blokirao pristup nalozima australijske vlade i humanitarnih organizacija

Fejsbuk demonstrirao moć nad medijima

Zbog spora oko zakona koji nalaže da profit od informativnog sadržaja podijeli sa medijskim organizacijama, Fejsbuk onemogućio korisnicima u Australiji da na toj platformi dijele i gledaju sadržaje sa vijestima

4754 pregleda 4 komentar(a)
Fejsbuk tvrdi da je postupio u skladu sa nacrtom zakona, Foto: Reuters
Fejsbuk tvrdi da je postupio u skladu sa nacrtom zakona, Foto: Reuters

Fejsbuk se juče našao na meti oštrih kritika izdavača i političara nakon što je ta kompanija onemogućila korisnicima u Australiji da dijele i gledaju sadržaje sa vijestima u iznenadnoj eskalaciji spora sa vladom oko zakona koji zahtijeva da kompanija sa izdavačima podijeli prihod od njihovog informativnog sadržaja.

Fejsbuk je blokirao pristup nalozima australijske vlade i humanitarnih organizacija kao i domaćih i međunarodnih medijskih organizacija, i to svega tri dana prije početka nacionalnog programa vakcinacije protiv kovida-19. Mada je blokada bila ograničena na Australiju, osude su stigle iz cijelog svijeta, a političari su potez kompanije Fejsbuk opisali kao pokušaj vršenja pritiska na vlade koje razmatraju slične zakone širom svijeta.

„Fejsbukov današnji postupak da sa liste prijatelja ukloni Australiju, uskrativši ključnu informativnu službu za zdravlje i vanredne situacije, je istovremeno arogantan i razočaravajući“, objavio je australijski premijer Skot Morison na njegovoj Fejsbuk stranici. „Ovakvi postupci samo potvrđuju bojazni koje sve veći broj država izražava kada je u pitanju ponašanje velikih tehnoloških kompanija koji smatraju da su veće od vlada i da za njih ne treba da važe pravila“.

U centru spora između australijske vlade i Fejsbuka je predlog zakona koji zahtijeva da Fejsbuk i Alfabet Inc Gugl postignu komercijalne dogovore za plaćanje medijima čiji linkovi povećavaju saobraćaj na njihovim platformama, ili da dogovore cijenu kroz arbitražu. Baveći se onim što lokalni političari tvrde da je pretjerana moć velikih tehnoloških kompanija, zakon je eksplicitno dizajniran kako bi platforme - u ovom slučaju Gugl i Fejsbuk - više plaćale i na taj način podržale profesionalno novinarstvo.

Fejsbuk je saopštio da je blokirao niz stranica jer predlog zakona nije jasno definisao sadržaj vijesti na koje se odnosi. Navodi se da se posvećenost kompanije u borbi protiv dezinformacija nije promijenila, i da će vratiti stranice koje su blokirane greškom poput naloga humanitarnih organizacija.

„Aktivnosti koje smo preduzeli su fokusirane na ograničavanje izdavača i korisnika u Australiji da dijele ili gledaju australijski i internacionalni informativni sadržaj“, kazao je portparol kompanije. „Budući da zakon ne pruža jasne smjernice o definiciji informativnog sadržaja, mi smo promijenili široku definiciju kako bismo poštovali nacrt zakona“.

Šef britanskog parlamentarnog odbora koji nadgleda medijsku industriju, Džulijan Najt smatra da Fejsbuk jučerašnjim postupkom nije poslao poruku samo Australiji.

„Ovaj postupak - nasilnički - koji su primijenili u Australiji će ih podstaći da krenu na zakonodavce širom svijeta“, kazao je Najt za Rojters. „Mislim da koriste Australiju kao test snage za globalne demokratije koje treba da razmisle da li žele da nametnu ograničenja načina na koji posluju“, kazao je on. „Stoga, po mom mišljenju svi smo uz Australiju“.

Blokada u Australiji je, prema pisanju „Fajnenšl tajmsa“ oštar podsjetnik na spremnost Fejsbuka da preduzme jednostrane akcije koje mogu duboko uticati na politički diskurs. To je takođe uslijedilo i nakon bure koju su podigli konzervativci u SAD zbog zabrane naloga bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

Za izdavače iznenadna blokada pojačava nepovjerenje prema kompaniji koje raste već niz godina. Fejsbuk se, kako navodi FT, agresivno udvarao medijskoj informativnoj industriji prije pet godina obećavajući pristup široj publici i ohrabrujući medijske kompanije da proizvode više informativnog sadržaja za njihov servis - prije nego što je iznenada promijenila pravac i prilagodila svoje algoritme kako bi potiskivali informativni sadržaj. Mada su izdavači brinuli da Fejsbuk želi da marginalizuje njihove vijesti na svojoj platformi, rijetki su vjerovali da će ispuniti prijetnju i blokirati njihovo dijeljene i gledanje. Uticaj jučerašnjeg postupka će se različito odrazuiri u medijskoj industriji, a naročito su ranjivi mediji koji više zavise od reklama i razmjene njihovog sadržaja na društvenim mrežama.

Izdavači tvrde da je taktika Fejsbuka dokaz da se toj kompaniji, koja je takođe vlasnik Instagrama i VotsApa ne može vjerovati kao čuvaru njihove industrije. Medijska grupa Gardijan saopštila je da je duboko zabrinuta zbog poteza Fejsbuka u Australiji navodeći da to otvara put za širenje dezinformacija u vrijeme kada su činjenice prijeko potrebne.

„Dominantne onlajn platforme su sada ključna kapija za onlajn vijesti i informacije. Smatramo da novinarstvo koje je u javnom interesu treba da bude što je moguće više dostupno u cilju zdravog funkcionisanja demokratije“, kazao je portparol grupe. „Konstantno smo tvrdili da vlade moraju imati ulogu u uspostavljanju fer i transparetne regulacija onlajn platformi“, navodi se u sapštenju.

Henri For Voker, predsjedavajući Udruženja britanskih informativnih medija, kazao je da je zabrana vijesti tokom globalne pandemije „klasičan primjer monopolske sile jednog školskog nasilnika, koji pokušava da zaštiti dominantnu poziciju bez obzirnosti prema građanima i korisnicima kojima navodno treba da služi“. Šef njemačkog udruženja izdavača BDZV, Ditmar Vulf kazao je: „Krajnje je vrijeme da vlade širom svijeta ograniče tržišnu moć platformi“.

„Njihova nespremnost da pošteno kompenzuju uglednim medijskim organizacijama dosta govori o njihovoj posvećenosti zaštiti demokratije“, kazao je Džejson Kint direktor Didžital kontent nekst, američkog sindikalnog udruženja onlajn izdavača.

Izdavači tvrde da platforme poput Gugla i Fejsbuka zgrću većinu prihoda dok mediji prelaze onlajn, a marketing u štampanim i elektronskim medijima se smanjuje usljed čega rekacije dnevnih listova, TV i radio stanica otpuštaju zaposlene ili se gase.

Nadležni organi širom svijeta uvode pravila koja bi zahtijevala da Gugl, Fejsbuk i drugi dijele prihode sa izdavačima, a takav zakon će u državama EU stupiti na snagu do juna.

Fejsbuk tvrdi da je planirani zakon u Australiji, koji bi parlament trebalo da usvoji narednih dana „suštinski ne razumije“ odnos između kompanije i izdavača.

Tehnološki gigant tvrdi da vijesti predstavljaju svega četiri odsto onoga što ljudi gledaju na društvenoj mreži. Međutim istraživanje koje je 2020. sproveo Univerzitet u Kanberi pokazalo je da 21 odsto Australijanaca koristi društvene medije kao primarni izvor vijesti a 39 odsto te populacije koristi Fejsbuk za primanje vijesti.

Blokiranjem profesionalnog novinarstva, „Fejsbuk je eksponencijalno povećao šanse za širenje dezinformacije, opasnog radikalizma i teorija zavjere na njihovoj platformi“, objavila je na Tviteru Lisa Dejvis, urednica lista „Sidnej morning herald“.

Preporučujemo za Vas