Pragmatično, ali ne i prijateljski

Mali pomaci i velike razlike na prvom samitu lidera SAD i Rusije

Putin poručio da postoji "tračak nade" povodom uzajamnog povjerenja, Bajden vidi "istinske izglede" za poboljšanje odnosa. Nisu upućeni pozivi za posjetu Vašingtonu u Moskvi

10085 pregleda 2 komentar(a)
Bajden i Putin, Foto: Reuters
Bajden i Putin, Foto: Reuters

Američki predsjednik Džo Bajden i ruski predsjednik Vladimir Putin odlučili su na "pragmatičnom" prvom samitu da održe pregovore o kontroli naoružanja i sajber bezbjednosti i vrate ambasadore u Moskvu i Vašington. Složili su se da se ne slažu oko drugih pitanja.

Razgovori u vili La Granž iz 18. vijeka na Ženevskom jezeru trajali su oko tri sata, puno kraće nego što su Bajdenovi savjetnici očekivali.

U zajedničkom saopštenju nakon konferencija za novinare, dvije strane su ocijenile da je sastanak pokazao da su u stanju da ostvare napredak oko zajedničkih ciljeva u periodima tenzija.

Džozef Bajden, Vladimir Putin
foto: Reuters

Putin je rekao da je Bajden (78) konstruktivni, iskusni partner i da su govorili „istim jezikom“, ali je dodao da to nije prijateljstvo, nego pragmatični dijalog o interesima dviju država.

Dodao je da je teško reći hoće li se odnosi sa SAD poboljšati, ali da postoji „tračak nade“ povodom uzajamnog povjerenja. Nisu upućeni pozivi za posjetu Vašingtonu ili Moskvi.

Bajden je izjavio da je „rekao predsjedniku Putinu da su nam potrebna neka osnovna pravila puta kojih se svi možemo pridržavati“ i dodao da je „obavio ono zbog čega je došao“.

Odvojene konferencije za novinare pokazale se da nije bilo srdačnosti koja obilježila susret Putina i Bajdenovog prethodnika Donalda Trampa u Helsinkiju 2018, kada je Putin poklonio fudbalsku loptu američkom lideru. Nije bilo ni zajedničkog obroka.

Putin je rekao i da je Bajden „veoma različit“ od Trampa.

Džozef Bajden, Vladimir Putin
foto: Reuters

Bijela kuća je saopštila da je Bajden uručio Putinu dva poklona - naočare za sunce, takozvane avijatičarke, i kristalnu skulpturu američkog bizona.

Ruski predsjednik je rekao da su razgovori bili „prilično konstruktivni“, bez neprijateljstva i da su obje strane pokazale „spremnost da se razumiju“.

Bajden, koji je govorio nedugo nakon Putina, rekao je da dijalog oči u oči nema alternativu i da je rekao ruskom lideru da njegova agenda nije uperena protiv Rusija nego u korist američkog naroda.

I on je naglasio poslovan ton, rekavši: „Nije u pitanju povjerenje, nego sopstveni interes i provjera sopstvenog interesa. Međutim, dodao je da postoje „istinski izgledi” za poboljšanje odnosa.

Predsjednik SAD je kazao i da je veliki dio razgovora posvećen kontroli naoružanja i sajber napadima, pri čemu je rekao Putinu da bi kritična infrastruktura trebalo da bude zabranjena za napade.

"Katastrofalne" posljedice ako umre Navaljni

Bajden je rekao da vjeruje da je Putin iskreno zabrinut da će biti „opkoljen” i da Vašington želi da ga „sruši”.

Njegova možda najjača poruka je da će Rusija pretrpjeti „katastrofalne“ posljedice ako umre opozicionar Aleksej Navaljni, koji je u zatvoru.

Putin je odbacio zabrinutost Vašingtona oko Navaljnog, oko povećanog vojnog prisustva Rusije blizu istočne granice Ukrajine i američkih optužbi da su neidentifikovani Rusi ogovorni za seriju sajber napada na SAD.

On je rekao da je Navaljni ignorisao zakon i da je znao šta će se desiti ako se vrati iz Njemačke, gdje se liječio od pokušaja trovanja u Rusiji.

Džozef Bajden, Vladimir Putin
foto: Reuters

On je kazao da je i Rusija meta brojnih sajber napada iz SAD.

Američki lider je rekao da su govorili i o ljudskim pravima i sudbini američkih državljana zatočenih u Rusiji. Putin je rekao da vjeruje da je moguće naći neki kompromis, iako nije nagovijestio nikakav sporazum o razmjeni zatvorenika.

Rekavši da su ljudska prava dio američke DNK, Bajden je poručio ruskom kolegi da će to pitanje uvijek biti na stolu.

On je poručio i da nije vrijeme za novi hladni rat i da to nije ni u čijem interesu.

Kontrola naoružanja je oblast u kojoj je napredak moguć uprkos neslaganjima. Putin je juče podsjetio da su se Moskva u Vašington ranije dogovorili da počnu pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja u cilju Novog START sporazuma, koji je okosnica kontrole naoružanja na globalnom nivou. Putin je kazao da su dvije strane svjesne svoje odgovornosti prema globalnoj strateškoj stabilnosti i važne uloge sporazuma, koji su dvije države ranije ove godine produžile u posljednjem času.

Dvije države su u zajedničkoj deklaracij potvrdile posvećenost principu „da u nuklearnom ratu nema pobjednika i da se nuklearni rat nikad ne smije voditi“.

Džozef Bajden, Vladimir Putin
foto: Reuters

Odnosi između Moskve i Vašingtona su godinama u silaznoj putanji, naročito nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, intervencije u Siriji 2015 i američkih optužbi za miješanje u izbore 2016. koji su u Bijelu kuću doveli Trampa.

Odnosi su dodatno narušeni u martu kada je Bajden rekao da misli da je Putin „ubica“ nakon čega je Rusija povukla ambasadora iz Vašingtona, a SAD uzvratile istom mjerom.

Putin ne želi nerede kao u SAD

Ruski lider je juče kazao da ga je Bajden pozvao telefonom i objasnio mu zašto ga je nazvao „ubicom“ i da je on zadovoljan tim objašnjenjem. Putin je, međutim, nabrojao, kako je kazao, brojne slučajeve kršenja ljudskih prava od strane američkih vlasti i optužio američku vojsku da je odgovorna za ubijanje civila u Avganistanu u Iraku. „Ko preuzima odgovornost za to?“, kazao je Putin. „Ko je tu ubica?“.

Na pitanje o ofanzivi protiv političke opozicije, Putin je kazao da on ne želi nerede u Rusiji ili pokret sličan američkom pokretu „Životi crnaca su važni“.

"U Americi su se nedavno desile ozbiljne stvari, poznata dešavanja nakon ubistva jednog Afroamerikanca. Nastao je cijeli jedan pokret Životi crnaca su važni“, kazao je Putin novinarima.

"Vidjeli smo nerede, kršenja zakona i slično. Saosjećamo sa SAD, ali mi to ne želimo na našoj teritoriji i učinićemo sve kako ne bismo dozvolil da se to dogodi“, kazao je. Bajden je to poređenje nazvao „smiješnim“ i rekao da Putinovi postupci „degradiraju“ poziciju njegove zemlje na svjetskoj sceni.

Džozef Bajden, Vladimir Putin
foto: Reuters

Dok se pripremao da uđe u avion, predsjednik SAD je kazao da je „Rusija sada u veoma, veoma teškoj poziciji. Istisnula ih je Kina. Očajnički žele da ostanu velika sila“.

U okviru Trampovog samita 2018. sa Putinom, održan je sastanak kojem su pored dvojice lidera prisustvovali samo prevodioci. Bajden i Putin nijesu imali takav solo razgovor.

Stojeći pored Putina u Helsinkiju, Tramp je odbio da ga okrivi za uplitanje u američke izbore 2016. godine, dovodeći u pitanje otkrića sopstvenih obavještajnih službi, što je izazvalo oluju kritika u SAD.

Bajden je već bio napustio podijum na jučerašnjoj konferenciji za novinare kada se vratio kako bi ispravio novinara koji ga je pitao zašto je „uvjeren“ da će Putin promijeniti svoje ponašanje.

„Nijesam uvjeren da će on promijeniti ponašanje“, kazao je predsjednik SAD.

Da uče od Regana i Gorbačova

Od samita se nije puno očekivalo s obzirom na nivo nepovjerenja u američko-ruskim odnosima. Džon Bolton, bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost, izjavio je da je samit Bajden-Putin preuranjen jer neće riješiti „dugački spisak potencijalnih neslaganja i konflikata sa Rusijom".

I drugi analitičari vjeruju da samiti ne mogu ostvariti napredak ako su politički interesi strana neusklađeni. Prema toj logici, samiti imaju efekta kada su lideri već blizu sporazuma i mogu garantovati pozitivan ishod.

U Ženevi je u novembru 1985. održan samit američkog predsjednika Ronalda Regana i generalnog sekretara Komunističke partije Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova. I uoči njihovog prvog susreta upućena su slična upozorenja da je samit preuranjen.

U atmosferi napetog zastoja s početka 1980-ih, kada je bio povećan rizik od nuklearnog rata, oba lidera su se javno saglasila da se „nuklearni rat ne može dobiti i da ne nikad ne smije voditi“ te da nijedna strana „neće nastojati da dostigne vojnu superiornost“.

Portal Konverzejšn navodi da je za okončanje američko-sovjetskog neprijateljstva možda najvažnija bila lična veza koja je nastala između Regana i Gorbačova i povjerenje koje je ona omogućila između lidera bivših neprijatelja.

Džozef Bajden, Vladimir Putin
foto: Reuters

"Interakcija licem u lice na najvišem nivou diplomatije otvara nove mogućnosti za dvojicu lidera da bolje razumiju uzajamne namjere i, pod određenim uslovima, stvore lični odnos povjerenja,“ navodi portal.

Samit u Ženevi 1985. je započeo proces izgradnje povjerenja koji je omogućio velike pomake u američko - sovjetskim odnosima kasnije tokom decenije.

„Konverzejšn“ piše da je izazov za Bajdena i Putina da li, kao Regan i Gorbačov, mogu ubijediti onog drugog da vjeruju da je jedina bezbjednost između njihovih država uzajamna bezbjednost i da nijedan lider ne vjeruje da put do bezbjednosti leži u nesigurnosti one druge.

Preporučujemo za Vas