Talibani juče u oblasti oko aerodroma u Kabulu, Foto: Reuters

NAPAD DŽIHADISTA UKAZAO NA NAJMANJE LOŠE RJEŠENJE ZA STRANE SILE

Zapadu ostaje samo da sarađuje s talibanima

Zvaničnici u Evropi počinju da uviđaju da je pametnije da prevaziđu odbojnost prema novim liderima Avganistana kao bi spriječili da ta zemlja postane leglo islamističkog ekstremizma

11983 pregleda 6 komentar(a)
Talibani juče u oblasti oko aerodroma u Kabulu, Foto: Reuters
Talibani juče u oblasti oko aerodroma u Kabulu, Foto: Reuters

Amerika je 2001. izvršila invaziju na Avganistan da bi se borila protiv terorista koji su je napali. Dok napuštaju tu zemlju 2021, američke trupe je napala teroristička grupa još gora od Al kaide. Islamska država i njen avganistanski ogranak nisu postojali prije 20 godina. Ostaci Bin Ladenove grupe i njeni dugogodišnji domaćini, talibani, sada su relativno umjereni u terorističkom univerzumu.

Nakon dvije decenije i više od bilion dolara troška, tragični događaji oko povlačenja iz Avganistana pokazuju u kojoj mjeri je američki slon nesposoban da zgnječi islamističkog komarca, piše britanski “Fajnenšl tajms”.

Napad u Kabulu u četvrtak naglasio je realpolitiku s kojom su suočene zapadne sile u Avganistanu: saradnja s talibanima je možda njihova najbolja šansa da spriječe da ta zemlja postane leglo islamističkog ekstremizma, navodi se u analizi agencije Rojters.

džihadisti grafik
foto: Graphic News/Vijesti

Nakon iznenadnog povratka talibana na vlast, zvaničnici u Evropi počinju da priznaju da im je pametnije da prevaziđu odbojnost prema novim liderima zemlje i umjesto toga sarađuju s njima, navodi Rojters.

“Jasno je: Talibani su sada realnost u Avganistanu”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel ove nedjelje. “Ta nova realnost je gorka, ali moramo raditi s njom.”

Talibanske snage u blizini aerodroma u Kabulu
Talibanske snage u blizini aerodroma u Kabulufoto: Reuters

Jedan visoki zvaničnik Evropske unije kazao je da nije dovoljno da sile G7 nastupe moralno superiorno i usvoje agresivan stav prema talibanima, posebno zato što će to dati Kini i Rusiji veći glas oko budućnosti te zemlje.

On je rekao da su Pakistan i Turska posljednjih dana apelovali na zapadne zemlje da ne izoluju prebrzo novi režim, da odgode uvođenje sankcija Kabulu i ostave otvorene kanale komunikacije kako bi se spriječio bezbjednosni i migrantski kolaps koji bi mogao imati posljedice širom svijeta.

Ne čini se da Vašington podržava stav evropskih prijestonica da su talibani najmanje loša opcija, ističe Rojters.

Napad u Kabulu je izbacio u prvi plan strahove zapada da bi Avganistan mogao postati utočište za ekstremističke grupe koje koriste haos nakon povratka talibana na vlast.

Haotično povlačenje SAD iz Avganistana nakon 20 godina pokušaja da uspostavi stabilnost i demokratiju je, prema riječima bivšeg američkog ambasadora u Avganistanu Rajana Krokera, “ogromni moralni podstrek za islamske radikale svuda”.

Samoubilački bombaški napadi ispred aerodroma u prijestonici, za koje je odgovornost preuzela takozvana Islamska država, su podsjetnik da ekstremistički militanti mogu steći uporište ako se dozvoli da država implodira, ocjenjuje britanska agencija.

snage SAD Kabul
foto: Reuters

Američki zvaničnici vjeruju da je napade izvela Islamska država Horasan (Isis-K), avganistanski ogranak Islamske države poznat po ekstremnoj brutalnosti. Oni kažu da je Isis-K iskoristila nestabilnost koja je dovela do pada avganistanske vlade ovog mjeseca da ojača svoj položaj. Ta grupa je zakleti neprijatelj talibana, od kojih je ideološki još ekstremnija.

Iako talibani slijede svoju islamističku agendu, rukovodstvo talibana je u neprijateljskim odnosima sa Isis-K, koja želi da uspostavi globalni kalifat umjesto da se usredsredi na vladanje Avganistanom.

Bajden kao Džimi Karter

Bajden će nesumnjivo privući puno više krivice nego što zaslužuje za završno poglavlje najdužeg američkog rata, kaže kolumnista “Fajnenšl tajmsa” Edvard Lus.

Poraz od talibana bila je operacija cijele vlade, dvostranačka, više predsjednika. Ali, Bajdenovo ime će se uvijek povezivati s načinom američkog povlačenja, ističe Lus.

On smatra da se Bajden još dublje zakopao kada je usred ubrzavanja američke evakuacije obećao da “Amerika neće biti zastrašena”. Poručio je da će SAD uzvratiti teroristima “našeg vremena, na mjestu i u vrijeme koje mi izaberemo”. Njegovim saradnicima u Bijeloj kući neće biti lako da uklone jaz između njegove retorike i realnosti povlačenja jedne supersile, ocjenjuje se u komentaru.

Obećao osvetu za napade: Bajden
Obećao osvetu za napade: Bajdenfoto: Reuters

Lus piše da se sada često pojavljuju poređenja Bajdena sa Džimijem Karterom, čija se katastrofalna operacija spasavanja talaca u Iranu 1980. iz ove perspektive smatra kobnom za njegovu administraciju. U stvarnosti, on nije uspio da dobije još jedan mandat zbog lošeg stanja američke ekonomije, piše Lus. Štaviše, Karterov iranski debakl desio se samo nekoliko mjeseci prije izbornog okršaja s Ronaldom Reganom. Bajden je tek sedam mjeseci na funkciji. Regan je uspio da se politički oporavi od samoubilačkog bombaškog napada u Bejrutu 1983. u kojem je poginuo 241 američki marinac, samo godinu prije nego što se ponovo suočio s biračima, pobijedviši dijelom zbog ekonomskog buma.

Međutim, kako se ističe u komentaru, Amerika danas živu u drugačijoj kulturi u odnosu na prije 41 godinu i šta god se još desi, neprijatelji kod kuće će nastojati da prikažu Bajdena kao Kartera našeg doba.

Pošto je već razočarao međunarodne saveznike koji su žudjeli za povratkom američkog liderstva nakon Donalda Trampa, Bajden se takođe našao u promijenjenom političkom ambijentu kod kuće, piše “Gardijan”. Uvriježeno mišljenje je da je relativno mali broj Amerikanaca briga za Avganistan ili druga spoljnopolitička pitanja u poređenju s pandemijom koronavirusa i egzistencijalnim problemima.

“Međutim, sada, nakon najsmrtonosnijeg napada za američke trupe u Avganistanu nakon duže od decenije, dopremanje kući vreća s posmrtnim ostacima Amerikanaca biće poziv na buđenje uskogrudih i ravnodušnih”, navodi “Gardijan”.

Nagovještaj haosa u zemlji koju niko ne kontroliše

Očekuje se da ova tragedija produbi podjele u SAD i podigne političku temperaturu. Neki republikanci su već zatražili da predsjednik podnese ostavku.

Edvard Lus ocjenjuje da će se Bajden najbolje izvući iz političke močvare ako pokaže da može donijeti rezultate za Amerikance na drugim frontovima, posebno na ekonomskom. Suprotno Bajdenovim tvrdnjama, američki globalni rat protiv terora nije gotov, što su pokazali ovonedjeljni događaji. Budnost SAD će vjerovatno biti pojačana, ali Bajden još ima vremena i prostora da se dokaže na drugim frontovima, zaključuje Lus.

Avganistanske izbjeglice u Virdžiniji
Avganistanske izbjeglice u Virdžinijifoto: Reuters

Na duže staze, najnovije krvoproliće je nagovještaj haosa koji će uslijediti u Avganistanu.

“Nije problem u tome što talibani trenutno imaju kontrolu nad zemljom, nego u tome što je zapravo nemaju ni oni niti bilo ko drugi”, rekao je bivši ambasador Kroker za CNN.

“To je plodno tlo da se takve akcije i takvi ljudi vrate i puste korijene. To nam je i donijelo 11. septembar, sada imamo istu dinamiku.”

Tomas Rutig, jedan od direktora Mreže analitičara Avganistana, kaže da na Zapadu možda nema volje za “dodvoravanje” talibanima, koji su uveli strogu verziju šerijatskog zakona kada su bili na vlasti 1996-2001, ali da suprotstavljanje i pridikovanje od samog početka neće pomoći ranjivom avganistanskom narodu.

Spremnost da se obračunaju sa Isis-K ključni test za talibane

Ekspert za terorizam i novinar Vasim Nasr takođe smatra da je napad u Kabulu pokazao da talibani ne mogu uspostaviti potpunu kontrolu nad državom. Grupa koja je nekad nudila utočište teroristima, sada će morati da se bori protiv njih, rekao je u intervjuu za “Špigl”.

Nasr kaže da je Islamska država jedina grupa koja ima interes da tako napada jer time pokazuje da talibani nisu u stanju da kontrolišu grad koji su osvojili. “I oni se distanciraju od talibana, koji danima tolerišu izvlačenje Avganistanaca iz zemlje avionima. Mnogi to vide kao izdaju, ne samo pristalice ID.”

On ističe da su napadi od četvrtka doveli talibane u izuzetno težak položaj.

Avganistanka u privremenom smještaju u Dohi
Avganistanka u privremenom smještaju u Dohifoto: Reuters

“Napadanje Amerikanaca u posljednjim danima njihovog povlačenja nije bilo u interesu talibana. Porazili su najveću svjetsku vojnu silu - zašto bi napadali Amerikance i rizikovali sve što su postigli? Ali, sada moraju da odgovore, tj. da vode rat protiv terora, ali sami, bez podrške i tehničke opreme američke vojske. To će biti komplikovano kako god gledate na to”, rekao je Nasr za njemački časopis.

Kada su talibani pregovarali s Trampovom administracijom o američkom povlačenju, obavezali su se da će spriječiti da Al kaida i druge ekstemističke grupe koriste Avganistan kao središte za napade na Ameriku ili njene saveznike.

Prema ocjeni “Fajnenšl tajmsa”, sposobnost i spremnost talibana da se obračunaju sa Isis-K biće važan test za to obećanje i ključna odrednica hoće li dobiti međunarodno priznanje za kojim žude.