Angela Merkel je ove nedjelje došla u Vašington kao neosporna politička kraljica Evrope kako bi učvrstila ono što ona naziva „okvirnim uslovima“ za demokratiju.
Njemačka kancelarka se prema pisanju portala „Politiko“ tokom posjete SAD držala svoje zone komfora i opšte priče.
„Demokratske institucije moramo njegovati“, kazala je ona primajući počasni doktorat Univerziteta “Džon Hopkins”.
„Ukoliko su te institucije pod stalnim napadom i dovedene u pitanje, demokratija neće funkcionisati“, kazala je.
Merkelova je 36 godina živjela pod sovjetskim režimom u Istočnoj Njemačkoj, a tokom 16 godina kao njemačka kancelarka učestvovala je na preko 100 samita, sarađivala sa četvoricom američkih predsjednika, pobijedila globalnu finansijsku krizu, otvorila vrata svoje zemlje za preko milion izbjeglica u ljeto 2015, i preživjela bregzit.
Portal piše da ukoliko postoji Merkelina doktrina, ona je zasnovana na opstanku: ostani na nogama i pravi kompromise, jer je alternativa gora.
Kroz njihovo duboku vjeru u demokratiju, diplomatiju i međunarodna rješenja za velike političke izazove, predsjednik SAD Džo Bajden i Merkelova su instinktivni partneri.
„Ona je veliki prijatelj, lični prijatelj, prijatelj SAD“, kazao je Bajden dok je Merkelova ulazila u Ovalni kabinet u četvrtak gdje je održan bilateralni sastanak koji je trajao dva sata. „Ona poznaje Ovalni kabinet jednako dobro kao ja“, dodao je Bajden kasnije na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Zvaničnici Bijele kuće pričali su o Merkelovoj sa dubokim poštovanjem rezervisanim za liderku sa najdužim stažom u NATO-u, G-7 i EU.
Govoreći na posljednjoj konferenciji u Bijeloj kući prije nego što poslije izbora 26. septembra napusti dužnost kancelarke, Merkelova je priznala da njena uobičajena strategija opstanka neće biti dovoljna kako bi transatlantski savez uspio u budućnosti.
„Puka posvećenost tim vrijednostima svakako nije dovoljna“, kazala je ona, dodajući da „moramo da pretočimo te vrijednosti u političku praksu“.
Na pitanje kada će on posjetiti Njemačku, Bajden je odgovorio „uskoro, nadam se“. Sljedeći Bajdenov planirani put u Evropu biće samit lidera G20 u Rimu u oktobru. „Politiko“ piše da će se on tamo vjerovatno sresti sa Arminom Lašetom koji je favorit da naslijedi Merkelovu na dužnosti kancelara.
Merkelova je naslijedila hladne odnose između SAD i Njemačke 2005. godine od njenog prethodnika Gerharda Šredera, glasnog protivnika rata u iraku. Nakon njemačke ljubavne afere sa predsjednikom Barakom Obamom - koja je počela još dok je on kao kandidat govorio pred stotinama hiljada ljudi u Berlinu - odnosi su pali na najniži nivo 2017. godine dok je Donald Tramp optuživao Berlin da se šlepa uz američku vojsku i opstruirao niz samita na kojima je Merkelova prethodno imala glavnu riječ.
Mada su se odnosi između dvije zemlje vratili u stabilnu zonu 2021, i dalje postoje značajna politička neslaganja.
Briselski portal ističe da postoji širi dogovor da dvije države treba da teže snažnim demokratskim institucijama, nultim karbonskim emisijama, okončanju pandemije i zajedničkim politikama prema Rusiji i Kini. Međutim, ne postoji plan kako to ostvariti, ističe „Politiko“.
U četvrtak, Merkelova nije dobila odgovor na svoje ključno pitanje: hoće li Bajdenova administracija ukinuti putne zabrane za Evropljane koji ulaze u SAD, a koje su na snazi od marta 2020. Bajden je kazao novinarima da će odgovor na to pitanje dati „narednih dana“.
U istom stilu, Bajden nije dobio odgovor koji je želio na pitanje o gasovodu Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke, kojem se on protivi.
Merkelova je podržala izgradnju gasovoda uprkos snažnom protivljenju Vašingtona i Brisela, ali je ostavila otvorenom opciju sankcija protiv Rusije ukoliko bude djelovala protiv teritorijalnog integriteta Ukrajine ili prestala da prodaje gas preko ukrajinskih gasovoda.
„Dobri prijatelji mogu i da se ne slože“, kazao je Bajden na pitanje o gasovodu nakon sastanka sa Merkelovom.
Kada je u pitanju Kina, Merkelova se zalagala za investicioni sporazum između EU i Kine koji je potpisan svega nekoliko nedjelja prije Bajdenove inauguracije i odbila je da blokira učešće Huaveja u izgradnji 5G mreže u Njemačkoj. Njena najbolja ponuda Bajdenu u četvrtak je glasila: „Gdjegod da ljudska prava nijesu garantovana, mi ćemo se oglasiti“.
Temama poput kovida-19 i klimatskih promjena Merkelova je i tokom posjete pristupila sa za nju tipičnim racionalnim i naučnim stavom. Na Univerzitetu “Džons Hopkins”, pozvala je publiku da „ostanu oporezni“ kada je u pitanju kovid-19 uprkos tome što nas pandemija „iscrpljuje“.
Opisujući klimatske promjene kao „izazov našeg vremena, Merkelova je direktno povezala „dramatični porast neuobičajenih vremenskih dešavanja sa klimatskim promjenama. Ponosno je istakla cilj Njemačke da do 2045. postigne nultu stopu emisije štetnih gasova.
Uprkos neslaganjima, „Politiko“ piše da je tokom susreta dvoje lidera promjena tona bila očigledna u poređenju sa susretima njemačke kancelarke sa Trampom. Ona je razgovor sa Bajdenom opisala kao prijatan, ističući da oni dijele „iste vrijednosti“.
Priznala je da će joj biti potrebno vrijeme da se navikne na predstojeću transformaciju u privatnu građanku.
Na pitanje Ronalda Danijelsa, predsjednika Univerziteta “Džons Hopkins”, o planovima nakon izbora, Merkelova je kazala: Ne znam. Toliko sam se navikla na ovo što radim sada. Na neki način se plašim da niko više neće željeti da me vidi“.
Bonus video:
