Pet godina nakon što je Gvineja saopštila da nema ebole, zvaničnici u ovoj afričkoj zemlji proglasili su epidemiju bolesti koja je u zemljama zapadne Afrike u vrijeme najveće epidemije usmrtila preko 11.000 ljudi. Stručnjaci ipak smatraju da bi sada, zahvaljujući prethodnom iskustvu u suzbijanju bolesti i novim vakcinama, epidemija ebole mogla biti stavljena pod kontrolu brže i učinkovitije, pišu svjetski mediji.
Sedam registrovanih slučajeva
Gvineja je proglasila novu epidemiju ebole u nedjelju, 14. februara, kada su se testovi vratili pozitivni na virus koji je na jugoistoku zemlje usmrtio tri osobe dok su se četiri razboljele, piše Rojters (Reuters) i dodaje da je to prvo širenje bolesti u Gvineji nakon najgore epidemije te bolesti 2013-2016.
Pacijenti su se razboljeli nakon prisustva sahrani u gradu Gueke, 1. februara, kada je sahranjena medicinska sestra koja se prethodno liječila u Nzerekoreu, gradu u kojem je ebola izbila 2013. godine.
Kako je grad u blizini granica s Liberijom i Obalom Slonovače prekogranična putovanja kočila su napore u suzbijanju ebole, te je virus do 2016. u zapadnoj Africi usmrtio najmanje 11.300 ljudi, s velikom većinom slučajeva u Gvineji, Liberiji i Sijera Leoneu.
Ponovna borba protiv ebole, ističe Rojters, dodatno će opteretiti zdravstvene službe u Gvineji jer se također bore protiv pandemije COVID-19. Gvineja, zemlja s oko 12 miliona ljudi, do sada je zabilježila 14.895 zaraza korona virusom i 84 smrtna slučaja.
Vlasti su saopštile da zdravstveni radnici pokušavaju pronaći i izolovati kontakte povezane sa slučajevima ebole te da će otvoriti centar za liječenje u Guekeu, koji je na manje od sat vremena vožnje od Nzerekore. Vlasti su također zatražile od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) vakcine protiv ebole.
Nove vakcine
Gvineja će novorazvijene vakcine protiv ebole nabaviti putem Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koja je usred nove epidemije te bolesti obećala hitnu pomoć, javio je BBC.
Vakcina protiv ebole, pojašnjava britanski servis, prvi put je testirana 2015. u Gvineji, dok su posljednjih godina razvijeni lijekovi koji mogu povećati stopu preživljavanja pacijenata.
Predstavnik SZO u Gvineji Alfred Džordž Ki Zerba (Georgea Ki-Zerba) kazao je da je UN-ova agencija u punoj pripravnosti i u kontaktu s proizvođačem vakcina “kako bi se osiguralo da se potrebne doze stave na raspolaganje što je brže moguće".
Novo izbijanje virusa je, dodaje BBC, zabilježeno na približno istom području gdje je epidemija započela u decembru 2013., a s obzirom na prekograničnu trgovinu između Gvineje, Liberije i Sijera Leonea, te njihovih relativno slabih zdravstvenih sistema, postoji zabrinutost da bi se izbijanje moglo proširiti.
Dok je predsjednik Liberije Žorž Vea (George Weah) podigao nivo pripravnosti u zdravstvenim institucijama, u Sijera Leoneu je, ističe BBC, mnogo više straha od ebole nego od COVID-19, te da nove vakcine ipak pružaju osjećaj olakšanja.
Putem međunarodnog saveza vakcina Gavi postoji globalna zaliha od 500.000 doza. Ali, ukazuje BBC, kako populacija tri zemlje iznosi oko 22,5 miliona stanovnika postoji zabrinutost hoće li proizvođači imati dovoljno vremena da proizvedu više vakcina ako to bude potrebno, naročito u vrijeme kada su COVID vakcine prioritet.
Borba s četiri epidemije
Nakon što su službenici javnog zdravstva u Gvineji proglasili novu epidemiju ebole, zdravstveni istražitelji nastoje što prije pronaći i izolovati sumnjive kontakte s ciljem da obuzdaju širenje virusa u narednih šest sedmica, piše Vašington post (The Washington Post) ističući da se ova zapadnoafrička država istovremeno suočava s čak četiri epidemije.
Direktor gvinejske Agencije za zdravstvenu sigurnost Sakoba Keita kazao je da bi uvođenje vakcina protiv ebole u regiji gdje su zabilježene infekcije trebalo započeti tokom ove sedmice, također najavivši izgradnju novog centra za liječenje ebole.
List dodaje da se Gvineja, jedna od najsiromačnijih zemalja na svijetu, istovremeno bori s pandemijom korona virusa povrh epidemija žute groznice i ospica. Ipak, zvaničnici su za cilj postavili obuzdavanje epidemije u narednih šest nedjelja. "Zajedno ćemo pobijediti!", izjavio je ministar zdravstva Remi Lama (Remy Lamah).
Osim u Gvineji, novi slučaj ebole pojavljuje se i u Kongu, samo nekoliko dana prije nego što se Svjetska zdravstvena organizacija ponadala da će proglasiti kraj širenja virusa u toj zemlji. Smatra se da epidemije nisu povezane, dodaje vašingtonski list.
Kongo je u nedjelju, 14. februara, potvrdio četvrti novi slučaj ebole u Sjevernom Kivuu, gdje je 7. februara zabilježeno izbijanje virusa. Tamošnje vlasti su u junu prošle godine proglasile kraj gotovo dvogodišnje epidemije nakon više od 2.200 smrtnih slučajeva.
Naučene lekcije
Gvineja, koja je bila polazna tačka za najgoru epidemiju ebole na svijetu krajem 2013, ovaj put je reagovala mnogo brže zahvaljujući iskustvu zdravstvenih radnika koji su odmah identifikovali skup slučajeva, dok su timovi za traženje kontakata brzo pojačani, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).
Od prethodne epidemije ebole koja je okončana 2016. kada je Gvineja zabilježila posljednji slučaj te bolesti - od koje je u tri godine zaraženo više od 28.000 ljudi u 10 zemalja - istraživači su pronašli nove vakcine, tretmane i brze dijagnostičke testove, kao i nove načine reagovanja na izbijanje bolesti.
"S obzirom na ove nove alate, kao i na činjenicu da su na terenu kvalifikovani zdravstveni radnici koji već imaju iskustva s reagovanjem na ebolu, nadamo se da ćemo uspjeti brzo kontrolisati ovu epidemiju", kazao je Nikolas Muli (Nicolas Mouly), voditelj programa za hitne slučajeve u Savez za međunarodno medicinsko djelovanje, navodi se u priopćenju.
Čelnik SZO u Gvineji, dr. Džordž Ki Zerbo ističe da su za vrijeme prethodne epidemije naučene mnoge lekcije među kojima i potreba za “uključivanjem zajednica od početka", odnosno tradicionalnih iscjelitelja, koji su često prva stanica ljudima koji traže liječenje u ruralnoj Gvineji.
Virus ebole, naglašava list, među ljudima se širi kontaktom s tjelesnim tekućinama ili izlučevima zaražene ili nedavno preminule osobe i uzrokuje ebola hemoragijsku groznicu s prosječnom stopom smrtnosti od oko 50 odsto, iako su protiv bolesti do sada dostupne dvije vakcine koje nisu namijenjene rutinskoj upotrebi već su usmjerene na stanovništvo na određenom području gdje je zabilježena epidemija.
Bonus video:
