Ko je Mula Baradar: Pravo lice Talibana

Baradar je proveo osam godina u zatvoru u Pakistanu nakon što je navodno uhapšen u Karačiju 2010. u operaciji američkih i pakistanskih obavještajnih službi. Pušten je na slobodu poslije zahtjeva američkog izaslanika u Avganistanu Zalmaja Halilzada da igra ulogu u mirovnim pregovorima zbog svog autoriteta i ugleda jer može da pregovara

14624 pregleda 385 reakcija 3 komentar(a)
Mula Baradar, Foto: Reuters
Mula Baradar, Foto: Reuters

Abdul Gani Baradar, poznat kao Mula Baradar, suosnivač je Talibana i viši lider militantne islamističke grupe, i očekuje se da će imati vodeću ulogu u upravljanju Avganistanom nakon što su Talibanu preuzeli zemlju, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Baradar - najprisutnije lice Talibana u javnosti - bio je i predstavnik pobunjeničke grupe koja je sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) potpisala prekretnički sporazum iz Dohe u februaru 2020., s ciljem okončanja 20-godišnjeg rata u Afganistanu.

Rođen 1968. u provinciji Uruzgan, Baradar je Durani Paštun iz plemena Popalzai. Bio je i zamjenik talibanskog ministra odbrane.

Baradar je pobjegao u Pakistan nakon američke invazije na Avganistan poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001., koja je dovela do svrgavanja grupe.

Baradar je proveo osam godina u zatvoru u Pakistanu nakon što je navodno uhapšen u Karačiju 2010. u operaciji američkih i pakistanskih obavještajnih službi.

Pušten je na slobodu poslije zahtjeva američkog izaslanika u Avganistanu Zalmaja Halilzada da igra ulogu u mirovnim pregovorima zbog svog autoriteta i ugleda jer može da pregovara.

Međutim, iako je sporazum sa SAD 2020. okončao najduži američki rat, on je takođe otvorio put trijumfalnom povratku Talibana u Kabul 15. avgusta, nakon što su u roku od sedam dana zauzeli veći dio zemlje dok su se avganistanske snage rasipale.

"Veoma mirna osoba"

Baradar, za koga je rečeno da je 15. avgusta bio na putu za Kabul, prvi put poslije skoro dvije decenije mogao bi da igra vodeću ulogu u budućoj administraciji Avganistana. Suhail Šahin, talibanski portparol i pregovarač, izjavio je za Asošiejted pres 16. avgusta da će militanti narednih dana održati razgovore usmjerene na formiranje "otvorene, inkluzivne islamske vlade".

Baradar, koji obavlja funkciju šefa talibanskog političkog biroa, moćna je ličnost koja je poštovana unutar grupe zbog svojih vojnih i pregovaračkih vještina.

U kratkoj video izjavi 15. avgusta, Baradar je rekao da je pobjeda grupe bila neočekivano brza, dodajući da će pravi test početi sada, služenjem ljudima i rješavanjem njihovih problema.

Novinar Sami Jusaifzai izvještavao je o Talibanima dugi niz godina i sastao se s Baradarom.

"Baradar je veoma mirna osoba, sreo sam ga tri ili četiri puta, vrlo je diplomatičan, govori do suštine. Čak i prije hapšenja bio je poznat kao osoba koja je ćutke puno razmišljala [za Talibane]. Ima veliko poštovanje među talibanima", rekao je Jusafzai za RSE.

"Mislim da ima ambicije da postane lider i on je taj koji je vrlo uspješno postigao dogovor s Amerikancima", dodao je on. "Koliko sam čuo od Talibana, on takođe ima želju da ima vodeću ulogu u budućnosti."

Baradar, koji je postao drugi komandant nakon smrti neuhvatljivog talibanskog vođe Mula Omara 2013., navodno je godinama radio u sjenci, strateški pripremajući krvavu pobunu talibana i imenujući vojne komandante grupe.

Tokom zatočeništva u Pakistanu, on je, kako se izvještava, dostavio SAD "korisne" informacije o radu te militantne grupe.

Baradar je iz istog plemena kao bivši avganistanski predsjednik Hamid Karzai, koji je boravio u Kabulu i rekao da "radi na mirnom rješavanju pitanja Avganistana s rukovodstvom Talibana".

Baradar, koji se borio protiv Sovjeta osamdesetih godina, obavljao je nekoliko funkcija pod brutalnom talibanskom vladavinom od 1996. do 2001., tokom kojih su ženama oduzeta osnovna prava, uključujući zabrane studiranja i rada te ograničen pristup medicinskoj njezi. Grupa je posljednjih nedjelja pokušala projicirati umjereniji imidž dok mnogi - uključujući veliki broj Avganistanaca koji bježe iz svoje zemlje i one koji su posljednjih godina živjeli u oblastima koje kontrolišu talibani – u to nisu uvjereni.

U intervjuu za Njuzvik 2009. Baradar je rekao kako je grupa odlučna da se bori do odlaska američkih trupa iz zemlje.

"Istorija Avganistana pokazuje da se Avganistanci nikada ne umaraju od borbe sve dok ne oslobode svoju zemlju. Nastavićemo naš džihad do protjerivanja neprijatelja iz naše zemlje", rekao je on.

U martu 2020. godine, američki predsjednik Donald Tramp održao je 35-minutni telefonski razgovor a talibanskim političkim liderom, koji je Tramp opisao kao "veoma dobar".

Baradar se u novembru u Dohi sastao s bivšim američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom.

Takođe, on je posljednjih dana bio angažovan u neuspješnim razgovorima s administracijom predsjednika Ašrafa Ganija, koji je pobjegao iz Afganistana 15. avgusta.

Bonus video: