Mali grad Liton postao je poznat po mračnom rekordu.
Prošlog utorka tamo je zabilježena najveća temperatura u istoriji Kanade, dok je nezapamćeni talas vrućine usmrtio stotine ljudi i izazvao preko 240 šumskih požara širom Britanske Kolumbije, od kojih većina još nije ugašena.
U Litonu je zabilježena temperatura od 49,6 stepeni Celzijusa, što je šokantno za gradić od svega 250 stanovnika smješten u planinama, gdje je temperatura u junu inače dostiže najviše 25 stepeni.
Prošle nedjelje noći su bile toplije nego što su to obično dani i to u regionu gdje su klima uređaji rijetkost, a kuće su dizajnirane tako da zadržavaju toplotu.
Požari su pretvorili veći dio Litona u pepeo i primorali njegove stanovnike, kao i stotine mještana iz okolnih naselja da napuste svoje domove.
Naučnici već decenijama upozoravaju da će usljed klimatskih promjena talasi vrućine biti češći i intenzivniji.
To je sada realnost u Kanadi, ali i u mnogim drugim djelovima sjeverne hemisfere koja postaju nemoguća za život.
Asfalt se topio prošle nedjelje na američkom sjeverozapadu, a stanovnicima Njujorka je rečeno da ne koriste uređaje velike potrošnje, poput mašina za pranje i sušenje veša - i ono što je najbolnije da ne uključuju klima uređaje kako bi se smanjio pritisak na energetske mreže.
U Rusiji, Moskva je 23. juna prijavila najveću ikada zabilježenu temperaturu za taj mjesec od 34,8 stepeni Celzijusa, a sibirski farmeri su na sve načine pokušavali da spasu usjeve od suše.
Čak i u Akrtičkom krugu temperature su dostizale 30 stepeni. Svjetska meteorološka organizacija pokušava da potvrdi najveću zabilježenu temperaturu u Arktičkom krugu od kako je počelo mjerenje, nakon što je meteorološka stanica u sibirskom Verkhojansu zabilježila 38 stepeni 20. juna.
U Indiji desetine miliona ljudi na sjeverozapadu zemlje našle su se na udaru talasa vrućine.
Indijska meteorološka služba je prošle subote saopštila da je u Nju Delhiju i okolnim gradovima „ozbiljna ekstremna vrućina“ sa temperatura koje su konstantno iznad 40 stepeno, što je za sedam stepeni iznad uobičajenog.
U Iraku vlasti su u četvrtak zbog vrućina proglasile neradni dan u nekoliko gradova, uključujući i Bagdad, nakon što su temperature premašile 50 stepeni Celzijusa, a sistem snabdijevanja električnom energijom pao.
Eksperti koji su pričali za CNN kažu da je teško tačno utvrditi kako su povezani ovi meteorološki događaji, ali tvrde da teško da može biti slučajnost da talasi vrućine istovremeno pogađaju nekoliko djelova sjeverne hemisfere.
„Sisteme visokog pritiska koje bilježimo u Kanadi i SAD, sve njih pokreće nešto što nazivamo vazdušnom strijom - grupom veoma snažnih vjetrova daleko iznad naših glava, negdje na visini od oko 30 000 stopa gdje otprilike lete avioni“, kazala je za CNN Liz Bentli, izvršna direktorica britanskog Kraljevskog meteorološkog udruženja.
Bentlijeva je objasnila da konfiguracija vazdušne struje sprečava vremenske sisteme da se efikasno kreću duž uobičajene putanje zapad-istok.
„Ta vazdušna struja je postala nepredvidiva, i zaglavila se u dijelu koji mi nazivamo omega blok, jer ima oblik grčkog slova omega, a kada dospije tamo, ona nigdje ne mrda, blokirana je“, kazala je Bentlijeva. „Stoga, visoki pritisak koji nastaje ostaje zaglavljen danima ili nedjeljama, a ove omege se pojavljuju na različitim djelovima sjeverne hemisfere“.
U SAD ista stvar se dogodila sredinom juna na jugozapadu, a probijeni su rekordi u Meksiku i u mjestima poput Feniksa u Arizoni.
Nekoliko nedjelja kasnije kupola visokog vazdušnog pritiska napravila se iznad sjeverozapada, obarajući rekorde uz Vašingtonu, Oregonu i na jugozapadu Kanade.
„Usljed toga, imamo do sada nezabilježene temperature - rekordi su oboreni i to ne samo za nekoliko stepeni već su apsolutno smrvljeni“, kazala je Bentlijeva za CNN.
Naučnici tvrde da bi se to moglo događati svake godine do 2100.
Pojedini politički lideri sve više vjeruju da su klimatske promjene razlog ekstremnih vremenskih nepogoda, naročito talasa vrućina i oluja.
„Klimatske promjene izazivaju opasnu kombinaciju ekstremne vrućine i prolongirane suše“, kazao je prošle nedjelje predsjednik SAD Džo Bajden.
Naučnici rade na sofisticiranim instrumentima koji mogu brzo da utvrde koliko zapravo klimatske promjene doprinose određenom meteorološkom događaju.
„Sproveli smo brze studije kako bismo dobili odgovore na pitanje „kakva je uloga klimatskih promjena“, kazao je za CNN britanski meteorolog Nikos Kristidis.
„Utvrdili smo da bi bez ljudskog uticaja bilo skoro nemoguće dostići nove rekorde i takve vrućine u junu u tom regionu“, kazao je on, govoreći o oblastima u Kanadi i SAD.
Kristidis je kazao da bi se u prošlosti, bez klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek, ekstremne vrućine na sjeverozapadu SAD i jugozapadu Kanade dešavale svakih 15 godina ili slično.
A ukoliko se nastave emisije štetnih gasova, Kristidis kaže da takve pojave možemo očekivate svake ili svake druge godine do kraja vijeka.
CNN podsjeća da je nekoliko država, uključujući SAD, Veliku Britaniju i pojedine članice Evropske unije, nedavno povećalo posvećenost smanjenju emisije štetnih gasova, mada mogi naučnici i aktivisti tvrde da ni to nije dovoljno da se prosječna globalna temperatura zadrži n 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog nivoa.
Svjetski lideri su se Pariskim sporazumom iz 2015. godine obavezali da će spriječiti još katastrofalnije posljedice klimatskih promjena.
Grupe za borbu protiv klimatskih promjena pozvale su Kanadu da se više obaveže i smanji zavisnost od nafte i gasa.
„Ovo su bukvalno najsmrtonosnije vremenske prilike koje su ikada zabilježene na američkom pacifičkom sjeverozapadu i krajnjem jugozapadu Kanade. Gubici i očaj usljed ekstremnih vrućina i razornih požara u Kanadi su podsjetnik šta tek slijedi ako se klimatska kriza intenzivira“, kazao je za CNN Edu Perez iz Klimatske akcione mreže.
„Kanada bilježi istorijske gubitke i štetu uzrokovane klimatskim promjenama dok istovremeno ne doprinosi u borbi protiv opasnih klimatskih promjena. Kao proizvođač nafte i gasa, Kanada i dalje razmatra širenje fosilnih goriva koji se smatraju direktnim uzrokom porasta globalne temeprature“.
Klima produbljuje evropske podjele
Sjever Evrope će se mučiti sa poplavama u požarima, čak i ukoliko zagrijavanje planete bude u nivou najmanjeg očekivanog - prema Pariskom sporazumu zagrijavanje bi trebalo da bude ograničeno od 1,5 do 2 stepena iznad preindustrijskog globalnog prosjeka.
Međutim, jug Evrope će pogoditi suše, vrućina u gradovima i pad poljoprivrede što će produbiti jednu od najvećih političkih podjela Evropske unije, između bogatijeg sjevera i siromašnijeg juga.
To je rezultat analize koju je sproveo „Politiko“ nakon uvida u preko 100 naučnih dokumenata, razgovora sa klimatolozima i pregleda procurjelog nacrta novog izvještaja Međuvladinog odbora UN o klimatskim promjenama (IPCC), studije na 4200 strana koja se smatra do sada najtemeljnijom o uticajima klimatskih promjena na naš svijet.
Novi naučni podaci ukazuju da će se cijela Evropa promijeniti i da će ti poremećaji produbiti postojeće podjele, sa nemjerljivim posljedicama za veliki politički projekat kontinenta.
Uprkos tome što je prema sadašnjim podacima Evropi suđeno da postane vrući kontinent, vlade ne čine dovoljno kako bi se pripremile i ograničile štetu.
Evropski odvodni i kanalizacioni sistemi nijesu napravljeni za klimatske promjene, što postaje očigledno prilikom ekstremnih padavina u gradovima poput Pariza, Bukurešta, Soluna, Barselone i Kopenhagena.
Kiša nije jedini problem sa vodom. Porast nivoa mora takođe predstavlja rizik od ekstremnih i stalnih poplava duž evropske obale - naročito za stanovnike primorskih gradova u Holandiji, Njemačkoj, Belgiji i u nekim od vodećih turističkih lokacija na sjevernoj italijanskoj obali.
Na Mediteranu nivo mora bi mogao porasti za 1,1 metar do 2100. u zavisnosti od toga koliko se planeta bude zagrijala. To dovodi u opasnost 42 miliona ljudi koji trenutno žive u nižim primorskim oblastima i predstavlja ogroman rizik za evropsko antičko nasljeđe poput Venecije i još 47 lokacija koje su pod zaštitom UNESCA.
Dok djelovi Evrope budu pod vodom drugi će gorjeti, budući da će zbog suše šumski požari biti učestaliji i duže trajati.
Vrućine utiču i na mentalno zdravlje o čemu svjedoči porast broja samoubistava i porodičnog nasilja tokom talasa vrućina.
Za kontinent opsjednut svojim podjelama Evropska unija do sada nije obraćala previše pažnje na to kako klimatska promjena produbljuje jednu od njenih najvećih podjela.
IPCC i Evropska komisija, kako prenosi „Politiko”, upozoravaju da će klimatska promjena produbiti nejednakost između sjeveran i juga koja je skoro uništila eurozonu prošle decenije.
„Mislim da će to biti najveći izazov za koheziju EU koji smo ikada vidjeli“, kazala je Dara Marfi, bivša evropska ministarka za Irsku a sada savjetnica u političkoj konsultantskoj grupu Rasmusen Global. „Veći čak i od ekonomskog izazova finansijskog kraha 2008“, kazala je ona za „Politiko“.
Bonus video:
