Marzija je proteklu deceniju posvetila liječenju najsiromašnijih žena Kabula, ali je ova babica spakovala svoj stetoskop i nekoliko dragocjenih fotografija i zajedno sa sinom i suprugom napustila Avganistan.
Zdravstvena radnica je samo dio velikog odliva mozgova među ženama - preduzetnicama, pravnicama, naučnicama, novinarkama i ostalima - za koji mnogi predviđaju da će vratiti zemlju decenijama unazad.
”Ne idem radosno, već slomljenog srca”, kazala je Marzija za Rojters.
”Toliko obrazovanih i profesionalnih žena poput mene odlazi zbog toga što nam prijete smrću. Međutim, to će bitri razorno za zemlju na duge staze”, kazala je Marzija, koja nije željela da kaže prezime.
Desetine hiljada ljudi napustile su Avganistan u masovnoj evakuaciji koju su organizovale SAD i partnerske države nakon što su talibani preuzeli kontrolu 15. avgusta.
Drugi su otišli uz pomoć međunarodnih organizacija, ili u svom aranžmanu, strahujući od opasnosti u novoj talibanskoj eri.
Marzija, 34, kazala je da će egzodus nauditi ekonomiji Avganistana ali i raspršiti nade mladih generacija.
Kada su talibani posljednji put bili na vlasti od 1996. do 2001, zabranili su ženama da rade i uveli stroga ograničenja za njihov dnevni život, bičujući i kamenujući one koje su kršile pravila.
Takođe je bilo zabranjeno obrazovanje za djevojčice.
Odlazak uzora
Od tada, uloženi su ogromni međunarodni napori za jačanje obrazovanja žena, osnaživanje i ekonomske prilike.
”Odliv mozgova je razlog za veliku zabrinutost”, kazala je Maniža Vafek, predsjednica Avganistanske ženske trgovačke i industrijske komore (AWCCI).
”Svi smo puno uložili u stvaranje velikog broja profesionalaca kako bi podržali zemlju - u politici, ekonomiji, tehnologiji, životnoj sredini - svemu”.
Procjenjuje se da u Avganistanu ima 57 000 preduzeća kojim rukovode žene, počev od zanatskih radnji do izvoznika suvog voća.
Ta preduzeća zapošljavaju 130 000 ljudi, i obezbjeđuju posao za hiljade žena koje se zanatom bave kod kuće.
Vafekova kaže da su žene bile uveliko ušle u tradicionalno muške sektore poput informacionih tehnologija i medija.
Sada se čak i upravljanje kafićem smatra muškim poslom, imajući u vidu da je ženama često zabranjeno da imaju kontakte sa muškarcima van svog doma.
Gubitak žena koji služe kao uzor naročito će teško pogoditi djevojčice.
”Stvorile smo dosta uzora za sljedeću generaciju”, kazala je Vafek. “Vidjele su kako žene osnivaju putne agencije, građevinske kompanije, IT kompanije, i govorile “ovo mogu i ja”. Ako nam sve te žene odu, ostajemo bez nade”.
Talibani su kazali da će ženama biti dozvoljeno da rade u skladu sa islamskim zakonom, ali nijesu pojasnili šta to tačno znači.
Mnoge žene - uključujući državne službenice - već su ostale bez posla, a drugima je rečeno da ostanu kod kuće.
Iz AWCCI su tražili od talibana da dozvole da preduzeća kojima rukovode žene ponovo počnu sa radom.
”Mnoge žene ne žele da odu. Cijeli život su posvetile gradnji ovih preduzeća”, kazala je Vafek.
Zahra Rezai, 34, koja upravlja fabrikom za proizvodnju tepiha i zapošljava 200 tkalja, nalazi se među onima koje su pobjegle.
Ona je sada u Albaniji i nada se da će stići do Sjedinjenih Država. Kazala je za Rojters da je odlučila da ode djelimično i zbog toga što je živjela sama – “što je veliki tabu za talibane”.
”Bila sam jako uplašena”, kazala je Rezai, koja i dalje upravlja poslom iz inostranstva.
Zdravlje i obrazovanje
Svjetska banka je saopštila da dugoročna prognoza za Avganistan zavisi od većeg učešća žena u ekonomiji i društvu.
Prije nego što su talibani preuzeli kontrolu, svaka peta žena u gradu je bila zaposlena. Žene su predstavljale oko četvrtinu zaposlenih u državnoj upravi i među poslanicima, a desetine hiljada su studirale na univerzitetima.
Ekonomisti tvrde da osnaživanje žena i pružanje više prilika pomaže u izlasku porodica, zajednica i država iz siromaštva.
Eksperti strahuju da bi egzodus profesionalaca takođe mogao onemogućiti ženama pristup zdravstvenoj njezi i obrazovanju.
Talibani tvrde da muškarci ne treba da uče djevojčice ili žene, a mnogi muškarci ne dozvoljavaju da muški ljekari liječe njihove supruge i kćerke.
U Avganistanu je u proteklih 20 godina prepolovljena stopa mortaliteta kod porodilja i beba, ali Svjetska banka upozorava da bi krah zdravstvenog sistema za posljedicu mogao imati ponovni rast mračnih brojki.
Prijetnje smrću
Farzana Rahimi, 43-godišnja savjetnica iz grada Mazar-i-Šarif, kazala je da će odliv mozgova takođe sabotirati napore za pomoć ženama da se izbore za pravdu i suzbiju porodično nasilje.
Studije su pokazale da je 87 odsto Avganistanki izloženo nasilju.
Rahimijeva, koja je radila za jednu organizaciju koja je pružala žrtvama pravnu podršku i savjetovanje nakon preživljene traume, bila je na putu ka aerodromu sa porodicom kada su talibani zauzeli Kabul.
”Mislila sam da će me ubiti na licu mjesta”, kazala je Rahimijeva, koja sada pokušava da izgradi život u Kanadi.
Aktivisti za ljudska prava, pravnici, sudije, takođe su pobjegli ili se kriju, strahujući od odmazdi od pristalica talibana.
Sutkinje dobijaju prijetnje smrću nakon što su talibani oslobodili neke od muškaraca koje su one osudile. Druge su izložene riziku pošto su presuđivale protiv muškaraca u slučajevima porodičnog nasilja, razvoda i starateljstva.
Rahimi je kazala da žene više ne mogu očekivati pravdu na sudu jer talibani ne priznaju da žena ima pravo da sudi muškarcu.
”Društvo će se vratiti vjekovima unazad”, kazala je ona.
”Kada pomislim na sve što smo uradili u posljednjih 20 godina kako bi izgradili našu zemlju – sada je sve to velika nula”.
Bonus video:
