"borba" između sad, uae i kine

Trka do Crvene planete

Nakon sedam mjeseci leta, sonda Ujedinjenih Emirata ušla je u orbitu Marsa. Uslijedila je kineska letjelica, a uskoro stiže američka. Misije će ispitivati tlo i eventualne tragove života kao i mogućnost dobijanja kiseonika.

15238 pregleda 11 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Tokom februara je planirano spuštanje tri svemirska broda na Mars. Letjelice Ujedinjenih Emirata i Kine su već uspješno ušle u orbitu, dok je američka na putu prema Crvenoj planeti. Ove tri zemlje su pokrenule odvojene misije na Mars prošlog ljeta.

Najzahtjevnija je američka misija: ona uključuje i prvi helikopter za Mars. On bi trebalo da izvede prvi probni let bespilotnom letjelicom na drugoj planeti, u atmosferi razređenijoj od one na Zemlji. Eksperiment je važan za bolje planiranje budućih svemirskih putovanja.

Ali let svemirom nikada nije jednostavan. Zato će stručnjaci NASA jednako pažljivo pratiti tok misija kao i njihove kolege u Ujedinjenim Emiratima i Kini.

Prvi su na redu Emirati

Emirati su lansirali misiju Mars (EMM) u junu prošle godine u vidu sonde nazvane Hope (nada) iz Svemirskog centra Tanegašima u Japanu.

To je prva arapska međuplanetarna misija. Ona bi naučnicima trebalo da pruži cjelovitu sliku o atmosferi Marsa. Već je najavljeno da će svoje podatke podijeliti sa cijelim svijetom.

U utorak (9. februar) Hope je ušla u atmosferu Crvene planete, kako je i bilo planirano.

Ta faza, koja se u stručnom žargonu naziva „burn“ i koja je trajala 27 minuta, uvijek je povezana s velikom neizvjesnošću. Za to vrijeme sonda mora da ispusti dio goriva i znatno uspori da bi uspješno došla do cilja. Operacija je bila potpuno autonomna – radio impulsi sa Zemlje u tom su trenutku putovali do sonde 11 minuta, suviše dugo za bilo kakvu intervenciju iz komandnog centra.

Hope ima šest motora s potisnom snagom od 650 njutna. Dok ti motori rade, svemirski brod je izložen velikim vibracijama i vrelini. To je „daleko najrizičniji dio operacije“, rekao je portparol misije.

No sve je prošlo u najboljem redu. Sonda Hope sada započinje dvogodišnju misiju, mjereno sa Zemlje, odnosno jednu Marsovu godinu. Time su Ujedinjeni Emirati prva arapska država koja je došla do Marsa.

Slijedi Kina s Tjanvenom 1

Sljedeća sonda je Tjanven 1 u okviru prvog kineskog leta na Mars. Ona je lansirana prošlog jula iz svemirskog centra Venčang u provinciji Hajnan uz pomoć rakete Dugi marš 5.

Sonda je ušla u orbitu Marsa u sredu (10. februar) – pravovremeno pred proslavu kineske Nove godine u petak.

Sljedeća dva do tri mjeseca ova će sonda kružiti oko planete i istraživati atmosferu.

Ali glavni dio misije predviđen je za maj. Tada je planirano spuštanje jednog vozila na južnu stranu predjela koji se naziva Utopia Planitia. On bi trebalo da analizira tlo. Kina Tjanven 1 vidi kao prvi korak prema budućim misijama za uzimanje uzoraka kamena i tla s Marsa i njihovog dopremanja na Zemlju.

Istrajni i domišljati Amerikanci

Najnovija američka misija na Mars uključuje i korišćenje rovera nazvanog Perseverance (istrajnost) te helikoptera s imenom Ingenuity (domišljatost). Rover bi trebalo da u četvrtak (18. februar) krene na rub kratera Jezero.

On će ući u atmosferu Marsa brzinom od oko 20.000 kilometara na sat, nakon čega bi padobran i rakete za kočenje trebalo da usporiti brzinu slijetanja na oko 3,2 kilometra na sat.

Tada bi, prema planu, velika dizalica trebalo da spusti vozilo koje će biti prikačeno na tri sajle. Ta nebeska dizalica izgleda poput četvrtastog letećeg tanjira s raketnim motorima na uglovima. Poput helikoptera, ona bi rover polako spuštala na tlo dok ga ne postavi na njegovih šest točkova.

To je plan. NASA je poslednjih godina na Mars spustila brojne rovere, ali kako sami kažu u Američkoj svemirskoj agenciji, „slijetanje na Mars je uvijek teško“.

Trka do druge planete

NASA opisuje Perseverance kao „robotskog astrobiologa“. To je najveći i najsofisticiraniji rover ikad poslat na površinu druge planete.

Njegov osnovni zadatak je da traži tragove života na Marsu. Osim toga bi trebalo da proveriti da li funkcioniše tehnologija za dobijanje kiseonika iz marsove atmosfere. Nada je da se tako mogu pripremiti ljudske misije na Mars, ali i na Mjesec.

Ovo je dakle samo početak. Činjenica da sa SAD-om i Kinom postoje dvije velike i iskusne nacije s međuplanetarnim ambicijama, da su se njima pridružili Ujedinjeni Emirati, te da već postoje nove misije koje planiraju i SAD i Japan, upućuje na to da nam predstoji nova trka u svemiru, i to s još većim ambicijama od onoga što dosada poznajemo.

Sadašnje tri misije su pokrenute u vreme dok je udaljenost između Zemlje i Marsa bila relativno mala. Obično je potrebno oko devet mjeseci da se dođe do Marsa, ali ove su misije uspjele da skrate to putovanje na sedam mjeseci.

Uprkos dodatnim izazovima svemirskih agencija suočenih s pandemijom, nijedna od njih nije propustila priliku da stigne u planirano vrijeme.

Preporučujemo za Vas