Ostrvo pogođeno najtežom ekonomskom krizom od pada SSSR-a

Vakcine kao nacionalni ponos

Kuba se nada da će postati najmanja država u svijetu koja je proizvela svoje vakcine protiv kovida

7124 pregleda 4 komentar(a)
Foto: ALEXANDRE MENEGHINI
Foto: ALEXANDRE MENEGHINI

Na udaru američkih sankcija i pandemije koronavirusa, Kuba prolazi kroz najgoru ekonomsku krizu od pada Sovjetskog Saveza. Police u apotekama su prazne. Građani satima čekaju u redu da kupe piletinu, a do hljeba je teško doći.

Ipak, ona bi mogla postati najmanja zemlja u svijetu koja je proizvela svoje vakcine protiv kovida-19. Od 27 vakcina koje su u finalnoj fazi ispitivanja širom svijeta, dvije su kubanske.

„Da bismo imali suverenitet, potrebne su nam sopstvene vakcine,“ kaže za „Gardijan“ doktor Visente Verez, direktor Instituta Finlej, koji je proizveo Suveren 2, najnapredniju od pet kandidata za kubansku vakcinu. „Za devet mjeseci smo od ideje došli do vakcine u trećoj fazi kliničkih testiranja.“

„Gardijan“ piše da oko 44.000 volontera trenutno učestvuje u trećoj fazi ispitivanja vakcine Suveren 2. Sličan broj građana Santjaga volontira u trećoj fazi za Abdelu, vakcinu koja je dobila ime po pjesmi Hosea Martija, zvaničnog „nacionalnog heroja“ ostrva.

Pararelno sa kliničkim ispitivanjima, sprovodi se „interventna studija“ u kojoj se trenutno vakciniše 150.000 zdravstvenih radnika u Havani.

Kubanski „biološki front“ je uspostavljen 1981, samo pet godina nakon osnivanja prve svjetske biotehnološke kompanije, „Genentek“. „Gardijan“ piše da su pokretači sadašnje inicijative za proizvodnju vakcina najbolji kubanski naučnici, od kojih su se mnogi obučavali u bivšem SSSR-u. Oni su bez problema mogli da emigriraju, i mnogi jesu, ali oni koji su odlučili da rade na ostrvu uglavnom se drže principa stare škole.

Doktor Verez je na nadavnoj konferenciji za novinare objasnio šta ga motiviše, citirajući Ernesta Če Gevaru: „Pravi revolucionar je vođen velikim osjećanjem ljubavi“, rekao je.

Doktor Herardo Gijen, koji rukovodi razvojem dviju vakcina u Centru za genetski inženjering i biotehnologiju, je „čokoholičar“, i duže od godinu je bez omiljene poslastice, koje u prodavnicama uopšte nema. „Gardijan“ navodi da je njegova mjesečna plata od 230 eura sto puta manja od onoga što bi mogao da zaradi u inostranstvu.

„Imamo ponuda“, rekao je doktor Mičel Valdes-Sosa, neurolog rođen u Čikagu, a trenutno je član kubanske radne grupe za koronavirus. „Međutim, draže nam je da ostanemo jer osjećamo posvećenost razvoju naše zemlje. Ne radimo da bismo nekog izvršnog direktora napravili nepristojno bogatim, nego da ljude učinimo zdravijima“.

Ovakav idealizam, međutim, ne nudi zaštitu od teške geopolitičke stvarnosti.

Američki embargo ograničava medicinsku opremu koju Kuba može da uveze. „Gardijan“ ističe da različiti kubanski istraživački timovi koji rade na vakcinama imaju samo jedan spektrometar, uređaj za kontrolu kvaliteta koji analizira hemijsku strukturu vakcine. Međutim, s obzirom na to da je britanskog proizvođača spektrometra, „Mikromas“, otkupila američka firma „Voters“, oni ne mogu direktno da kupuju rezervne djelove.

Izvjestioci UN za ljudska prava pozvali su SAD da ukinu sankcije Kubi tokom pandemije, ali je embargo tokom posljednjih 12 mjeseci pojačan, piše britanski list.

A, pošto je administracija Donalda Trampa u januaru stavila Kubu na listu sponzora terorizma, veliki problem je čak i naći banku koja je voljna da obradi plaćanje.

„SAD pokušavaju da izgladnjivanjem natjeraju Kubu da se pokori“, kaže Valdes-Sosa.

„Ne samo da je teško kupiti stvari direktno od SAD, nego su zbog svih tih sankcija koje je uvela Trampova administracija presušili mnogi izvori prihoda“.

Kuba je prošle godine prijavila 12.225 zaraženih i 146 smrtnih slučajeva, što je jedna od najnižih stopa infekcije i mortaliteta u tom dijelu svijeta. Međutim, u novembru je napravljena greška kada su konačno nastavljeni komercijalni letovi nakon sedam mjeseci pauze. Vlada nekoliko nedjelja nije zahtijevala od posjetilaca da se podrvgnu PCR testu prije ukrcavanja u avione. Posljedice su bile smrtnonosne. Hiljade kubanskih Amerikanaca je stiglo iz žarišta kovida poput Floride da zagrli svoje porodice tokom božićnih praznika, što je dovelo do porasta broja zaraženih.

Više slučajeva je prijavljeno samo u januaru nego tokom cijele 2020, a na ostrvu se sada u prosjeku bilježi hiljadu novozaraženih dnevno.

Oko 100.000 Kubanaca je do sada primilo prvu vakcinu tako da ostrvo zaostaje za prosječnom stopom imunizacije u Latinskoj Americi, gdje je 12 odsto ljudi primilo makar jednu dozu. Kubanski regulator još nije u potpunosti odobrio nijednu vakcinu za upotrebu i kritičari kažu da je bila arogantna odluka Komunističke partije da se ne priključi mehanizmu Kovaks za pravednu raspodjelu vakcina širom svijeta.

Kuba planira da proizvede 100 miliona doza Suverena 2 ove godine, što je dovoljno za stanovništvo i imaće višak za izvoz.

Ako i kada se uklone proizvodne prepreke, piše „Gardijan“, očekuje se efikasna logistika distribucije s obzirom na dobro razvijenu infrastrukturu klinika u lokalnoj zajednici i to što Kuba ima najviše ljekara po glavi stanovnika u svijetu.

Kubanski naučnici vjeruju da će se rasprostranjena vakcinacija biti sprovedena ove godine i da će Kuba biti među prvima u tom dijelu svijeta koja će to postići.

„Kada imate sve, ne morate previše da razmišljate. Međutim, kada imate probleme, morate da smislite nove načine da promijenite situaciju“, rekao je doktor Gijen.

Biljkama liječe šugu

Kubanci su očajni zbog akutne nestašice ljekova i prinuđeni su da čak i antibiotike kupuju na crnom tržištu.

Rojters je nedavno objavio da se brojne porodice u Havani muče da izađu na kraj sa epidemijom šuge, visoko zarazne, ali izlječive kožne bolesti.

Tri ljekara koji su željeli da ostanu anonimni, kazali su britanskoj agenciji da su pacijentima savjetovali da skuvaju mješavinu biljaka i nanesu na kožu kako bi privremeno ublažili tegobe jer nema svrhe propisivati ljekove kojih nema u apotekama. Jedan od tih ljekara je pacijentu preporučio veterinarsku terapiju.

Kubanci su takođe formirali grupe na društvenim mrežama da bi razmjenjivali ljekove ili druge proizvode za one koji su im potrebni, dok crno tržište svjeta na ulicama i na internetu, prenio je Rojters.

Vlasti u istočnoj provinciji Holkin upozorile su u januaru Kubance da izbjegavaju crno tržište jer bi neki ljekovi mogli biti štetni.

Inicijativu su pokrenuli najbolji kubanski naučnici, od kojih su se mnogi obučavali u bivšem SSSR-u

Preporučujemo za Vas