnogo važnije i hitnije teme od izraelsko-palestinskog konflikta, poput Irana, NATO-a i saveza sa Evropom“.
Izraelski predsjednik Benjamin Netanjahu, strani lider koji je vjerovatno imao najviše koristi od Trampovog mandata, juče je uputio čestitku Džou Bajdenu rekavši da su oni „prijatelji 40 godina“ i da zna da je on „veliki prijatelj Izraela“. „Radujem se radu sa vama u cilju daljeg jačanja specijalnog saveza SAD i Izraela“, objavio je Netanjahu na svom Tviter nalogu, na kojem mu je i dalje profilna fotografija sa predsjednikom Trampom.
U narednom tvitu Netanjahu se zahvalio Trampu: „Hvala Donaldu Trampu na prijateljstvu koje je pokazao prema državi Izrael i meni lično, zbog priznavanja Jerusalim i Golana, zbog suprotstavljanja Iranu, zbog istorijskih mirovnih sporazuma i zbog toga što je američko-izraelski savez doveo do neviđenih visina“.
Trampov uspjeh na Bliskom istoku
Neovisno što neko misli o Trampovoj spoljnoj politici, nesporno je da je on postigao napredak na Bliskom istoku u popuštanju tenzija između Izraela i pojedinih njegovih susjeda, piše „Politiko“.
To bi moglo otežati Bajdenu da preinači Trampovu odluku o napuštanju nuklearnog sporazuma sa Iranom, naročito ako bi to dovelo u pitanje nedavni napredak u odnosima. Još jedna prepreka je i skorije ponašanje Irana, gdje se rukovodstvo vratilo obogaćivanju uranijumu mimo dozvoljenih granica i postalo ratobornije prema susjedima.
Mada se EU, koja dogovor sa Iranom smatra jednim od svojih najvećih diplomatskih dostignuća, čvrsto drži sporazuma i prediviđa povratak SAD tokom Bajdenovog mandata, to je nešto što će Amerika, pa čak i demokrate, teško prihvatiti. Evropa, kako navodi „Politiko“ vjerovatno može da računa na smanjenje prijetnji američkim sankcijama kompanijama i pojedincima koji posluju sa Iranom.
Bajden se, prema pisanju „Forin polisija“, nalazi u nezavidnoj poziciji, jer ukoliko republikanci zadrže kontrolu u Senatu, on neće moći da progura ozbiljne domaće zakone. Umjesto toga, mogao bi se fokusirati na spoljnu politiku koja ga je u velikoj mjeri zanimala tokom najvećeg dijela njegove političke karijere. Ipak, i u toj oblasti on će morati da se bori sa republikanskim Senatom prilikom imenovanja savjeta za nacionalnu bezbjednost po sopstvenom izboru.
„Forin polisi“ ističe da tu postoji još jedan problem jer većinu Amerikanaca ne zanima spoljna politika, a fokusiranje na inostranu arenu bi moglo rezultirati optužbama da zanemaruje domaći front. Čak i ukoliko Bajden postigne krupne spoljnopolitičke pobjede, to se neće značajnije odraziti na njegovu ni na popularnost demokrata. Za veliku i ambicioznu spoljnu politiku potrebna je snažna država i ujedinjen narod, piše „Forin polisi“ i dodaje da će to biti veoma teško naročito u eri kada SAD više nijesu ni neprikosnovena ni jedinstvena sila.
Pošto mu je propao „plan A“, Orban čestitao Bajdenu
Mađarski predsjednik Viktor Orban čestitao je juče Džou Bajdenu na izbornoj pobjedi, koja bi mogla zakomplikovati odnose sa Vašingtonom nakon što je ovaj nacionalistički lider u jednom navratu optužio američke demokrate za „moralni imperijalizam“.
Orban, na vlasti od 2010. koji je u septembru kazao da je pobjeda Donalda Trampa njegov „plan A“ i da on nema plan za Bajdena u Bijeloj kući, sukobio se sa administracijom Baraka Obame u kojoj je Bajden bio potpredsjednik zbog onoga što su Orbanovi kritičari nazivali erozijom demokratskih vrijednosti u njegovoj vladi.
„Dozvolite da vam čestitam na uspješnoj predsjedničkoj kampanji. Želim vam dobro zdravlje i nastavak uspjeha u obavljanju važih izuzetno odgovornih dužnosti“, napisao je Orban u pismu Bajdenu.
Bajden često optužuje Trampa da podržava autoritarne lidere širom svijeta, uključujući i Mađarsku.
„Vidite šta se dogodilo svuda od Bjelorusije do Poljske i Mađarske, uspon totalitarnih režima u svijetu... ovaj predsjednik je prigrlio sve svjetske nasilnike“, kazao je Bajden tokom izborne kampanje.
Čestitke iz regiona, Janša tvrdi da je Tramp pokraden
Nakon što je prethodno kazao da ne želi da bude „među prvih 50 bjelosvjetskih lidera koji se guraju da čestitaju”, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je juče „iskrene čestitke“ Džou Bajdenu na izboru za šefa države SAD.
„Želim vam mudrosti i odlučnosti da se suočite sa postojećim izazovima na dobrobit Amerike i svijeta. Nadam se nastavku dobre saradnje sa Vama kakvu smo imali i sa Donaldom Trampom, na čemu smo mu veoma zahvalni“, napisao je Vučić na svom Tviter nalogu.
Na vijest o Bajdenovoj pobjedi Vučić je u subotu rekao da bi za Srbiju bilo bolje da je pobijedio Tramp.
Iz tročlanog predsjedništva BiH Bajednu su otišle dvije čestitke, od predsjedavajućeg Šefika Džaferovića i hrvatskog člana Željka Komšića, dok se srpski član državnog vrha Milorad Dodik ni juče nije oglašavao. Komšić i Džaferović u odvojenim čestitkama izrazili su nadu da će Bajdenova pobjeda biti novi podsticaj napretku BiH na putu ka članstvu u EU i NATO.
Dodik je ranije pozvao Srbe koji žive u SAD da glasaju za Donalda Trampa nazivajući Bajdena „srbomrscem”.
Po proglašenju izborne pobjede, Bajdenu su čestitke uputili hrvatski predsjednik Zoran Milanović uz uvjerenje da će to „značiti obnovu transatlantskog partnerstva, a Hrvatskoj u Bijelu kuću dovesti saveznika i prijatelja”.
Bajdenu su čestitali i predsednici Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, Albanije Iljir Meta, kao i predsjednik Slovenije Borut Pahor.
Slovenački premijer Janez Janša ostaće upamćen kao jedini lider koji je požurio i čestitao pogrešnom kandidatu, Donaldu Trampu, prije nego što je izborni ishod bio izvjestan. Nakon greške, Janša na svom Tviter nalogu objavljuje teorije zavjere i optužuje demokrate za masovnu izbornu prevaru.
Bonus video:
