Da Donald Tramp predsjedava debaklom u Avganistanu, američki spoljnopolitički establišmet bi glasno osudio neodgovornost i nemoral američke strategije. Budući da je Džo Bajden u Bijeloj kući, uglavnom vlada neprijatna tišina, kaže spoljnolitički komentator “Fajnenšl tajmsa” Gideon Rahman.
“Istina je da je Tramp pokrenuo povlačenje SAD iz Avganistana i počeo obmanjujuće mirovne pregovore kojima nije postignuto ništa. Ali, umjesto da odustane od povlačenja trupa, Bajden ga je ubrzao”, kaže Rahman.
Užasni rezultati su vidljivi na terenu u Avganistanu, gdje pad vlade djeluje neizbježno i mogao bi se poklopiti sa 20. godišnjicom napada 11. septembra koji su i doveli do invazije SAD na Avganistan. Militanti su od 6. avgusta preuzeli kontrolu nad 14 od 34 prijestonice avganistanskih pokrajina.
Veliki dio krivice za gubitke pripisuje se i vladinim vojnim snagama, koje su se iz mnogih mjesta povukle bez borbe. Analitičari kažu da su njene kapacitete podrili korupcija i loše upravljanje, uprkos milijardama dolara koje su SAD uložile u obuku i opremu.
S obzirom na strukturne slabosti u bezbjednosnom aparatu za koje i SAD i njihovi saveznici snose odgovornost, mnogi vojni analitičari tvrde da je naglo povlačenje SAD doprinijelo brzini kolapsa.
Džavid Faisal, savjetnik avganistanske vlade, kaže da saveznici napuštaju tu zemlju. “Avganistan ne smije biti ostavljen sam u ovom ključnom trenutku”, rekao je.
“Snage NATO i SAD zajedno, sa svom svojom opremom, nisu mogle pobijediti. Kako očekuju da Avganistanci uspiju potpuno sami? dodao je.
Analitičari, diplomate i bezbjednosni zvaničnici kažu da su potcijenili vojnu strategiju talibana, koji su potukli bolje opremljenu avganistansku vojsku, najmanje trostruko brojniju.
Ofanziva je ostavila malo nade da će talibani pristati na političko rješenje dok njihovi borci stežu obruč oko Kabula. Pobunjenici žele da primoraju predsjednika Ašrafa Ganija na predaju ili će pokrenuti krvavi napad na grad od oko 4,5 milona stanovnika, navodi FT.
Briljantna strategija
”Strategija talibana u protekle dvije nedjelje nije ništa drugo do briljantna”, rekao je jedan zapadni diplomata za FT. “Znali su da će se vlada svim snagama braniti južne gradove, pa su napali tri u isto vrijeme. Kada su napravili rezerve, istovremeno su napali čitav sjever”.
On je dodao da je priča o tome da talibani žele mir bila ogromna dimna zavjesa i da su htjeli samo potpunu pobjedu.
Skoro 20 godina nakon što su SAD zbacile talibane sa vlasti, oni su bliži nego ikad uspostavljanju strogog oblika islamske vladavine. Strahuje se da će ukinuti prava žena i ponovo pretvoriti Avganistan u raj za međunarodni terorizam, pri čemu su Al kaida i Islamska država već prisutne u zemlji.
Mlak odgovor Ganijevih zapadnih saveznika podstakao je strah od velike humanitarne i međunarodne migrantske krize.
Protivurječeći Bajdenovoj analizi, britanski ministar odbrane Ben Volas rekao je da Avganistan postaje propala država i da srlja u građanski rat u kojem će grupe poput Al kaide napredovati i vjerovatno ponovo predstavljati prijetnju za Zapad.
Volas je čak rekao da će možda biti potrebno vratiti se u Avganistan.
Bajden je u julu rekao da nema šanse da talibani zauzmu zemlju i porekao da je Avganistan i dalje plodno tlo za terorizam.
On je potvrdio ove nedjelje da će se preostale američke trupe povući do kraja avgusta i poručio da je vrijeme da se Avganistanci “bore za sebe”.
Rahman smatra da je situacija oko Avganistana potkopala Bajdenov kredibilitet.
“Šire strateško pitanje je šta će trenutna katastrofa u Avganistanu značiti za kredibilitet SAD u svijetu ... Neuspjeh SAD otežava Bajdenu da ponavlja svoju suštinsku poruku ‘Amerika se vratila’. Naprotiv, on se savršeno uklapa u dvije ključne poruke koje ističu Kina i Rusija - da američka moć opada i da se nemoguće osloniti na američke bezbjednosne garancije”, ističe britanski novinar.
Dok je hiljadama američkih vojnika naređeno da se vrate u Kabul da evakuišu osoblje ambasade, lider republikanske manjine u Senatu Mič Mekonel je upozorio na rizik od ponavljanja ponižavajućeg povlačenja Amerikanaca iz Sajgona na kraju Vijetnamskog rata 1975.
Mekonel je rekao da SAD “srljaju u ogromnu i predvidivu katastrofu koja se mogla spriječiti”. On je pozvao Bajdena da pruži veću podršku avganistanskim snagama.
Pojavili su se izvještaji da Amerikanci pokušavaju da ubijede talibane da ne upadaju u ambasadu SAD u Kabulu. Bajden je prošle nedjelje rekao da “talibani nisu vojska Sjevernog Vijetnama i da su neuporedivi u smislu kapaciteta”. Rahman kaže da bi on mogao zažaliti zbog tih riječi.
Predstoji žestoka borba za Kabul
Iskoristivši zabunu nakon povlačenja Amerikanaca, pobunjenici su zauzeli ruralne oblasti, izvršili opsadu Herata i Kandahara i započeli ofanzivu na sjeveru, istorijskom uporištu otpora protiv talibana. Demoralizovane avganistanske trupe predale su se ili pobjegle, ostavljajući za sobom oružje i zalihe. Osvajanje Kandahara na jugu i Herata na zapadu bio je razorni poraz za vladine snage.
“Nikad nisam vidio da talibani sprovode strategiju kao u proteklih nekoliko nedjelja u osvajanju tih gradova”, rekao je Ahmed Rašid, novinar i pisac koji decenijama prati talibane.
Broj pobunjenika je pojačan sporazumom sa SAD o oslobađanju zatvorenika, prema dogovoru iz 2020. sa Trampovom administracijom kojim je zaobiđena Ganijeva vlada.
Jedan visoki američki vojni zvaničnik rekao da postoji zabrinutost da bi talibani mogli udariti na Kabul za nekoliko dana, ali se Vašington nada da će avganistanske snage bezbjednosti pojačati otpor dok se pobunjenici približavaju, navodi Rojters.
Očekuje se da bitka za prijestonicu bude teža za talibane i smrtonosnija za civile. Elitne avganistanske specijalne snage su raspoređene da brane pokrajinske gradove, ali će se nagomilati u prijestonici, piše FT.
Član rukovodstva talibana priznao je da će “krem avganistanskih snaga napustiti sjever i okupiti se da se bori za Kabul.”
Decenije lošeg upravljanja
Bivši zvaničnici koji su bili uključeni u američku politiku u Avganistanu ukazuju na međusobno povezane faktore koji su doveli do implozije, od kojih neki traju dugo, a neki su rezultat odluka donesenih proteklih mjeseci.
Neki problemi potiču od početka vojnog prisustva SAD. U prvim godinama, kada su talibani bili u bjekstvu, Pentagon pod vođstvom Donalda Ramsfelda nije htio da finansira jače avganistanske snage naročito nakon što je invazija na Irak iscrpila resurse i pažnju, piše “Gardijan”.
Kasnije, kada su se talibani pregrupisali i uzvratili, koalicija je požurila da formira obimne Avganistanske nacionalne snage bezbjednosti (ANSF) od vojske, policije i milicija. One su na vrhuncu imale više od 350.000 pripadnika, a štedjelo se na obuci i finansiranju.
Novopečeni policajci u provincijama bili su prepušteni sami sebi i mnogi su koristili autoritet i oružje da istisnu prihod iz stanovništva. Vojni oficiri su izvlačili plate za desetine hiljada “vojnika duhova” koji su postojali samo na papiru.
“Ekonomisali smo. Dobili smo ANSF kakav smo zaslužili”, rekao je general Daglas Lut, koji je bio vojni šef u Avganistanu za vrijeme Bušove i Obamine administracije.
“Da smo počeli sa ANSF 2002-6. kada su talibani bili slabi i organizovani, situacija bi možda bila drugačija. Umjesto toga, pošli smo u Irak”.
“Gardijan” navodi da su američki ministri odbrane i vojni komandanti koji su se smjenjivali tokom dvije decenije rata, precjenjivali kapacitete ANSF-a.
General u penziji Džozef Votel, koji je predvodio centralnu komandu od 2016. do 2019, kaže da su mnoge pojedinačne avganistanske jedinice, posebno specijalne snage, impresivne. Kao glavni problem, on vidi neujednačenost kvaliteta trupa i nedostatak integracije na strateškom, nacionalnom nivou.
“Nedostatak liderstva većih razmjera uvijek je bio veliki izazov za njih, ne samo da imaju dobre taktičke komandante, nego i dobre lidere na svim nivoima”, rekao je Votel za “Gardijan”.
“Nacionalna vlada je uvijek imala problem sa nametanjem autoriteta, posebno u dalekim provincijama”.
Vojni istoričar Frederik Kejgan, koji je savjetovao američke komandante u Avganistanu, smatra da je ključni problem u načinu na koji je Bajden donio i objavio odluku o povlačenju i njen tajming.
“Predsjednik je objavio naredbu o povlačenju baš na početku sezone sukoba. To je bilo nepotrebno. On je mogao da naredi da povlačenje počne po završetku velikih sukoba ove godine i omogući Avganistancima da se pripreme za svijet bez podrške SAD”.
On tvrdi da je veoma nepošteno demonizovati avganistanske snage za vojne poraze koje sada trpe.
“Oni su tokom ovog rata pretrpjeli užasne žrtve. Njihove porodice su meta, a oni i dalje volontiraju. Zapravo je uvredljivo ne priznati odlučnost koju su stotine hiljada Avganistanaca pokazale u borbi protiv naših zajedničkih neprijatelja i njihovu spremnost da umru i rizikuju živote svojih najbližih. O tome se ne priča”, rekao je Kejgan.
Bonus video:
