"skriveni zmaj"

Zeng Jišuo: Suština kineske moći u prisutnosti

Cilj svake kampanje meke moći jeste da bude spremna da podijeli društvo, kazao je Ženg Jišuo sa tajvanskog Instituta za nacionalnu odbranu i bezbjednosna istraživanja

2622 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Zeng Jišuo (Yi-Suo Tzeng) sa tajvanskog Instituta za nacionalnu odbranu i bezbjednosna istraživanja (INDSR) sa Tajvana izjavio je da je jedan od ciljeva meke moći Kine, prije svega, da budu prisutna i da omogući da Kina ima uticaj nad regionom, kada za to bude potrebe.

“Suština svake meke moći, na način na koji to vidi Komunistička partija Kine, jeste da se bude prisutan, i spreman da se izvrši uticaj, kada to bude potrebno”, objasnio je Zeng Jišuo.

Jišuo je to objasnio na onlajn konferenciji pod nazivom "Skriveni zmaj - kako funkcioniše kineska meka moć?" koju je organizovala nevladina organizacija iz Srbije Novi treći put zajedno sa organizacijom Institut za nacionalnu odbranu i bezbjednosna istraživanja (INDSR) Tajvana.

Kineska meka moć poput kineske opere pod maskama

Kako je Zeng Jišuo dodao, cilj svake kampanje meke moći jeste da bude spremna da podijeli društvo – „javnost u bilo kojoj demokratiji na svijetu može da bude polarizovana”.

“Ono što je važno je zaustaviti širenje dezinformacija. Dokle god imate cjeloviti odgovor društva protiv dezinformacija, sve je u redu. Ove kampannje meke moći i kampanje uticaja pokušavaju da utiču na način na koji mozak radii li kako mislite. Da poljuljaju povjerenje građana u demoratski sistem”, objasnio je Zeng Jišuo.

Kako je rekao, na Tajvanu kineski pristup meke moći jednostavno nije bio uspješan, što se, kako je rekao, vidjelo nakon glasanja za predsjednika Tajvana.

Glasači na Tajvanu ponovo su u januaru 2020. izabrali predsjednicu Cai Ing-ven. To je, kako je izvijestio DW, šamar Kini koju ona kritikuje.

Kina i Tajvan imaju odvojene vlade od završetka građanskog rata 1949. godine, ali je Peking dugo pokušavao da ograniči međunarodne aktivnosti Tajvana.

“Kina je shvatila da njihovi napori – kroz dezinformacije na društvenim mrežama nisu uspjeli. Zatim su promijenili taktiku, odnosno prešli na hakovanje, po ruskom modelu”, dodao je.

„Kina kopira Rusiju. Kada je Rusija 2016 uticala na predsjedničku kampanju u Sjedinjenim Državama, ili u Francuskoj kampanji koju je vodio [francuski predsjednik Emanuel] Makron, kada je Rusija hakovala server u oba slučaja. Kinesko ministarstvo za državnu bezbjenost, prema mojim saznanjima, takođe je to radilo nama u Tajvanu, kada su prošlog maja kineski hakeri provalili u server na Tajvanu da bi uticali na predsjednički izbore na Tajvanu”.

Kako je objasnio Zeng Jišuo, kineska meka moć je poput kineske opera pozorišta pod maskama, ako Kina primijeti da im neki metod jednostavno ne funkcioniše, samo će skinuti maske, i preći na agresivniji metod.

„To je trik kojim kineska država, može, u trenutku u kojem smatra da je neophodno, da promijeni svoje lice. Da u trenutku pređu na agresivniji pristup“, rekao je.

Kinesku meku moć u Srbiji podržava politička elita

Igor Novaković iz nevladinog Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC fond) objasnio je na online konferenciji da prvi napori Kine, kada je riječ o širenju meke moći, datiraju iz 2016. godine.

„Svijest o prisustvu Kine na Balkanu počinje 2016 godine, nakon posjete Kineskog predsjednika Srbiji [Si Đinping] i kupovine Železare u Smederevu. Od tada, u sprskim medijima postoji snažan narativ o kinesko-srpskom prijateljstvu. Taj narativ je samo eskalirao tokom kovid pandemije“.

Kako je rekao, uspjeh kineske moći u Srbiji zasniva se prije svega na podršci srpske države.

„Kada govorimo o kineskoj mekoj moći, treba da govorimo i tome šta omogućava širenje te meke moći. Pod jedan, svakako, tu je kineska ekonomska moć i investicije u Srbiji. Na drugom mjestu, naravno, ne treba da zaboravimo pozitivnu sliku koja o Kini postoji u Srbiji odranije“, rekao je on.

On je istakao kao najvažnije pozitivan stav Vlade Srbije prema Kini i državnu promociju kineskih ciljeva u Srbiji, što je, kako je rekao, bilo najočiglednija u prvim nedjeljama pandemije, u martu 2020.“

Najviši zvaničnici u Srbiji su tokom pandemije dočekivali avione sa medicinskom pomoći, koji su u Beograd sletali iz Kine. U njihovim izjavama tada se isticala spremnost Kine da pomogne Srbiji i kritikovala Evropska unija.

Kako je objasnio Novaković, dosta ljudi iz Srbije je u dijaspori u Kini, kao radnici ili studenti, a to takođe, pomaže širenje kineskog narativa u Srbiji.

Kako je RSE pisao, saradnja univerziteta Kine i Srbije, dio je međudržavne saradnje, ali i inicijative "Pojas i put". Tri univerziteta iz Srbije, Beograda, Novog Sada i Niša, imaju potpisane sporazume o saradnji sa Univerzitetom Đao Tong iz Šangaja.

„U osnovi, kineska meka moć u Srbiji, funkcioniše kroz tri osnovne dimenzije: na prvom nivou to je diplomatska mreža, na drugom nivou kultura - jezik, obrazovanje, istraživanje, i na trećem mjestu, to su mediji, rekao je Novaković.

Prema njegovim riječima, kada se govori o diplomatskoj mreži, u Srbiji nema primjera „wolf warrior diplomacy“ – odnosno agresivnog konfrontacionog odnosa prema Zapadu – kakav je, na primjer prisutan u jugoistočnoj Aziji.

Novaković je objasnio da kroz meku moć i prisustvo u Srbiji, Kina pokušava da utiče, prije svega na procese razmišljanja, odnosno da prenese poruku „da je ekonomski razvoj moguć i bez bavljenja demokratijom i ljudskim pravima.“

„Ne mogu da se oslobodim utiska da Kina u Srbiji radi u skladu sa nekim dugoročnim planom. Naravno, Srbija je na važnom strateškom mestu, kao što je i ceo region Zapadnog Balkana važan za ’One Belt One Road Initiative’ (Inicijativa Jedan pojas jedan put). Baš zbog toga, i zbog blizine EU, Kina je bila naročito oprezna u promociji svojih vrednosti i guranju svojih narativa ovde. Ono što je neobično je da vlasti u Srbiji, za razliku od nekih drugih država, svesrdno podržavaju saradnju sa Kinom“, rekao je Novaković.

On je ocijenio i da Vlada i visoki zvaničnici brane Kinu od kritika u javnosti.

„To smo vidjeli na početku pandemije, a takođe i kada su kritike prošle godine došle u vezi as privatizacijom RTB Bora od strane kompanije Ziđin, vlast je stala iza ove kineske kompanije“, rekao je Novaković.

Nakon što su aktivisti, ali i pojedini evroposlanici ukazali na zagađivanje životne sredine u Boru, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 26. juna da da će zajedno sa „kineskim prijateljima“ raditi na većem „poštovanju zelene agende“, kako bi „vazduh bio još čistiji“.

Vučić je tokom posjete Majdanpeku, govoreći o saradnji sa Kinom, konstatovao da su „Kinezi spasili istok Srbije, po mnogima najljepši dio naše države“.

RADIO SLOBODNA EVROPA

Preporučujemo za Vas