pitanje migranata i apel za azil

Hiljade migranata iz centralne Amerike ponovo krenule ka SAD: Potraga za boljim životom

Njujork tajms ukazuje na upozorenja da bi Bajdenova izborna pobjeda mogla podstaći novi talas migranata u nadi da će njegova administracija značajno popustiti migracionu politiku

5142 pregleda 1 komentar(a)
Migranti iz centralne Amerike, Foto: Reuters
Migranti iz centralne Amerike, Foto: Reuters

Više hiljada ljudi krenulo je i ove godine migrantskim karavanom iz centralne Amerike ka Sjedinjenim Američkim Državama u potrazi za bezbjednijim i boljim životom, ali i u nadi da će pod predsjednikom Džoom Bajdenom doći do ublažavanja stroge migrantske politike Donalda Trampa, mada članovi tima novoizabranog predsjednika upozoravaju da neće biti brzih promjena, pišu svjetski mediji.

Pendreci i suzavac

Bezbjednosne snage Gvatemale sukobile su se s migrantima iz centralne Amerike u pokušaju da ih spriječe da se probiju do granice SAD u posljednjim danima predsjedništva Donalda Trampa, piše Gardijan (The Guardian).

Hiljade migranata uglavnom iz Hondurasa počele su da prelaze granicu Gvatemale uveče u petak, 15. januara i dok su pješice išle ka Meksiku, dio grupe su u nedjelju presreli pripadnici vojske i policije Gvatemale.

Na video snimcima se može vidjeti sukob migranata i vojnika koji su koristili suzavac, štitove i pendreke.

Prvi migrantski karavan ove godine iz zemalja centralne Amerike, koji je s osam do devet hiljada ljudi jedan od najvećih od 2018. godine, krenuo je ka SAD nekoliko dana prije inauguracije Džoa Bajdena, za kojeg se, ukazuje Gardijan, smatra da je naklonjeniji migrantima od Trampa.

Migrantski marš uslijedio je posle dva razorna uragana u centralnoj Americi prošlog novembra, koji su uništili zajednice, poremetili živote i naveli mnoge porodice da migriraju na sjever, ističe list.

Poslednjih nedjelja aktivisti su pozvali Bajdena da ukine Trampovu tvrdu migrantsku politiku, uključujući "razorni" program kojim se desetine hiljada tražilaca azila vraćaju u neke od najopasnijih gradova Meksika, ali su članovi Bajdenovg tima, oprezni da ne izazovu iznenadnu trku do granice SAD, umanjili očekivanja da će to biti brzo učinjeno.

Vlasti Gvatemale postavile su skoro desetak kontrolnih tačaka na autoputevima s ciljem da zaustave i vrate migrante natrag u Honduras, tvrdeći da predstavljaju rizik za sebe i druge putujući tokom pandemije COVID-19, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press).

Neki od migranata nosili su maske za lice, ali među njima nije puno fizičkog distanciranja, dok je malo ko imao negativne testove na koronavirus koje Gvatemala zahtijeva za ulazak u zemlju, ističe AP, navodeći da je Honduras teško pogodila pandemija COVID-19.

Ministarstvo zdravlja Gvatemale saopštilo je da je 21 migrant koji je tražio medicinsku pomoć u zdravstvenim centrima bio pozitivan na koronavirus, dodajući da tih 12 muškaraca i devet žena neće biti vraćeno u Honduras dok ne prođu karantin u centrima u Gvatemali.

Migrantski karavani

Godinama migranti idu kroz Meksiko na sjever u karavanima, mada uglavnom s mnogo manje ljudi nego u ovom posljednjem, kako bi se zajedno zaštitili od kriminalaca na putu, ali i skrenuli pažnju na svoje nevolje dok pokušavaju da se domognu američke granice, piše Njujork tajms (The New York Times).

U proljeće 2018. godine, migrantski karavan koji se formirao u blizini južne granice Meksika i koji je na vrhuncu imao više od 1.200 ljudi, što je bio rekord u to vrijeme, privukao je pažnju Trampa koji je 2019. izvršio dodatni pritisak na Meksiko, Gvatemalu, Honduras i Salvador, da suzbiju ilegalne migracije ka sjeveru, prijetnjom zamrzavanja američke pomoći i tarifama, ističe njujorški list. Meksiko je usljed pritiska rasporedio hiljade pripadnika bezbjednosnih snaga da zadrže migranate bez dokumenata dok idu na sjever.

Trampova administracija takođe je potpisala ugovore s tri centralnoazijske države, koji su omogućili SAD da šalju tražioce azila da u tim zemljama traže utočište.

U posljednjim danima Trampovog mandata, piše Njujork tajms, te i druge restriktivne granične mjere nisu spriječile da se prošle nedjelje na sjeveru Hondurasa obrazuje najnoviji migrantski karavan.

Iako se čini da su siromaštvo, nasilje i korupcija glavni pokretači najnovijeg karavana, promjena američkog rukovodstva ove nedjelje takođe može biti faktor, ističe Njujork tajms i ukazuje na upozorenja da bi Bajdenova izborna pobjeda mogla podstaći novi talas migranata u nadi da će njegova administracija značajno popustiti migracionu politiku.

Bajden je u predizbornoj kampanji rekao da će brzo poništi oštra ograničenja azila koja je uvela Trampova administracija, uključujući politiku koja je mnoge tražioce azila primorala da u Meksiku čekaju na ishod svojih slučajeva. List dodaje da Bajden planira da prvog dana na funkciji traži od Kongresa široku reformu imigracionih zakona.

Obeshrabrujuće poruke

Iako je Bajden obećao da će okončati strogu imigracionu politiku svog prethodnika, predstavnici administracije novoizabranog predsjednika koji će stupiti na dužnost u srijedu, 20. januara, upozorili su migrante da ne kreću na opasan put ka SAD, jer imigraciona politika neće biti promijenjena preko noći, ističe BBC.

Smatra se, dodaje britanski servis, da je obećanje nove imigracione politike pod Bajdenovom administracijom podstaklo migrante – koji kažu da su progon, nasilje i siromaštvo svakodnevna stvarnost u njihovim zemljama – da pokušaju da dođu do američke granice u nadi da će naći posao i sigurnost.

Neimenovani visoki zvaničnik predstojeće administracije rekao je za NBC njuz (NBC News) da migranti koji pokušavaju da traže azil u SAD "moraju da shvate da neće moći odmah da uđu u SAD". On je rekao da će Bajdenova administracija dati prednost imigrantima bez dokumenata koji već žive u SAD, a ne onima koji sada idu u tu zemlju.

Mark Morgan, vršilac dužnosti komesara Carine i zaštite granica SAD, prošle nedjelje pozvao je potencijalne migrante da ne "troše svoje vrijeme i novac", rekavši da promjena administracije u SAD ne utiče na "vladavinu zakona i javno zdravlje".

Plan za azil bez azilanata

SAD su prije više od godinu dana počele da šalju tražioce azila u Gvatemalu da tamo podnesu prijavu za utočište prema potpisanom sporazumu, ali niko još nije dobio azil u toj zemlji, pri čemu je manje od 40 uopšte pokušalo, ukazuje Vašington post (The Washingon Post) na izvještaj američkog Senata.

Trampova administracija je od novembra 2019. poslala najmanje 945 tražilaca azila – većinom iz Salvadora i Hondurasa – u Gvatemalu, gdje navodno mogu tražiti azil koji im je odbijen u SAD. Ali, prema izvještaju Senatskog odbora za spoljne odnose u koji je Vašington post imao uvid, samo 34 od 945 tražilaca azila je podnijelo prijave u Gvatemali, od čega je 16 odustalo, a preostalih 18 još nije dobilo odluku o azilu.

Predstavnici Bajdenovog tima rekli su da će novi predsjednik "raditi na hitnom poništavanju" dogovora s Gvatemalom, Hondurasom i Salvadorom, koji su, kako navodi američki list, glavni dio strategije Trampove administracije za suzbijanje dolazaka migranata u SAD.

Trampova administracija je kasnije dogovorila gotovo identične sporazume s vladama Hondurasa i Salvadora, dvije najopasnije države Latinske Amerike, ali te dve zemlje nisu sprovele plan zbog pandemije, premda su honduraški zvaničnici rekli da je Trampova administracija do prošle nedjelje nastojala da pošalje avion s azilantima u tu zemlju.

Prema ta tri sporazuma, SAD mogu da pošalju tražioce azila u zemlje čiji nisu državljani, što znači da državljanin Hondurasa može biti poslat da traži azil u Gvatemali, a neko iz Gvatemale u Honduras, pri čemu, kako ističe Vašington post, nijedna od tri zemlje nema ni približno razvijen sistem azila i sve tri se bore da obuzdaju moćne bande od kojih neke djeluju preko granica.

Preporučujemo za Vas