Niko ne može garantovati za budućnost

Avganistan prepušten talibanima

Američka administracija nakon odluke o povlačenju trupa iz Avganistana tvrdi da ne može garantovati za stabilnost te zemlje i indirektno poslala poruku da će tolerisati povratak islamističkih vlasti

11917 pregleda 8 komentar(a)
Američki vojnici na položaju u Avganistanu u decembru 2001. godine, Foto: Reuters
Američki vojnici na položaju u Avganistanu u decembru 2001. godine, Foto: Reuters

Niko ne može garantovati za budućnost Avganistana nakon povlačenja američkih trupa, kazao je juče jedan zvaničnik Bijele kuće, mada je naglasio da će Sjedinjene Države ostati fokusirane na terorističke prijetnje koje potiču iz te zemlje.

Predsjednik Džo Bajden objavio je prošle srijede da će SAD povući preostalih 2500 vojnika iz Avganistana do 11. septembra na 20 godišnjicu napada Al Kaide zbog kojih je Amerika i ušla u njen najduži rat.

Bajden
Bajdenfoto: Reuters

Džejk Salivan, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost upitan je tokom gostovanja u programu Foks televizije o rizicima ponavljanja onoga što se dogodilo u Iraku, gdje su ekstremisti Islamske države zauzeli teritoriju nakon povlačenja američkih vojnika 2011.

Zbog toga je tadašnji predsjednik SAD Barak Obama ponovo poslao vojsku u Irak, podsjeća Rojters.

Salivan je, međutim, kazao da Bajden ne namjerava da vraća vojnike u Avganistan, ali je dodao: „Ne mogu sa sigurnošću da kažem šta će se događati unutar zemlje. To ne može niko“.

„Sve što su SAD mogle jeste da pružimo avganistanskim bezbjednosnim snagama, avganistanskoj vladi i avganistanskom narodu resurse i kapacitete, obuku i opremu za njihove snage, pomoć vladi. Učinili smo sve to i sada je vrijeme da se američki vojnici vrate kući, a da avganistanski narod pojača odbranu svoje zemlje“.

Nakon što je Bajden saopštio odluku o povlačenju američkih trupa, talibani su odmah ponovili namjeru da formiraju Islamski emirat Avganistana, piše portal „Diplomat“ i dodaje da je prema zvaničnim podacima u posljednjih tri mjeseca u toj zemlji ubijeno 560 pripadnika provladinih snaga i 163 civila.

Talibani najjači od 2001.

Eksperti tvrde da su talibani sada snažniji nego u bilo kojem trenutku od 2001. godine. Sa 85 000 aktivnih boraca oni kontrolišu jednu petinu zemlje i nastavljaju da sprovode napade.

Talibani su trenutno prisutni u svih 34 pokrajine u Avganistanu, a ta fundamentalistička grupa je uspjela da održi pobunu protiv američke invazije.

U razgovoru za „Diplomat“, nagrađivani novinar Masud Hoseini je iznio stav koji dijele mnogi poznavaoci prilika u toj zemlji.

„Talibani su teroristička grupa i po mom mišljenju oni nikada ne treba da dođu na vlast. Međutim, sa druge strane oni nikada neće prestati da ratuju ukoliko ne dođu na vlast. Avganistanska vlada nije u stanju da ih porazi u vojnom smislu. Jedina formula za mir jeste da talibani doću na vlast i formiraju prelaznu vladu. Sa njima treba pregovarati“.

Uprkos tome što obavještajni podaci ukazuju na to da će talibani za par godina povratiti vlast u Avganistanu, Bajden očigledno računa na to da će diplomatskim putem izdaleka postići ono što nije uspio na licu mjesta - Avganistan koji neće biti stjecište svjetskih terorističkih grupa.

Bajdenu, kako navodi „Fajnenšl tajms“, naruku ide to što talibani na Islamsku državu (ID) gledaju više kao na rivala nego na saveznika, dok je Al Kaida u stanju mirovanja.

FT ističe da Bajden zapravo šalje poruku da će tolerisati povratak islamističkih vlasti u toj zemlji, dok je izvoz terorizma tabu tema.

Mnogi regionalni eksperti i veterani vojnih misija u Avganistanu takođe izražavaju nezadovoljstvo zbog odlaska iz države u tako opasnom trenutku. Đorđo Batisti, bivši komandant italijanskih snaga u Avganistanu koji je takođe radio kao načelnik Međunarodnih snaga za bezbjednosnu pomoć ISAF u toj uzemlji, tvrdi da avganistanske snage nijesu spremne da djeluju samostalno. On je za Rojters kazao da odluka SAD znači „napuštanje“ Avganistanaca, naročito žena i djece i prevodilaca koji su pomagali NATO snagama i prepuštanje talibanima kao i otvaranje prostora za Al Kaidu u ID.

Desetine miliona avganistanskih djevojčica i žena koje sada pohađaju srednju školu pod talibanima bi mogle ponovo završiti obespravljene i zatvorene u domovima.

Štaviše, avganistanskom društvu prijete i regionalne sile koje će se takmičiti jedna sa drugom kako bi preuzele kontrolu i uticaj u Avganistanu. Na istoku, Pakistan i Indija će njihov sukob oko Kašmira prenijeti na Avganistan što će dodatno pogoršati bezbjednost. Osim toga, zapadni susjed Avganistana, Iran takođe će željeti da širi uticaj u odsustvu čvrstog građanskog društva koje može da se odupre pritiscima tranzicije vlasti.

Nelagoda među NATO saveznicama

Sa druge strane NATO saveznice nijesu imale puno izbora nakon Bajdenovog saopštenja o povlačenju, osim da pozdrave odluku i saopšte da će i njihovi vojnici slijediti taj primjer.

Pojedini zvaničnici iz NATO država koje su najviše uključene u Avganistanu kazali su da cijene to što se Bajdenova administracija konsultovala sa njima prije donošenja odluke, što je u suprotnosti sa ponašanjem Donalda Trampa. Bajden je poslao šefa diplomatije i ministra odbrane u Brisel prošle nedjelje kako bi razgovarali o tom potezu i oni su prilikom saopštenja stajali pored generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.

To je liderima NATO-a pružilo priliku da naglase jedinstvo Alijanse, koje se ogleda u sloganu „zajedno unutra i zajedno van“.

Međutim, Rojters piše da je iza kulisa bilo nelagode i to zbog toga što odluka predstavlja žestoko odstupanje od stava da će prisustvo NATO snaga u Avganistanu „zavisiti od uslova na terenu“.

Bajden je jasno stavio do znanja da će SAD i njihovi saveznici otići iz Avganistana do septembra.

On je kazao da nije dobio nijedan dobar odgovor na pitanje kakvi to uslovi treba da budu u realnosti koji bi omogućili povlačenje vojnika.

Usljed toga saveznice su suočene sa teškim pitanjima, poput onog šta će se desiti sa NATO misijom u Avganistanu koja je bila da obučava, savjetuje i pomaže lokalnim bezjednosnim snaga u krajnje nestabilnoj zemlji.

Piter Rikets, bivši britanski savjetnik za nacionalnu bezbjednost, kazao je da SAD i NATO saveznice treba odmah da pojasne da li će osoblje - koje nije borbeno - preuzeti misiju i kako će to funkcionisati.

„Bila bi prava šteta da obustavimo aktivnosti obučavanja. Iskreno, to bi bilo izrugivanje svih resursa i napora koje smo do sada uložili“, kazao je Rikets za britansku agenciju.

Za evropske saveznike SAD, važno pitanje je koliko oni mogu nastaviti sa radom u Avganistanu nakon povlačenja trupa.

Evropska unija je finansirala humanitarne operacije u Avganistanu od 194. godine, uloživši preko milijardu eura, a samo 2020. i 2021. obezbijeđeno je 100 miliona eura.

Aleksandar Matelier sa Instituta za evropske studije na Vrije univerzitetu u Briselu ističe da u Kabulu postoji velika delegacija EU i da postoji mogućnost da EU svoj diplomatski angažman i humanitarno prisustvo bolje iskoristi.

On ipak ističe da ne postoji šansa da EU može više da se angažuje bez vojne pomoći NATO ili SAD.

Rojters navodi da upravo ta situacija odražava pravu realnost NATO-a za saveznice. Iako se ton i stil mijenjaju u zavisnosti od toga ko je u Bijeloj jući, SAD su uvijek te koje imaju zadnju riječ.

Direktne posljedice za Evropu

Plan povlačenja pokreće pitanja o stabilnosti Avganistana, što može imati direktne posljedice za Evropu.

Rojters navodi da postoje nade da bi konferencija pod okriljem UN krajem mjeseca u Istanbulu, koja bi trebalo da okupi avganistansku vladu, talibane i regionalne sile, mogla pružiti politički plan u čijoj bi implementaciji čak i vojnim putem mogle pomoći pojedine NATO zemlje, poput Turske.

Međutim, talibani ne žele da učestvuju, a šanse da ih ubijede da borbu nastave političkim putem su ograničene.

„To je optimistični scenario - nije nemoguć, ali je optimističan“, kazao je Stefano Stefani, bivši italijanski ambasador u NATO.

Bez političkog rješenja Filipo Grandi visoki komesar UN za izbjeglice predviđa „pogoršanje situacije“ koje će se odraziti na Evropu.

„Ovdje će doći izbjeglice, stoga je veoma važno da Evropa ostane uključena“, kazao je Grandi.

Preporučujemo za Vas