ljudi mahom prebačeni u vojne baze

Šta će biti sa izbjeglicama iz Avganistana: Ramštajn, Albanija, Uganda, Kosovo... umjesto obećane zemlje

SAD su izvukle desetine hiljada ljudi iz Avganistana. Ali, pitanje je da li će i kada ti ljudi vidjeti SAD. Za sada je većina smještena u američkim bazama širom svijeta i čekaju da im se odobri viza.

10335 pregleda 0 komentar(a)
Detalj iz vazduhoplovne baze Ramštajn, Foto: Shutterstock
Detalj iz vazduhoplovne baze Ramštajn, Foto: Shutterstock

Sjedinjene Američke Države (SAD) i saveznici evakuisali su iz Kabula više od sto hiljada ljudi nakon što su Talibani preuzeli vlast prije dvije sedmice.

Vojska SAD je ljude izvukla iz Kabula i mahom prebacila u vojne baze na Bliskom istoku i Evropi.

Samo u njemački Ramštajn, najveću vazduhoplovnu bazu SAD van američkog tla, prema podacima američke vojske do četvrtka uveče je stiglo 14.500 ljudi iz Avganistana.

Oko 3.500 njih je već otputovalo dalje za SAD. Ali, među njima nije bilo Avganistanaca.

Avganistanske lokalne snage, odnosno lokalno stanovništvo koje je radilo za vojsku, diplomatske institucije ili druge organizacije iz SAD, za početak su smještene u vojne objekte u blizini Kajzerslauterna.

Od desetina hiljada evakuisanih pripadnika lokalnog osoblja koje je radilo za SAD, samo 1.200 ljudi je zaista stiglo u Ameriku. Iako Vašington kaže da je Njemačka samo tranzitna zemlja, još nije jasno gdje će završiti izbjeglice koje su sada u bazi Ramštajna.

Očigledno je cilj američke vlade da što više ljudi rasporedi u drugim zemljama dok im se ne odobre vize za SAD.

Prošle sedmice je ministar spoljnih poslova SAD Entoni Blinken izjavio da je niz zemalja pristalo da prihvati američke pomagače iz Avganistana.

Među njima su Albanija, Kanada, Kostarika, Čile, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Meksiko, Poljska, Katar, Ruanda, Ukrajina te Uganda i Kolumbija.

U Ugandu su već stigle prve avganistanske izbjeglice.

Ova afrička zemlja želi da prihvati ukupno 2.000 ljudi.

Kolumbija je pristala da primi 4.000 Avganistanaca dok im SAD ne odobri vize.

No, predsjednik SAD Džozef Bajden je najavio da će se prvo izvršiti brižljive provjere – medicinske, ali prije svih da li imaju pravo na dobijanje vize za SAD.

Specijalni vizni program za avganistansko osoblje

Još od 2009. postoji program „Specijalna imigrantska viza“ za avganistanske lokalne snage, koji bi trebalo da im olakša stalni boravak u SAD.

Do sada je oko 76.000 ljudi iz Avganistana dobilo takvu vizu.

Krajem juna je američka vlada malo ublažila kriterijume za dobijanje vize, kako bi uključila i one koji su kratko radili za američke organizacije.

Međutim, vlada još nije ispunila međunarodne zahtjeve da se otvori pojednostavljeni proces za izdavanje viza aktivistima za ljudska prava, novinarima i drugim posebno ugroženim grupama.

U tom slučaju bi, prema nekim procjenama, još sto hiljada ljudi imalo pravo na vizu.

Stručnjaci procjenjuju da bi broj onih koji imaju teoretsku mogućnost da dobiju vizu mogao biti znatno veći.

"To je komplikovano i skupo. Jer, mora da se dokaže da je neko određeno vrijeme radio za američku vojsku. A zastrašujuće je to što američka vojska o tome nije uopšte vodila valjanu evidenciju", rekao je Aleks Novrasteh, stručnjak za migracije iz trusta mozgova Kato institut.

U mnogim slučajevima ljudi ne mogu da dokažu da su bili na platnom spisku, jer nisu imali ugovore ili su dokumenti uništeni.

Izborna borba u avganistanskoj krizi

Sada se mnogi pitaju zašto baš Džozef Bajden, koji se u principu zalaže za politiku useljavanja, ne olakša put Avganistancima.

Novinarka CNN Mejv Reston je u jednoj analizi ukazala da je politika useljavanja za Bajdena do sada bila škakljiva tema.

Njegov protivnik Donald Tramp se već priprema za predsjedničke izbore 2024. i mogao bi Bajdenu da prebaci da nije radio u interesu SAD, ako bude primio veliki broj avganistanskih izbjeglica.

I analitičar Kato instituta je uvjeren da se Bajdenova vlada plaši da bi se u SAD ponovo moglo raširiti antimigrantsko raspoloženje.

"Bajden očigledno vidi paralele sa izbjegličkom krizom u Evropi prije pet godina, ali to je smiješno", kaže Novrasteh.

Za to što SAD izbjeglice prvo prebacuju u treće zemlje postoji više razloga – recimo, "mnogo je lakše deportovati u Avganistan one kojima nije odobrena viza kada nisu na teritoriji SAD", priča Novrasteh. "Ovdje još i imaju neka prava, u Ugandi ne baš mnogo."

Republikanski kongresmen Adam Kinzinger slično gleda na stvar: "Izbjeglice su u ovoj zemlji uvijek pokazivale ekstremno jak preduzetnički duh. Svi znamo da oni vrijedno rade i da se bore da uspiju", rekao je on za CNN.

Kinzinger je osnovao fond koji bi trebalo da podrži avganistanske porodice u SAD.

Kinzinger kaže da je Bajden naslijedio birokratske prepreke.

Spora obrada zahtjeva za dobijanje "Specijalne imigracione vize" započela je još za vrijeme Baraka Obame, ali je posebno velike razmjere poprimila za vrijeme Donalda Trampa.

Kinzinger smatra da je na Bajdenu da to promijeni. To što političari i mediji šere strah od izbeglica, Kinzinger smatra „neameričkim“.

Preporučujemo za Vas