Pedro Kastiljo nova ljevičarska zvijezda

Novi "roze talas" u Latinskoj Americi?

Kastiljo, koji kombinuje konzervativne vrijednosti sa socijalističkim idejama, kritikuje rudarske kompanije zbog „pljačke“ i obećava povećanje njihovih poreza kako bi platio bolju zdravstvenu njegu i obrazovanje

17974 pregleda 4 komentar(a)
Kastiljo slavi nakon objave rezultata predsjedničkih izbora u Peruu, Foto: Rojters
Kastiljo slavi nakon objave rezultata predsjedničkih izbora u Peruu, Foto: Rojters

Latinska Amerika ima novu ljevičarsku zvijezdu.

Pedro Kastiljo, socijalista i sin farmera sa sela, na putu je da bude zvanično proglašen za pobjednika na predsjedničkim izborima u Peruu nakon što je izašao iz anonimnosti i pobijedio konzervativnu rivalku, kćerku bivšeg predsjednika.

Njegov brzi uspon mogao bi nagovijestiti nevolje za konzervativce širom regiona i najaviti novi „roze talas“ ljevičarskih lidera, dok sve veće siromaštvo pojačano pandemijom koronavirusa okreće birače prema onima koji obećavaju veću socijalnu potrošnju.

Na predstojećim izborima mogla bi ponovo biti nacrtana politička i socijalna mapa regiona, piše Rojters. Kolumbijski konzervativci su pod pritiskom uoči izbora 2022. godine, a u Čileu desnica se suočava sa porazom na izborima ove godine dok ta zemlja mijenja decenijama star ustav, suočena sa masovnim protestima.

Brazil takođe očekuje izbornu bitku sljedeće godine, a oživjela ljevica ima dobre šanse da smijeni desničarskog predsjednika Žaira Bolsonara.

„Rezultat glasanja u Peruu je simboličan i predstavlja novi napredak narodne borbe u našoj voljenoj Latinskoj Americi“, objavio je na Tviteru ljevičarski bivši predsjednik Brazila Luiz Injasio Lula da Silva.

Istraživanje sprovedeno u maju pokazalo je da će Lula ili neki drugi kandidat ljevice pobijediti u drugom krugu izbora sljedeće godine protiv Bolsonara, koji se našao na meti oštrih kritika zbog postupanja tokom pandemije, koja je usmrtila oko pola miliona Brazilaca.

Latinoamerička ljevica je najveći napredak ostvarila u prvom takozvanom „roze talasu“ socijalističkih lidera početkom 2000-ih.

Ugu Čavezu, pokojnom predsjednku Venecuele, Evu Moralesu iz Bolivije i predsjedniku Danijelu Ortegi iz Nikaragve - koji je i dalje na vlasti - pridružili su se tada Raul Kastro iz Kube, Lula u Brazilu i Rafael Korea iz Ekvadora.

Nakon što je bum u proizvodnji sirovina, koji im je pomogao da finansiraju socijalne programe, počeo da jenjava, taj talas je splasnuo i desnica se vratila - sa ličnostima kao što je Bolsonaro u Brazilu, Ivan Duke u Kolumbiji, Maurisio Makri u Argentini i Sebastijan Pinjera iz Čilea.

U Peruu, uspon Kastilja - čiju tijesnu pobjedu tek treba zvanično da potvrdi izborna komisija - podstaknut je bijesom prema političkoj eliti, rastom siromaštva i zahvaljujući glasovima birača iz ruralnih predjela koji se osjećaju isključenim iz plijena od mineralnih resursa ove države na Andima.

Kastiljo, koji kombinuje konzervativne vrijednosti sa socijalističkim idejama, kritikuje rudarske kompanije zbog „pljačke“ i obećava povećanje njihovih poreza kako bi platio bolju zdravstvenu njegu i obrazovanje. Njegov uspjeh je uzdrmao elitu u Limi i finansijska tržišta Perua.

„Danas počinje prava borba za okončanje ogromne nejednakosti“, kazao je Kastiljo pozdravljajući pristalice nakon što je prebrojavanje glasova pokazalo da je on izvojevao tijesnu pobjedu.

„Nikada više nećemo biti potlačeni narod... Hajde da uvijek budemo na nogama a nikad na koljenima“.

Širom Latinske Amerike, ljevica već napreduje. U Argentini, peronisti lijevog centra pobijedili su Makrija 2019. U Boliviji, nakon perioda političke krize, Moralesova partija se prošle godine ubjedljivom izbornom pobjedom vratila na vlast.

Meksički predsjednik Andres Manuel Loipez Obrador čvrsto čuva poziciju ljevice, dok autoriratne ljevičarske vlade u Venecueli i na Kubi ostaju netaknute.

U Kolumbiji, desnica se suočava sa žestokim izazovom na izborima 2022. godine od bivšeg ljevičarskog pobunjenika koji je premna istraživanjima u prednosti.

Čak i u Čileu, državi koja je godinama bila uporište stabilnosti u turbulentnom regionu od 650 miliona ljudi, protesti su uplašili političku klasu i izmjena ustava djeluje izvjesna kako bi došlo do progresivnije politike.

„Proteklih godina je postalo jasno da ljevičarske snage ostvaraju značajan trijumf“, napisao je peruanski pisac Mario Vargas Ljosa u kolumni u okviru kampanje protiv Kastilja.

Karlos Mesa, centristički opozicioni lider u Boliviji kazao je za Rojters da su tradicionalne partije suočene sa izazovom koji podrazumijeva suprotstavljanje poruci koju šalju populistički političari, bilo da su oni na ljevici ili desnici.

„Mislim da je u Latinskoj Americi problem u tome što se taj region suočava sa strukturalnom krizom kredibiliteta u demokratske i političke sisteme“, kazao je on.

Tu krizu kredibiliteta povećala je pandemija koronavirusa, koja je ukazala na produbljavanje nejednakosti. Mnogi Latinoamerikanci rade na crno i nemaju nikakvu vrstu socijalne sigurnosti kada stvari pođu po zlu, dok je zdravstvena njega često neadekvatna.

„Stvorena je savršena oluja na kojoj će ljevica profitirati“, kazao je za britansku agenciju Migel Rodrigez Maki, profesor na Univerzitetu u San Markosu i predsjednik Peruanskog instituta za pravo i međunarodne odnose.

Skretanje ulijevo može promijeniti diplomatske odnose sa SAD i Kinom

Novo skretanje ulijevo u Latinskoj Americi moglo bi uticati na ravnotežu diplomatije sa Sjedinjenim Državama i Kinom, ističe Rojters. Više državnih interevencija i veći porezi takođe bi mogli uticati na investicije u ovom poljoprivrednom i mineralima bogatom regionu, koji je jedan od najvećih svjetskih snabdjevača sirovinama počev od bakra do kukuruza.

„U Peruu, Čileu i Kolumbiji, države koje je sjevernoamerička imperija njegovala kao model kapitalizma, bilježimo pobune protiv „neoliberalizma“, objavio je na Tviteru Evo Morales, koji predvodi bolivijsku vladajuću MAS socijalističku partiju i ostaje uticajna ličnost iza scene.

On je kazao da studenti, socijalistički pokreti i radnici traže „strukturalne promjene“.

Preporučujemo za Vas