novi šef države je ultrakonzervativni klerik i šef pravosuđa

Šta znači izbor Raisija za predsjednika Irana: Zabrinutost za nuklearne pregovore, ukidanje sankcija presudno...

Svjetske sile koje pokušavaju da ožive iranski nuklearni sporazum upozorile su na komplikacije na putu do sporazuma pošto su se sastale prvi put poslije izbora Raisija za predsjednika, tvrdog konzervativnog klerika koji je duboko antagonistički nastrojen prema Zapadu, ukazuje Gardijan (The Guardian)

3332 pregleda 9 komentar(a)
Raisi, Foto: Reuters
Raisi, Foto: Reuters

Pobjeda ultrakonzervativnog Ebrahima Raisija na izborima za predsjednika Irana izazvala je uznemirenost za ishod pregovora o iranskom nuklearnom sporazumu, posebno pošto je posljednja runda razgovora završena bez opipljivog napretka, a budući šef države naznačio čvršći stav u pregovorima, prenio je danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Iranski novoizabrani predsjednik signalizirao je da će njegova vlada zauzeti tvrđu liniju u pregovorima o nuklearnom sporazumu, piše Fajnenšel tajms (The Financial Times).

Raisi, ultrakonzervativni klerik i šef pravosuđa, rekao je novinarima da njegova vlada neće "pregovarati radi pregovora" i odbacio sastanak s američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom (Joseph Biden).

Analitičari kažu da će ukidanje sankcija biti presudno za Raisijeve nade da će ekonomski pritisak na Irance biti ublažen, ukazuje Fajnenšel tajms, dodajući da je iranska ekonomija u dubokoj recesiji otkako je tadašnji američki predsjednik Donald Tramp 2018. povukao SAD iz nuklearnog sporazuma i uveo sankcije.

Odlazeća vlada predsjednika Hasana Rohanija mjesecima vodi razgovore s preostalim potpisnicima nuklearnog sporazuma - Velikom Britanijom, Francuskom, Njemačkom, Kinom i Rusijom – kako bi utrli put za povratak SAD i ukidanje sankcija.

Svjetske sile koje pokušavaju da ožive iranski nuklearni sporazum upozorile su na komplikacije na putu do sporazuma pošto su se sastale prvi put poslije izbora Raisija za predsjednika, tvrdog konzervativnog klerika koji je duboko antagonistički nastrojen prema Zapadu, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Pojedine zapadne diplomate tvrde da je Iran odugovlačio višemjesečne pregovore da bi osigurao da odlazeća reformska vlada ne može tražiti zasluge za obnavljanje sporazuma i ukidanje američkih sankcija uoči izbora.

Diplomate kažu da se poslije poraza reformista u Iranu, o oživljenom sporazumu može brzo postići dogovor.

Ali, drugi tvrde da ista teška pitanja ostaju neriješena, uključujući kako SAD mogu garantovati da više neće napustiti sporazum ili kako Iran da postupa sa znanjem i imovinom koju je razvio kršeći uslove sporazuma.

Iako zvaničnici Bajdenove administracije insistiraju da Raisijeva pobjeda neće uticati na oživljavanje posrnulog nuklearnog sporazuma s Teheranom, već postoje znaci uznemirenosti naročito pošto su posljednji razgovori u nedjelju okončani bez opipljivih naznaka napretka, ukazuje Asošiejted pres.

Povratak SAD nuklearnom dogovoru predstavlja jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta Bajdenovog tima koji tvrdi da će, bez obzira na Raisijevu pobjedu, iranski vrhovni čelnik ajatolah Ali Hamnei, koji je i 2015. potpisao ugovor JCOPA, donijeti konačnu odluku bez obzira na to ko je predsjednik.

Ipak, ukazuje AP, nade za značajan napredak nestale su prošle sedmice poslije šeste runde pregovora bez opipljivog rezultata.

Sedma runda tek treba da bude zakazana dok je Raisi već najavio apsolutno odbijanje svega što bi bilo više od iranskog minimalnog poštovanja sporazuma iz 2015. u zamjenu za ukidanje svih američkih sankcija.

Dodatna komplikacija je što će Raisi biti prvi iranski predsjednik kojeg je američka vlada sankcionisala i prije stupanja na dužnost, dijelom i zbog iranskog kritikovanog pravosuđa.

Ta situacija bi mogla, ističe AP, zakomplikovati državne posjete i Raisijeve buduće govore na međunarodnim forumima poput UN.

Bajden bi trebalo da iskoristiti izbor Raisija kao priliku za održavanje sankcija sve dok Iran ne pristane na sporazum koji uistinu ograničava njegov program naoružanja i podrške jedinicama koje destabilizuju Blisku istok, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) u uredničkom komentaru.

I prije izbora Raisija i njegovog insistiranja na iranskom balističkom raketnom programu, ideja Bajdenove administracije o novim dogovorima, odnosno o "drugoj fazi" pregovora koji će slijediti poslije povratka SAD nuklearnom sporazumu iz 2015, uvijek je bila upitna.

Dogovor iz 2015. zanemario je iranske balističke rakete, koje zemlja nastavlja da razvija, ukazuje njujorški list i dodaje da se u sporazumu ne spominje zlokobna iranska podrška naoružanim grupama u Libanu, Iraku, Jemenu i Hamasu u Gazi.

Iran želi povratak na prvobitni dogovor kako bi SAD ukinule sankcije koje je uveo Tramp, ali, ocjenjuje konzervativni američki list, jednom kada poluga sankcija nestane Iran neće imati razloga da daje bilo kakve druge ustupke.

Ukidanje sankcija omogućiće Teheranu pristup milijardama dolara prihoda od trgovine i ulaganja.

Odnosno, navode urednici Volstrit džurnala, Raisi očekuje da će se SAD vratiti sporazumu koji bi pomogao finansiranje arsenala konvencionalnog oružja i podršku terorizma u regionu, dok SAD dobiju jedino odlaganje mogućnosti da Iran razvije nuklearnu bombu.

Iako je povratak iranskom nuklearnom sporazumu jedan od spoljnopolitičkih prioriteta, Bajdenova administracija ne može gajiti istu nadu koju je 2015. Barak Obama polagao s ciljem da ublaži ponašanje Irana, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).

Raisijeva vlada će gotovo sigurno nastaviti da pruža podršku šiitskim grupama u Iraku i Libanu, kao i palestinskom pokretu Hamas.

Iranski pregovarači takođe zahtijevaju ukidanje američkih sankcija Raisiju, koje je uvela Trampova administracija.

Međutim, ističe list, takav potez bi predstavljao sramotu za Bajdenovu Bijelu kuću koja pitanje ljudskih prava stavlja u centar svoje spoljne politike.

Preporučujemo za Vas