nova politika kabula

Osiromašenim poljoprivrednicima talibani nameću 'dobrotvorne poreze'

Režim, kojem nedostaje novac, tjera ih da plaćaju takozvane dobrotvorne poreze na svoju zemlju i žetvu, opisujući plaćanja kao obavezu prema islamskom zakonu.

3470 pregleda 2 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Rat, suša i COVID opustošili su poljoprivrednike širom Afganistana.

Sada, afganistanski poljoprivrednici koji su izgubili novac pokušavajući da uzgoje usjeve tokom prošle godine kažu da im talibani zadaju još jedan težak udarac, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Režim, kojem nedostaje novac, tjera ih da plaćaju takozvane dobrotvorne poreze na svoju zemlju i žetvu, opisujući plaćanja kao obavezu prema islamskom zakonu.

Porezi za dobrotvorne svrhe se prikupljaju uprkos činjenici da su i sami farmeri među 14 miliona Afganistanaca za koje Sjvetski program za hranu kaže da se već suočavaju s akutnom glađu.

Samiulah, 28-godišnji afganistanski poljoprivrednik s osam hektara zemlje u provinciji Kapisa sjeverno od Kabula, među onima je čijim porodicama je potrebna humanitarna pomoć da bi preživjeli nadolazeću zimu.

Kanali za navodnjavanje u takozvanom zelenom pojasu oko Samiulahovog sela Ham Zargar pomogli su mu da prebrodi sušu bolje od poljoprivrednika koji su morali da vuku vodu iz bunara da bi održali svoje usjeve u životu.

Ali čak i prije nego što su talibani preuzeli vlast u Kabulu u avgustu, cijena đubriva i drugih poljoprivrednih hemikalija je porasla zbog talibanskih blokada na transportnim rutama i globalnih poremećaja u lancu snabdijevanja uslijed pandemije COVID-19.

Samiulahu nije bilo dozvoljeno da otpiše hiljade dolara neočekivanih troškova koje je imao zbog rata i COVID-a. Talibanski poreski službenici ne uzimaju u obzir gubitke koje su poljoprivrednici pretrpjeli.

Tako je Samiulahov "ušurp" porez obračunat kao paušalnih 10 odsto sredstava koje je dobio za svoju žetvu.

Samiulah takođe mora da plati i "zekat" porez od 2,5 odsto na vrijednost za koju su talibanski poreski službenici procijenili da vrijedi njegova imovina.

"Kada izračunamo svoje troškove, s tako visokom cijenom samo hemijskog đubriva, na kraju nam ne preostaje ništa osim našeg teškog rada", kaže Samiulah za Radio Azadi RSE.

Istočno od Kabula, u susjednoj provinciji Nangarhar, 30-godišnji stočar Ezat je prošle godine uzeo kredite za kupovinu zemlje.

Ali suša i ekonomski kolaps pod Talibanima doveli su Ezata u situaciju da ne može da otplati te zajmove - što ga je primoralo da proda veliki dio svoje zemlje uz gubitak.

Sada, pošto ga talibani oporezuju ne uzimajući u obzir njegove gubitke, Ezat kaže da ne može da priušti da plati porez-desetinu i "zekat".

Dobrotvorna obaveza

Talibani opravdavaju svoje poreze na dobrotvorne svrhe kao jedan od pet stubova islama koji se smatraju obavezama za sve muslimane.

Druge takve obaveze uključuju izjašnjavanje vjere, svakodnevnu molitvu, post tokom mjeseca Ramazana i obavljanje hadža (hodočašća).

Zekat se razlikuje od dobrovoljnog čina davanja dobrotvornih poklona iz ljubaznosti ili velikodušnosti.

Predviđen je da bude obaveza za one koji ostvaruju prihode iznad određenog iznosa, a zasniva se na prihodima osobe kao i na vrijednosti njihove imovine.

Primaoci zekata su oni koji su siromašni i u potrebi, preobraćenici u islam koji su u poteškoćama, ljudi koji su u ropstvu ili u dugovima, zaglavljeni putnici i vojnici koji se bore da zaštite muslimansku zajednicu.

Oni koji prikupljaju zekat također dobijaju naknadu za posao koji obavljaju. Kritičari zekata među kojima su islamski učenjaci i humanitarni radnici primjećuju da ova praksa nije uspjela da ublaži siromaštvo u muslimanskom svijetu.

Oni tvrde da se sredstva često rasipaju i da se njima loše upravlja.

Aga Gol, stanovnik okruga Šakardara u Kabulu, bio je primoran da plaća porez talibanima za svoju baštu.

Gol kaže da talibani tek treba da standardizuju svoja pravila o prikupljanju desetine i poreza na dobrotvorne svrhe. On kaže da to može učiniti poreze proizvoljnim i podložnim korupciji nasilnih poreskih službenika.

"Morate da platite [talibanskoj] vladi", rekao je Gol za Radio Azadi. „Ali prvo, oni moraju da imaju poseban zakon i da stvore posebnu kancelariju za uplate koje će se prosljeđivati talibanskom trezoru.

U Kabulu, vladino ministarstvo poljoprivrede predvođeno talibanima kaže da prikuplja poreze u dobrotvorne svrhe od poljoprivrednika, rančera i ljudi koji imaju male baštenske parcele kako bi povećali prihode i povećali "samodostatnost" zemlje. Predstavnici talibanskog ministarstva kažu za Radio Azadi da ne šalju pisma s obavještenjima o plaćanju poreza kroz džamije i sela u ruralnim područjima. Ali priznaju da je u toku rad na prikupljanju desetine i dobrotvornih poreza.

Stanovnici provincije Gor pobijaju tvrdnje ministarstva da talibani ne dostavljaju obavještenja o plaćanju poreza.

Oni su za Radio Azadi rekli da je talibanski proces prikupljanja poreza počeo kada su lokalni militanti postavili takozvana "noćna pisma" na lokalnim džamijama i na zidove stambenih naselja.

Poljoprivrednici u centralnoj afganistanskoj provinciji također su kazali za Radio Azadi da su talibanski naoružani napadači upali u njihove domove noću tražeći od njih da plate desetinu i porez na dobrotvorne svrhe.

Oni koji nemaju novca za isplate kažu da su talibani umjesto toga zaplijenili njihovu stoku – što je njihove porodice učinilo još više zavisnim od humanitarne pomoći u narednim mjesecima.

Problem nedostatka gotovine

Talibani tvrde da bi se njihov nedostatak gotovine mogao ublažiti ako bi Vašington oslobodio 9,4 milijarde dolara u rezervama afganistanske centralne banke koje se drže u Sjedinjenim Državama.

Te rezerve ostaju zamrznute zbog neizvjesnosti u vezi sa stanjem ljudskih prava talibanskog režima i rezerve u pogledu toga da li da priznaju talibane kao legitimnu vladu Afganistana.

Nabila Masrali (Massrali), portparolka visokog predstavnika Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja (Josep Borell), napominje da je redovna razvojna pomoć EU Afganistanu također zamrznuta.

Masrali kaže da paket humanitarne pomoći EU od 350 miliona dolara koji je najavljen za podršku "osnovnim potrebama u direktnoj koristi afganistanskog naroda" neće biti isporučen preko talibana.

"To ide preko međunarodnih organizacija, mislim na Ujedinjene nacije i nevladine organizacije na terenu" kako bi se garantovalo da talibani neće preusmjeriti pomoć, rekla je ona za Radio Azadi.

"Talibani se suočavaju s nedostatkom likvidnosti ne samo da isplate plate, već da isplate bilo šta. Stoga im je potrebna pomoć međunarodne zajednice", objasnila je Masrali. "Naše angažovanje zavisit će i od poteza talibana."

U međuvremenu, nestašica gotovine, zatvaranje banaka i obustava transfera novca u Afganistan od kada su talibani zauzeli Kabul i dalje doprinose hiper inflaciji i rastu troškova hrane.

Prema Svjetskom programu za hranu (WFP), više od 60 odsto Afganistanaca se za prihode oslanja na poljoprivredu. U septembru, samo nekoliko nedjelja nakon što su talibani preuzeli vlast, WFP je procijenio da 93 odsto Afganistanaca nije imalo dovoljno hrane -- što je povećanje u odnosu na 80 odsto prije nego što su talibani preuzeli vlast.

"Kontrola talibana će nesumnjivo pogoršati lošu situaciju", kaže Džejmi Luc (Jamie Lutz), istraživačica u Globalnom programu bezbjednosti hrane u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Luc napominje da je bivša afganistanska vlada u velikoj mjeri zavisila od strane pomoći, pri čemu je oko 80 odsto njenog budžeta dolazilo od Sjedinjenih Država i drugih međunarodnih donatora.

"Povlačenje međunarodne podrške u zemlji pokrenulo je pitanja o tome kako će talibani finansirati socijalne usluge i pomoć u hrani", kaže Luc.

"Talibansko preuzimanje također pogoršava poremećaj u lancima snabdijevanja hranom", zaključuje ona.